Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

«¡O tzʼel wiʼne nim xnaqʼ­tzbʼil kyiʼj txqantl!»

«¡O tzʼel wiʼne nim xnaqʼ­tzbʼil kyiʼj txqantl!»

ATTOQ qine tjaqʼ nim tzeʼ toj jun qonikʼen puro qlolj te tnam Argelia. Atz otoq che kubʼ ten jun kʼloj soldad te Francia ex attoq qine kyxol. Otoq chʼiy qʼoj toj tnam Argelia. Njunalxe atine jatumel in chin xqʼuqine ex tzyuntoq jun arma wuʼne kyiʼjxi junjun costal arena. Noq minabʼen, ok nbʼiʼne qa kyjaʼ kytzaj xjal, tuʼn jlu ya mintiʼ in yukche. Tzmatoq kuʼxun qine ex nyatoq waje tuʼn tkubʼ nbʼyoʼne jun xjal nix tuʼn nkubʼ bʼyoʼne. Tuʼntzunju, nqʼamaye jlu: «¡Nman Dios, chin tonintza!».

Chʼexpaj wanqʼibʼile tej tbʼaj jlu tuʼnju xi tzyet tuʼn njyone tiʼj Dios. Pero naʼmxtoq t-xi nqʼamaʼne tiʼ bʼaj toj qonikʼen aju, tnejel kxel nqʼamaʼne junjun tiʼchaq ikʼ toj wanqʼibʼile tej kʼwalx qine. Onin jlu wiʼje tuʼn njyone tiʼj Dios.

AJU XNAQʼTZBʼIL EL WIʼNE TIʼJ NMANE

In nul itzʼje toj 1937 atz Guesnain, jun tnam jatumel at mina ex atz tok jawni tiʼj tnam Francia. In naqʼunantoq nmane tiʼj mina te carbón moqa tuʼn tjatz qʼeq abʼj tjaqʼ txʼotxʼ. Ex tzaj tyekʼin weye qa nim toklen tuʼn woke te aqʼunal xjal. Ax ikx, tzaj t-xnaqʼtzaʼn weye qa nim toklen tuʼn t-xi qbʼinchaʼn qe tiʼchaq toj tumel. Ok tilil tuʼn nmane tuʼn tonin kyiʼj xjal in che aqʼunan tiʼj mina tuʼnju jakutoq tzaj nya bʼaʼn kyiʼj. Tuʼntzunju, okx tqʼon tibʼ kyxol xjal jatumel in cheʼx protestaril. Ax ikx, el tikʼun nmane aju nya bʼaʼn in bʼanttoq kyuʼn pal toj tnam jatumel atoʼye. Attoq nim tiʼchaq kye pal, pero in xitoq kyqanin pwaq ex wabʼj kye qeju in che aqʼunan tiʼj mina maske kwesttoq in kanet twi kywa. Nya bʼaʼn ela jlu toj twitz nmane, tuʼntzunju, mintiʼ yolin tiʼj okslabʼil wukʼile. Axpe ikx, mintiʼ o yoline tiʼj Dios.

Tej nchʼiye, chebʼe chebʼe el wikʼune junjun tiʼchaq nya toj tumel. Nya bʼaʼn ela toj nwitze tej kyel ikʼun xjal e ul anqʼil Francia. Ngantoqe tuʼn ntene kyukʼil kykʼwal qeju e ul anqʼil toj tnam Francia ex in chin pelotine kyukʼil. Ax ikx, te tnam Polonia ntxuʼye. Wajtoqe tuʼn tok qʼoʼn kyoklen kykyaqil xjal, tuʼn tten mujbʼabʼil kyxol ex noq alkyexku kyyajil.

IN XIMANE TIʼJ TZEʼN JAKU TEN TTXOLIL QANQʼIBʼIL

Tej ntene kyxol soldad.

