Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

¿O tzʼok tbʼiʼna?

¿O tzʼok tbʼiʼna?

¿Oʼkxpe Tyol Dios in tzaj qʼamante qa ax tok e ten aj Israel te majen toj Egipto?

In tzaj tchikʼbʼaʼn Tyol Dios qa tej tikʼ nim ambʼil t-xilen qʼiʼn José toj tnam Egipto kyuʼn xjal te Madián, ax ikx ikʼ bʼet Jacob toj tnam Canaán kyukʼil toj tja tuʼntzun kyxiʼ anqʼil toj Egipto. Atz e anqʼin toj jun piẍ txʼotxʼ Gosén tbʼi, aju at ttziʼ aʼ Nilo (Gén. 47:1, 6). Chmet kyajlal aj Israel ex ok kyipumal. Tuʼntzunju, kubʼ kyximen aj Egipto qa jakutoq che ok te aj qʼoj kyiʼj ex e ok kyqʼoʼn te kymajen (Éx. 1:7-14).

Ateʼ junjun xjal in che xmayin tiʼjju txʼolbʼabʼil tkuʼx toj Tyol Dios ex in tzaj kyqʼamaʼn qa nya ax tok jlu. Noqtzun tuʼnj, o che kanet yekʼbʼil tiʼj qa ax tok e ten tyajil Sem * te majen toj ojtxe tnam Egipto.

Jun techel, akux in che lakun qeju in che xnaqʼtzan tiʼjju bʼaj kyiʼj xjal toj ambʼil ojtxe, kanet junjun lugar kyuʼn jatumel e anqʼin xjal atz jawni toj tnam Egipto. In tzaj tqʼamaʼn John Bimson, jun xjal at tojtzqibʼil tiʼj Tyol Dios qa toj tembʼil lu o che kanet mas te 20 lugar jatumel e anqʼin tyajil Sem. Ax ikx, in tzaj tqʼamaʼn aj xnaqʼtzal tiʼj tnam Egipto James Hoffmeier jlu: «E pon qe xjal in che yolin tiʼj kyyol tyajil Sem te Asia occidental toj tnam Egipto kyojlo abʼqʼi 1800 a 1540 t.a.j.». Ex tqʼamatl: «In mojeʼ tajlal ambʼil lu tukʼilju ambʼil tej kyanqʼin patriarca, tuʼntzunju, tkyaqil jlu at tmojbʼabʼil tibʼ tukʼilju in tzaj tqʼamaʼn uʼj te Génesis».

Ax ikx o che kanet mas yekʼbʼil atz kubʼni te tnam Egipto. Tzʼibʼin kybʼi junjun majen te lugar lu toj jun papiro, aju kubʼ tzʼibʼin kyojlo abʼqʼi 2000 ex 1600 tjaqʼ ambʼil qʼiʼn quʼn jaʼlo. Ex kyxol bʼibʼaj tzʼibʼin toj papiro lu, at mas te 40 bʼibʼaj tiʼj tyajil Sem. Aʼyeju majen lu e bʼinchan wabʼj, e chmon ex bʼant junjuntl aqʼuntl kyuʼn. Tqʼamatl James jlu: «Attoq mas te 40 tyajil Sem toj tnam Tebaida, aju tok kubʼni tiʼj tnam Egipto. Tuʼn jlu, bʼalo attoq nim kyajlal tyajil Sem toj tnam Egipto, mas toj piẍ txʼotxʼ ttziʼ aʼ».

Kubʼ ttzʼibʼin David Rohl, aju in xnaqʼtzan tiʼjju bʼaj kyiʼj xjal toj ambʼil ojtxe, qa atzlo e jatz junjun bʼibʼaj lu «toj Tyol Dios». Jun techel, ateʼ junjun bʼibʼaj tkuʼx toj papiro chʼixme ik tzeʼn Isacar, Aser ex Sifrá (Éx. 1:3, 4, 15). Tqʼamatl David jlu: «Jun yekʼbʼil jlu tiʼj qa ax tok e ten aj Israel te majen toj tnam Egipto».

Tqʼamatl John Bimson jlu: «At nim yekʼbʼil tiʼj qa ax tok qe txʼolbʼabʼil ateʼkux toj Tyol Dios kyiʼj aj Israel tej kyten te majen toj tnam Egipto ex tej kyetz qʼiʼn».

^ taqik' 4 Ok Sem te jun kyxol qeju oxe tkʼwal Noé. Bʼalo ax ikx tyajil Sem qe xjal te Elam, te Asiria, qe tnejel caldeo, qe aj Hebreo, qe xjal te Siria ex junjun kʼloj kyyajil xjal Árabe.