Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

Kukx tzaj ttzaqʼweʼn Jehová nnaʼj Diose

Kukx tzaj ttzaqʼweʼn Jehová nnaʼj Diose

TEJ qʼiʼntoq 10 abʼqʼi wuʼne, ok nqʼoʼne nwitze kyiʼj cheʼw in che qoptzʼaj twitz kyaj toj jun qonikʼen ex in kubʼ ẍmejeʼye naʼl Dios. Maske tzmatoq in nok wojtzqiʼne Jehová, xi nqʼamaʼne te tkyaqilju in tzaj bʼaj nkʼuʼje tuʼn. Iktzun tten xi tzyet jun tbʼanel wamiwbʼile tukʼil Jehová aju Dios in tbʼiʼn qnaʼj Dios (Sal. 65:2). Jakulo kubʼ kyxjeline tiquʼn in nnaʼne Dios te jun Dios tzmatoq in nok wojtzqiʼne.

CHʼEXPAJ QANQʼIBʼILE TUʼN JUN VISITA

In nul itzʼje toj 22 te diciembre te 1929 atz Noville, jun aldea jatumel ateʼ nueve granja toj, nqayin taʼ tiʼj tnam te Bastoña (Bélgica), toj jun lugar Ardenas tbʼi. In tzaj nnaʼne tukʼil nim kʼujlabʼil tej in jaw chʼiye toj granja kyukʼil nmane. Tkyaqil qiʼj in nel qiʼntoqe lech kyiʼj wakẍ junx tukʼil witzʼine Raymond, ax ikx in qoʼxtoqe onil aj tjaw twitz awal. Kykyaqil xjal toj aldea in che onintoq kyxolx.

In chin onine kyiʼj toj njaye toj jun granja.

Nimtoq toklen okslabʼil católica toj kywitz nmane Emile ex Alice, tuʼntzunju in cheʼxtoq toj misa tkyaqil domingo. Pero bʼaj jun tiʼ toj 1939, tuʼnju e pon junjun precursor te Inglaterra toj aldea jatumel in qo anqʼine ex xi kyqʼamaʼn te nmane tuʼn tkux ttzʼibʼin tbʼi tuʼntzun tpon qʼobʼaj jun tuʼj Consolación (aju tok tbʼi jaʼlo te ¡Weʼktza!). Jun rat naj el tnikʼ nmane tiʼj qa otoq kanet axix tok tuʼn ex xi tzyet tuʼn t-xnaqʼtzan tiʼj Biblia. Toj ambʼil lu, bʼaʼntoq kymod qvesine qukʼile, pero tej tkyaj ttzaqpiʼn nmane tuʼn t-xiʼ toj misa e ok ten qʼojil qiʼje. Ok tilil kyuʼn tuʼn miʼn tkyaj ttzaqpiʼn nmane Iglesia ex tuʼn jlu e jaw qʼojin toj nimku maj.

Tzaj nim nbʼise tej tok nkeʼyine qa ok bʼinchaʼn nim nya bʼaʼn tiʼj nmane. Tuʼntzunju xi nqanine onbʼil te Dios tukʼil tkyaqil wanmiye ik tzeʼn xi nqʼamaʼne tej saj tzyet xnaqʼtzbʼil lu. ¡Nim in jaw tzalaje tej tok nqʼoʼne nwitze tiʼj qa ya mintiʼ ok kybʼinchaʼn qe vesin nya bʼaʼn qiʼje! Ok qeʼxix nkʼuʼje tiʼj qa in tzaj ttzaqʼweʼn Jehová qe qnaʼj Dios.

AJU QANQʼIBʼILE TEJ TTZAJ QʼOJ

Toj 10 te mayo te 1940 pon Alemania nazi qʼojil tiʼj Bélgica ex tuʼntzunju i ex oq nim xjal toj tnam. Atzun qe toj njaye i ex oq toj sur te Francia. Toj bʼe ok qqʼoʼn qwitze tiʼj qʼoj in nok kyuʼn soldad te Alemania kyukʼil te Francia.