In tzaj txkoʼne toj 1957 tuʼn ntene kyxol soldad. Iktzun tten in pone tjaqʼ nim tzeʼ ik tzeʼn ma txi nqʼamaʼne tej saj tzyet tuʼn nyoline. Tej otoqxi txi nqʼamaʼne «¡Nman Dios, chin tonintza!», in nok weʼye twitz jun chej te tjaqʼ kʼul ex nya twitz jun soldad aj qʼoj. ¡Chewix wanmiye tuʼn jlu! Pero tej tikʼ jlu wiʼje, in kubʼ tene ximel tiʼj tiʼ ttxolil qanqʼibʼil at ex in ximane kyiʼj xjel lu: «¿Tiquʼn o qo kubʼ bʼinchaʼn? ¿In ximenpe Dios qiʼj? ¿Kpolpe jun qʼij jatumel ktel mujbʼabʼil twitz Txʼotxʼ?».

Tej tikʼ ambʼil, akux in chin ojlane junjun qʼij tja nmane, ok wojtzqiʼne jun testigo de Jehová. Tzaj tqʼoʼn jun Tyol Dios kye católico weye toj yol francés, aju La Sainte Bible. Jaw wuʼjine tej npone juntl maj toj tnam Argelia. In ximane tiʼj jun taqikʼ Tyol Dios, aju Apocalipsis 21:3 ex 4 jatumel in tzaj tqʼamaʼn jlu: «Ma tzul Dios kyxol xjal, ex ax knajal Dios kyukʼil [...]. Ex kʼelel t-suʼn Dios taʼl kywitz kykyaqil; ex mintiʼtl kamik, ex mintiʼtl bʼis, ex mintiʼtl oqʼel, ex mintiʼtl kʼixkʼoj». * Naʼmxtoq tjaw wuʼjine jun taqikʼ Tyol Dios ik tzeʼn aju. Tuʼntzunju, kubʼ nxjeline qa ax tok qe yol lu. Toj ambʼil aju, mintiʼtoq chʼin wojtzqibʼile tiʼj Dios nix tiʼj Tyol.

Tej tkubʼaj ambʼil tuʼn ntene kyxol soldad, ok wojtzqiʼne jun testigo de Jehová toj abʼqʼi 1959, aju François tbʼi ex tzaj tyekʼin nim tiʼchaq weye toj Xjan Uʼj, ik tzeʼn qa Jehová tbʼi Dios (Sal. 83:18TNM). Ax ikx, tzaj tyekʼin weye qa kʼelel tiʼn Dios tkyaqil nya bʼaʼn at kyxol xjal, qa kʼokel Txʼotxʼ tuʼn te jun tbʼanel najbʼil ex qa kjapunel kywi yol tkuʼx toj Apocalipsis 21:3 ex 4.

Tbʼanel ela qe xnaqʼtzbʼil lu weye ex e pon toj wanmiye. Pero ax ikx tzaj nqʼoje kyiʼj pal ex wajtoqe tuʼn nxiʼye qʼol part kyiʼj tuʼnju mintiʼtoq in xi kyxnaqʼtzaʼn aju axix tok tkuʼx toj Tyol Dios. El nnikʼe tiʼj qa kukxtoq at nximbʼetze ik tzeʼn te nmane ex wajtoqe tuʼn tkyaj naj nya bʼaʼn toj ttxolil.

Onin François ex junjuntl erman wiʼje tuʼn tok nxqʼuqine nmode. Tzaj kyyekʼin weye qa mintiʼ tuʼn kyyolin tmajen Jehová nya bʼaʼn kyiʼj txqantl, sino mas bʼaʼn tuʼn t-xi qqʼamaʼn tbʼanel tqanil kye tiʼj Tkawbʼil Dios. Atzun aqʼuntl lu bʼant tuʼn Jesús ex axju xi tqʼamaʼn kye t-xnaqʼtzbʼen tuʼn tbʼant kyuʼn (Mat. 24:14; Luc. 4:43). Ax ikx, xi nxnaqʼtzan wibʼe tuʼn nyoline tukʼil kʼujlabʼil kyukʼil xjal ex tuʼn tok nqʼoʼne kyoklen noq alkyexku kyokslabʼil. Ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios, «aju tmajen Qajaw mya bʼaʼn tuʼn tqʼojin, noq oʼkx tuʼn tok mans kyukʼil kykyaqil» (2 Tim. 2:24).

Bʼaj nchʼexpuʼne junjun tiʼchaq toj wanqʼibʼile ex jaw aʼ nwiʼye toj jun nimaq chmabʼil te jun qʼij toj 1959. Atz ok wojtzqiʼne jun ermana Angèle tbʼi ex xiʼ wanmiye tiʼj. In xiʼye toj kʼloj okslal jatumel in noktoq tchmon tibʼ ex o kubʼ mojeʼye toj 1960. Tbʼanel tmod Angèle, jun tbʼanel xuʼjilbʼaj ex jun oyaj o tzaj tqʼoʼn Jehová weye (Prov. 19:14).

Toj qʼij tej qkubʼ mojeʼye.

O TZʼEL WIʼNE XNAQʼTZBʼIL KYIʼJ ERMAN OJTZQIʼN NIM TIʼCHAQ KYUʼN

Kyoj nim abʼqʼi, o tzʼel nkanoʼne tbʼanel xnaqʼtzbʼil kyiʼj erman at kyojtzqibʼil. Jun kyxol qe jlu, jaku txi nqʼamaʼne qa nim toklen tuʼn tkubʼ qin qibʼ tuʼn tbʼant jun oklenj kwest quʼn ex tuʼn t-xi qbʼiʼn nabʼil tkuʼx toj Proverbios 15:22, jatumel in tzaj qʼamaʼn jlu: «Mintiʼ in japun aju in kubʼ kyximan xjal qa mi aʼl jun qʼol kyconsej; ex qa at nim qʼol consej bʼaʼn nneʼla jlu».

Tej wajbʼene te ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil atz Francia toj 1965.

Mas el nnikʼe kyiʼj yol lu toj abʼqʼi 1964. Toj abʼqʼi aju, tzaj qʼoʼn woklene te ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil. In xiʼye visitaril qe kʼloj okslal ex xi nqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj erman tuʼn kychʼiy toj kyokslabʼil. Tzmatoq qʼiʼn 27 abʼqʼi wuʼne ex mintiʼxix wojtzqibʼile. Tuʼntzunju, at maj in nel txalpaje, pero el wiʼne xnaqʼtzbʼil kyiʼj. Ex mas el wiʼne xnaqʼtzbʼil kyiʼj erman tzaj qʼonte consej weye tuʼnju attoq nim kyojtzqibʼil.

In tzaj nnaʼne jun tiʼ ikʼ wiʼje. Tej otoqxi chin visitarine jun kʼloj okslal te tnam París, tzaj tqanin jun erman otoq chʼiy toj tokslabʼil weye qa jakutoq qo yoline qjunalxe. Xi nqʼamaʼne, «jaku». Tej qyoline, tzaj tqanin erman lu weye:

«Louis, qa ma tzul jun doctor toj jun ja, ¿alkyeqe xjal in xiʼ visitaril kye?».

Xi ntzaqʼweʼne: «Kye qe yabʼ».

Tqʼama: «Ikju, pero o tzʼok nkeʼyine qa mas in nel tpaʼna ambʼil tuʼn ttena kyukʼil erman o che chʼiy toj kyokslabʼil, ik tzeʼn tukʼil ansyan qʼol kyaqʼun txqantl erman. Toj kʼloj okslal, ateʼ nim erman tzma in che oktz toj ttnam Jehová moqa in che xobʼ tuʼn kyyolin. Ax ikx ateʼ erman in che bʼisun. Jakulo tzʼonin kyiʼj qa ma tena kyukʼil, qa ma txiʼya kyja ex qa ma waʼna kyukʼil».

¡Tbʼanelxix consej tzaj tqʼoʼn erman lu weye! Kuʼpin toj wanmiye aju tkʼujlabʼil at kyiʼj t-ẍneʼl Jehová. Tuʼntzunju, kubʼ win wibʼe ex xi nbʼiʼne aju tzaj tqʼamaʼn weye. In xi nqʼoʼne chjonte te Jehová tuʼnju ateʼ erman ik tzeʼn te.