Tej qmeltzʼaje toj granja, el qnikʼe tiʼj qa otoq t-xi elqʼan tkyaqilju at qeye. Noq oʼkx qtxʼyane Bobbie etz kʼamol qeye tej qpone. Tej tok nqʼoʼne nwitze tiʼj tkyaqilju in bʼaj, kubʼ nxjeline jlu: «¿Tiquʼn at nim qʼoj ex nim nya bʼaʼn?».

Chʼiy wamiwbʼile tukʼil Jehová tej kuʼxun qine.

Toj ambʼil aju nim onin Emile Schrantz qiʼje, jun ermano in najbʼen te precursor ex te ansyan. a Tzaj tchikʼbʼaʼn qeye tukʼil Biblia tiquʼn at nim yajbʼil ex tzaj ttzaqʼweʼn junjuntl qxjele tiʼj qanqʼibʼil. Tuʼn jlu chʼiy mas wamiwbʼile tukʼil Jehová ex ok qeʼ nkʼuʼje tiʼj qa jun Dios te kʼujlabʼil te.

Kukx tzaj kyqʼoʼn erman onbʼil qeye maske naʼmxtoq tkubʼaj qʼoj. Toj agosto te 1943, pon ermano José-Nicolas Minet qʼol jun chikʼbʼabʼil toj granja. Tej tkubʼaj chikʼbʼabʼil tuʼn, tzaj tqanin xjel lu: ¿«Alkye jun taj tuʼn tbautisarin?». Jaw wiʼne nqʼabʼe tukʼil nmane ex iktzun tten o bautisarine qkabʼile toj jun tal aʼ nqayin tiʼj granja.

Toj diciembre te 1944 ok mankbʼil qʼoj kyuʼn soldad te Alemania toj Tkabʼ Nimaq Qʼoj twitz Tkyaqil Txʼotxʼ atz Europa occidental. Ok qʼoʼn tbʼi qʼoj lu te Batalla de las Ardenas. Tuʼnju in qo anqʼine nqayin tiʼj lugar lu, kux qewin qibʼe toj jun ja tjaqʼ txʼotxʼ toj jun xjaw. Jun maj tej wetze qʼol kywa alumaj, e kubʼ tzʼaq qe bomba tibʼaj granja ex kubʼ xitj twiʼ jun ja. Nqayin tiʼj jlu, jaw schʼiʼn jun soldad jatumel ateʼ qe alumaj ex tqʼama: «¡Xoʼnku tibʼa twitz Txʼotxʼ!». In xi ojqeline ttxlaj ex jax tqʼoʼn tcasco toj nwiʼye tuʼn miʼn nkʼixbʼiye.

TEJ NCHʼIYE TOJ WOKSLABʼILE

Tej qkubʼ mojeʼye.

Tej tbʼaj qʼoj, kukx o yoline kyukʼil erman te jun congregación te tnam Lieja, aju taʼ 90 kilómetro (moqa 56 millas) toj norte tiʼj qjaye. Tej tbʼet ambʼil ten jun grupo toj tnam Bastoña. Kanet jun waqʼune at toklen tukʼil impuesto ex tojx ambʼil lu in nxnaqʼtzane kyiʼj ley. Yajxitl, kanet jun waqʼune te secretario tukʼil jun notario. Toj 1951, kubʼ qximane tuʼn tok jun asamblea te circuito atz Bastoña ex pon junlo 100 xjal. Kyxol qeju e pon, ax ikx pon jun tbʼanel precursora aju Elly Reuter tbʼi. Pon tibʼaj jun bicicleta ex otoq txi tbʼetin 50 kilómetros (moqa 31 millas). Jun rat ok qojtzqiʼn qibʼe ex kubʼ qximane tuʼn qkubʼ mojeʼye. Otoq tzaj qʼoʼn txokbʼil te Elly tuʼn t-xiʼ toj Xnaqʼtzbʼil te Galaad atz Estados Unidos. Pero xi ttzʼibʼin kye erman toj kytxuylal ninja qʼil twitz aqʼuntl tuʼn t-xi tqʼamaʼn tiquʼn mlaytoq txi tkʼamoʼn txokbʼil. Toj ambʼil aju, a ermano Knorr qʼil twitz aqʼuntl kye testigo de Jehová ex toj tumel tzaj ttzaqʼweʼn te qa tojlo juntl maj jaku txiʼ toj xnaqʼtzbʼil junx tukʼil tchmil. O kubʼ mojeʼye toj febrero te 1953.