Toj 1969 ex 1973, tzaj qʼoʼn woklene tuʼn nkubʼ neje twitz aqʼuntl tuʼn t-xi qʼet kywa erman toj jun nimaq chmabʼil internacional ok toj tnam Colombes te París. Tej tok nimaq chmabʼil toj 1973, xi qqʼoʼne kywa junlo 60,000 erman toj jweʼ qʼij. Qa ma txi nqʼamaʼne qa in chin xobʼtoqe, nya oʼkx jlu bʼaj wiʼje. Pero bʼant tkyaqil aqʼuntl tuʼnju xi nbʼiʼne aju in tzaj tqʼamaʼn Proverbios 15:22, qa tbʼanel tuʼn t-xi qqanin qconsej kye qeju ojtzqiʼn kyuʼn. Xi nqanine onbʼil kye erman at jun tbʼanel kyamiwbʼil tukʼil Jehová ex attoq kyojtzqibʼil tiʼj tzeʼn tuʼn tbʼant wabʼj. Xi nllamarine qe erman kʼayil chibʼj, qeju in che awan verdura, qe bʼinchal wabʼj ex qeju ojtzqiʼn kyuʼn tzeʼn tuʼn kylaqʼet qe tiʼchaq. Tuʼn onbʼil tzaj kyqʼoʼn, bʼant tkyaqil aqʼuntl quʼne.

Toj 1973, tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tukʼil nxuʼjile tuʼn qxiʼye ajbʼel toj Betel te Francia. Kwest ela toj nwitze aju tnejel woklene tzaj qʼoʼn. Iltoq tiʼj tuʼn t-xi njyoʼne tumel tzeʼn tuʼn tpon kyuʼj erman te Camerún, jun tnam te África. ¿Tiquʼn? Tuʼnju toj abʼqʼi 1970 a 1993 el qʼiʼn ambʼil kye erman tuʼn kyajbʼen te Jehová. Ax ikx, in tzaj xobʼe toj ambʼil aju. Bʼalo el tnikʼ ermano qʼil twitz aqʼuntl toj tnam Francia tiʼjju in bʼajtoq nkʼuʼje tiʼj, tuʼnju tzaj tqʼamaʼn jlu weye tuʼn tonin wiʼje: «Kyajxix erman te Camerún tuʼn tpon kyuʼj. ¡Qo onin kyiʼj tuʼn tpon kyuʼj!». Ex atzun jlu bʼant quʼne.

Tej ntene kyukʼil erman te Camerún toj jun chmabʼil nim toklen ok toj tnam Nigeria toj abʼqʼi 1973.

Toj nimku maj, in xiʼye kyoj tnam in kymojonin kyibʼ tukʼil Camerún tuʼntzun tok qchmon qibʼe kyukʼil ansyan te tnam aju. E onin ansyan lu wiʼje tuʼn tkanet tumel tzeʼn tuʼn tpon kyuʼj erman te Camerún tuʼnju mintiʼtoq in che xobʼ ex attoq kynabʼil. Tzaj tkʼiwlaʼn Jehová aju bʼant quʼne. Axpe ikx, kyoj qeju 20 abʼqʼi, mintiʼ ikʼ jun xjaw jatumel mintiʼ pon jun tajlal uʼj Aju Xqʼuqil kyukʼil erman ex aju uʼj tok tbʼi toj ambʼil aju, Nuestro Servicio del Reino.

Aʼyine tukʼil Angèle tej qtene toj jun visita atz Nigeria kyukʼil junjuntl ansyan in che bʼet kyojele Ja te Chmabʼil kyukʼil kyxuʼjil toj 1977.

AJU XNAQʼTZBʼIL O TZʼEL NKANOʼNE TIʼJ NXUʼJILE

Atxix tej t-xi tzyet tuʼn tok qojtzqin qibʼe, ok nkeʼyine qe tbʼanel tmod Angèle. Ex mas ok nkeʼyine tej otoq qo kubʼ mojeʼye. Jun techel, tojxju qʼij tej qkubʼ mojeʼye, tzaj tqʼamaʼn Angèle weye tuʼn nnaʼne Dios te Jehová ex tuʼn t-xi nqʼamaʼne te qa qajtoqe tuʼn kukx tok tilil quʼne tuʼn qajbʼene te. Ex tzaj tbʼiʼn Jehová qnaʼj Diose.

Ax ikx, o tzʼonin Angèle wiʼje tuʼn tok qeʼ nkʼuʼje tiʼj Jehová. Jun techel, tej ttzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qxiʼye ajbʼel toj Betel toj 1973, jawje nkʼuʼje tiʼj tuʼnju ngantoqe tuʼn wajbʼene te ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil. Pero tzaj tnaʼn Angèle weye qa otoq txi qqʼamaʼne te Jehová tuʼn qajbʼene te, ex tuʼn jlu iltoq tiʼj tuʼn t-xi qbʼiʼne aju in tzajtoq tqʼamaʼn ttnam qeye (Heb. 13:17). Tej tqʼama jlu, ya mintiʼ kanet jun yol wuʼne tuʼn t-xi ntzaqʼweʼne te. Tuʼntzunju, o xiʼye ajbʼel toj Betel. Tbʼanel qmejebʼleʼne at tuʼnju at tnabʼil nxuʼjile, ateʼ tbʼanel tmod ex tuʼnju kʼujlaʼn Jehová tuʼn.

At qine tukʼil Angèle toj jardín te Betel te Francia.

Atzun jaʼlo ya ma qo tijene ex kukx in nok Angèle te jun tbʼanel xuʼjilbʼaj ex kukx in nonin wiʼje. Jun techel, nim xnaqʼtzbʼil in che ok toj yol inglés. Tuʼn qtene kyoj, ok tilil quʼne tuʼn tbʼant-xix qyoline toj yol lu. Tuʼntzunju, o xiʼye toj jun kʼloj okslal toj yol inglés maske ya qʼiʼntoq 75 abʼqʼi quʼne. Kwest kanet ambʼil wuʼne tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj yol inglés tuʼnju at qine toj Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl te Francia. Pero bʼaj qonin qibʼe tukʼil Angèle. Jaʼlo, qʼiʼn mas te 80 abʼqʼi quʼne ex kukx in bʼaj qbʼinchaʼne qtene kyiʼj chmabʼil toj yol inglés ex francés. In nok tilil quʼne tuʼn qonine kyiʼj erman toj kʼloj okslal kyoj chmabʼil ex toj pakbʼabʼil. O qo tzaj kʼiwlaʼne tuʼn Jehová tuʼnju ok tilil quʼne tuʼn tbʼant qyoline toj yol inglés.

Toj 2017, o tzalaje tiʼj jun tbʼanel kʼiwlabʼil. Tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tukʼil Angèle tuʼn qtene toj Xnaqʼtzbʼil kye Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl kyukʼil Kyxuʼjil. Atz in nok xnaqʼtzbʼil lu toj Ja te Xnaqʼtzbʼil te Watchtower atz Patterson Nueva York.

Jaku txi qqʼamaʼn qa a Jehová in nok te Tbʼanel aj Xnaqʼtzal (Is. 30:20). Tuʼntzunju, kykyaqilx tmajen Jehová in tzaj kykʼamoʼn tbʼanel xnaqʼtzbʼil, qa kuʼxun qe ex qa ma che tijen (Deut. 4:5-8). O tzʼok nkeʼyine qa kukx in che ajbʼen kuʼxun te Jehová qa bʼaʼn che nimen te, ex qa in jaw kyjyoʼn aju mas tbʼanel qa in xi kybʼiʼn consej in xi kyqʼoʼn erman o che chʼiy toj kyokslabʼil kye. In bʼaj kyiʼj ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Proverbios 9:9: «Qʼonxa xnaqʼtzbʼil teju xjal at tnabʼl ex kʼokel mas tnabʼl; qʼonxa xnaqʼtzbʼil teju xjal tzʼaqlxix ex ktel mastl tojtzqibʼl».

Maske ya o tzikʼ junlo 60 abʼqʼi tej ntene tjaqʼ nim tzeʼ te tnam Argelia, at maj in tzaj nnaʼne aju bʼaj wiʼje toj qonikʼen aju. Mintiʼ kubʼ nximane qa tuʼn ntzalaje toj wanqʼibʼile. ¡O tzʼel wiʼne nim xnaqʼtzbʼil kyiʼj txqantl! O tzaj tqʼoʼn Jehová jun tbʼanel wanqʼibʼile tukʼil Angèle. Tuʼntzunju, in kubʼ qximane tuʼn kukx ttzaj qkʼamoʼne xnaqʼtzbʼil in tzaj tqʼoʼn Jehová qeye ex aju onbʼil in tzaj kyqʼoʼn erman at jun tbʼanel kyamiwbʼil tukʼil Jehová.

^ taqik' 11 Aju Xjan Tuʼjil Tyol Dios.