Chleʼn qkʼwale Serge tuʼn Elly.

Tojx abʼqʼi lu o xiʼye toj Asamblea «Sociedad del Nuevo Mundo» atz toj Estadio de los Yankees te Nueva York. Ok wojtzqiʼne jun ermano toj asamblea lu ex tzaj tqʼamaʼn weye qa jakutoq tzaj tqʼoʼn jun waqʼune, pero iltoq tiʼj tuʼn nxiʼye anqʼil atz Estados Unidos. Xi qqʼamaʼne jlu te Jehová toj naʼj Dios ex kubʼ qximane tuʼn miʼn qkyaje, sino tuʼn qmeltzʼaje Bélgica onil kyiʼj 10 pakbʼal toj grupo te Bastoña. Toj juntl abʼqʼi, ul itzʼj qkʼwale Serge tbʼi. Pero tej tikʼ wuq xjaw kyim tuʼn jun yabʼil. Kubʼ qnaʼne nim bʼis tuʼn jlu ex xi qqʼamaʼne te Jehová. Nimxix onin qiʼje tej qximane tiʼj ambʼil aj kyjaw anqʼin kyimni tuʼn.

XI TZYET TUʼN QAJBʼENE TOJ TKYAQIL AMBʼIL

Toj octubre te 1961 kanet jun waqʼune toj chʼin ambʼil ex tuʼn jlu jakutoq chin oke te precursor. Pero tojx qʼij aju, tzaj llamarin jun erman te sucursal te Bélgica wiʼje. Tzaj tqanin weye qa jakutoq chin oke te ansyan in bʼet kyojele ja te chmabʼil. Xi ntzaqʼweʼne: «¿Nyapetzulo mas bʼaʼn tuʼn qoke te precursor tnejel?». Tzaj ttzaqʼweʼn ermano qa jaku, ex tej tikʼ wajxaq xjaw qoklene te precursor, tzaj qʼoʼn qoklene te ansyan in bʼet kyojele ja te chmabʼil toj septiembre te 1962.

Tej tikʼ kabʼe abʼqʼi, tzaj qʼoʼn txokbʼil qeye tuʼn qxiʼye ajbʼel toj Betel te Bruselas ex xi tzyet tuʼn qajbʼene toj octubre te 1964. Tzaj qkʼamoʼne nim kʼiwlabʼil. Toj 1965 pon ermano Knorr visitaril toj Betel te Bélgica ex noq minabʼen tzaj qʼoʼn woklene te qʼil twitz aqʼuntl toj sucursal. Yajxitl, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tukʼil Elly tuʼn qxiʼye toj xnaqʼtzbʼil 41 te Galaad. Ikʼ 13 abʼqʼi, pero japun twi qe yol tqʼama ermano Knorr. Tej qgraduarine, o meltzʼaje toj Betel de Bélgica.

O QO KOLINE TIʼJ TTNAM JEHOVÁ

Tuʼnju in noke te abogado, o chin koline tiʼj ttnam Jehová atz Europa ex kyoj junjuntl lugar (Filip. 1:7). Tuʼn jlu o chin yoline kyukʼil aj kawil te mas te 55 tnam jatumel mintiʼ tzaj qʼoʼn ambʼil qe tuʼn qajbʼen te Jehová. Tej in yoline kyukʼil aj kawil, mintiʼ xi nqʼamaʼne tkyaqil wojtzqibʼile tiʼj ley, sino mas xi nqʼamaʼne kye qa jun tmajen Dios qine. Kukx xi nqanine onbʼil te Jehová tuʼnju ojtzqiʼn wuʼne qa «ik tten t-ximbʼetz rey [moqa jwes] tuj tqʼabʼ Qman ik tzaʼn jun aʼ in bʼet» ex «in xi tiʼn Qman noq jatum taj tuʼn t-xi tiʼn» (Prov. 21:1).

Kukx in tzaj nnaʼne ambʼil tej nyoline tukʼil jun kyxol qe aj kawil te Europa. Xi nqanine nim maj tuʼn nyoline tukʼil. Ex tej ttzaj tqʼoʼn ambʼil tuʼn nyoline tukʼil, tqʼama jlu: «Oʼkx 5 minut at teya tuʼn tyolina». In kubʼ mokʼeye tuʼn nnaʼne Dios. Tzaj xobʼ xjal ex tzaj tqanin tiʼtoq in bʼaj weʼye. Jaw wiʼne nwiʼye ex xi ntzaqʼweʼne: «In xi nqʼoʼne chjonte te Dios tuʼnju ata kyxol qeju in che ajbʼen te». Ex tqʼamatl: «¿Tiquʼn in tqʼamaʼna jlu?». Protestante xjal lu, tuʼntzunju, in kubʼ bʼiʼne tuʼn tej t-xi nyekʼine Romanos 13:4 te. Ex tzaj tqʼoʼn 30 minut tuʼn nyoline tukʼil. Tbʼanel ok ambʼil lu. Axpe ikx tqʼama qa tbʼanel in nela toj twitz aju aqʼuntl in bʼant quʼn.

Kyoj abʼqʼi o che ikʼ, nim maj o che kolin erman tiʼj ttnam Jehová kywitz aj kawil te Europa. Ik tzeʼn tuʼn miʼn kyxiʼ erman kyxol soldad ex tuʼn t-xi chjet impuesto. O chin onine kyiʼj junjun caso ex o tzʼok nqʼoʼne nwitze tiʼj tzeʼn o tzʼonin Jehová tiʼj ttnam. O che kambʼan testigo de Jehová tiʼj mas te 140 caso twitz Tribunal Europeo de Derechos Humanos.

TZAJ QʼOʼN MAS AMBʼIL TE TTNAM JEHOVÁ ATZ CUBA

Kyoj abʼqʼi 1990, o aqʼunane junx tukʼil Philip Brumley, te kytxuylal ninja qʼil twitz aqʼuntl, ex Valter Farneti, te Italia, tuʼn qkoline kyiʼj erman te Cuba tuʼn ttzaj qʼoʼn mas ambʼil kye tuʼn kyajbʼen te Jehová. Kubʼ ntzʼibʼine jun carta te embajada te Cuba atz Bélgica ex yajxitl ok nchmon wibʼe tukʼil xjal encargado tiʼj caso. Qajtoqe tuʼn qyoline tiʼj tiquʼn el qʼiʼn ambʼil kye erman tuʼn kykʼulin te Jehová, pero mintiʼ kyaj bʼant tiʼj tej tok qchmon qibʼe junjun maj.

Atine tukʼil Philip Brumley ex Valter Farneti. Kyoj abʼqʼi 1990, tej qxiʼye visitaril Cuba jun maj.

Kukx o naʼne Dios te Jehová ex tzaj qʼoʼn ambʼil tuʼn t-xi qsamaʼne 5 mil Biblia atz Cuba. El qnikʼe tiʼj qa tzaj tkʼiwlaʼn Jehová aju bʼant quʼne tuʼnju bʼaʼn e pon qe Biblia ex xi sipet kye erman. Tuʼntzunju, xi qqanine permis tuʼn kyxi samet juntl 27 mil 500 Biblia ex tzaj qʼoʼn ambʼil tuʼn kyxi samet. Kubʼ nnaʼne nim tzalajbʼil tuʼnju in nonine tuʼn tten jun Kybiblia erman te Cuba.

Nim maj o chin tene Cuba tuʼn wonine kyiʼj erman tuʼn kukx kyajbʼen te Jehová. Noq tuʼn jlu, o che ok wojtzqiʼne nim aj kawil ex o che onin qiʼj.

O QO ONINE KYIʼJ ERMAN TE RUANDA

Toj abʼqʼi 1994, tzaj qʼoj kyxol xjal te Ruanda ex e kubʼ bʼyoʼn mas te jun millón xjal tutsi kyyajil. Kyxol jlu ax ikx e kyim junjun erman. Pero jurat naj bʼaj kybʼinchaʼn kyten testigo de Jehová tuʼn kyonin kyiʼj erman.

Tej qpone atz Kigali, ok qqʼoʼne qwitze tiʼj qa nim balasos tok tiʼj Oficina te Traducción ex tiʼj ja jatumel kʼuʼn qe quʼj. Tzaj kyqʼamaʼn erman tzeʼn otoq che kubʼ bʼyoʼn junjun erman tuʼn machete kyuʼn xjal. Pero ax ikx tzaj kyqʼamaʼn tzeʼn otoq kubʼ kyyekʼin erman kʼujlabʼil kyxolx. Jun techel, ok qojtzqiʼne jun erman tutsi tyajil, aju kux ewin 28 qʼij toj jun jul ex ok xqʼuqin tuʼn jun familia testigo de Jehová hutus kyyajil. Toj tnam Kigali ok jun chmabʼil tuʼn t-xi qqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj mas te 900 erman.

Izquierda: Otoq kubʼ laqj jun libro te Oficina de Traducción tuʼn jun bala.

Derecha: In qo aqʼunane tuʼn t-xi qʼet onbʼil.

Yajxitl o pone toj tnam Zaire, toj ambʼil jaʼlo tok tbʼi te República Democrática del Congo, tuʼn qjyoʼne kyiʼj erman te Ruanda otoq che pon klol kyibʼ toj jun lugar te tnam Goma. Tuʼnju mintiʼ e jyet quʼne, o naʼne Dios te Jehová tuʼn tonin qiʼje tuʼn kyjyet. Noq minabʼen pon jun xjal qiʼje ex xi qqanine te qa ojtzqiʼn jun testigo de Jehová tuʼn. Ex tqʼama: «Testigo de Jehová qine. Che xel wiʼne tukʼil Comité de Socorro». Tbʼanel ok qchmabʼile kyukʼil erman te comité ex yajxitl ok qchmon qibʼe kyukʼil junlo mil 600 xinaq ex xuʼj otoq che pon klol kyibʼ tuʼn t-xi qqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj. Ax ikx jaw quʼjine jun carta tzaj tsamaʼn Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl. Nim e tzalaj erman tej tok kybʼiʼn qe yol lu: «Kukx in qo naʼne Dios kyiʼje. Ex ojtzqiʼn quʼne qa mlayx che kyaj koline tuʼn Jehová». Axix tok qe yol tqʼama Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl, tuʼnju toj ambʼil jaʼlo in che ajbʼen te Jehová mas te 30 mil testigo de Jehová.

KUKX CHIN TELE TZʼAQLI TWITZ JEHOVÁ

Toj 2011 kyim Elly ex chʼixme 58 abʼqʼi o tene junx. O txi nqʼamaʼne te Jehová aju in kubʼ nnaʼne ex o tzaj tqʼuqbʼaʼn Jehová nkʼuʼje. Ax ikx o tzaj qʼuqbʼaʼn nkʼuʼje aj nyoline kyukʼil nvesine tiʼj tbʼanel tqanil tiʼj Tkawbʼil Dios.

In chin pakbʼane tkyaqil seman, maske ma chin japune twi 90 abʼqʼi. Ex in chin tzalaje tuʼnju in chin onine kyiʼj erman toj Departamento de Asuntos Legales toj sucursal te Bélgica. Ax ikx in chin onine kyiʼj erman ex kyiʼj betelita tzma kuʼxun qe.

Ma tzikʼ 84 abʼqʼi tej nnaʼne Dios tnejel maj te Jehová. Toj ambʼil aju, xi tzyet jun tbʼanel wamiwbʼile tukʼil Jehová ex kukx in chin ok laqʼeʼye ttxlaj. In xi nqʼoʼne chjonte te Jehová tuʼnju kukx o tzaj ttzaqʼweʼn qe nnaʼj Diose (Sal. 66:19). b

a Aju ikʼ toj tanqʼibʼil ermano Schrantz etz toj La Atalaya, 1 te febrero te 1974, página 90 a 94.

b Kyim ermano Marcel Gillet toj 4 te febrero te 2023, tej tzmatoq in bʼaj bʼinchaʼn xnaqʼtzbʼil lu.