Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

Mintiʼ in chin tzaj xobʼe tuʼnju qʼuqli nkʼuʼje tiʼj Jehová

Mintiʼ in chin tzaj xobʼe tuʼnju qʼuqli nkʼuʼje tiʼj Jehová

AJ TTZAJ qanin weye tzeʼn o tzʼok wajbʼebʼile te Jehová, in xi nqʼamaʼne jlu: «In chin oke ik tzeʼn jun maleta toj tqʼabʼ Jehová». Kyukʼil yol lu, waje tuʼn t-xi nqʼamaʼne qa ik tzeʼn jaku txi wiʼne jun maleta toj alkyexku lugar, ax ikx weye in xi nqʼoʼne ambʼil te Jehová ex te ttnam tuʼn ttzaj tyekʼin weye jatumel tuʼn nxiʼye ex toj alkye ambʼil. Maske o chinx samaʼne kyoj lugar jatumel in nok weʼye kywitz nim nya bʼaʼn, o tzʼel nnikʼe tiʼj qa il tiʼj tuʼn tok qeʼ qkʼuʼj tiʼj Jehová tuʼntzun t-xqʼuqin qiʼj.

OK WOJTZQIʼNE JEHOVÁ EX XI TZYET TUʼN TOK QEʼ NKʼUʼJE TIʼJ

In nul itzʼje toj 1948, toj jun tnam toj suroeste te Nigeria. Kyoj abʼqʼi lu, ok jun titzʼin nmane aju Moustapha tbʼi te testigo de Jehová ex aju ntzike Wahabi tbʼi. Tej qʼiʼntoq bʼeljaj abʼqʼi wuʼne, kyim nmane ex tzaj nim nbʼise. Pero tzaj tqʼamaʼn Wahabi weye qa jakutoq tzʼok nkeʼyine nmane juntl maj aj kyjaw anqʼin kyimni. Tej nximane tiʼj jlu, onin wiʼje tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj Biblia. In bautisarine toj 1963 ex e ok juntl oxe wermane te testigo de Jehová.

Toj 1965, in xiʼye anqʼil toj tnam Lagos jatumel in nanqʼintoq jun kyxol qe ntzike Wilson tbʼi. Ex o tzalaje tej qtene kyukʼil junjun precursor regular te congregación Igbobi. Ok nkeʼyine qa in che tzalajtoq, tuʼntzunju kubʼ nximane tuʼn woke te precursor toj enero te 1968.

Kubʼ t-ximen Albert Olugbebi, jun erman in najbʼentoq toj Betel, tuʼn tok jun chmabʼil kyukʼil kuʼxun tuʼntzun ttzaj tqʼamaʼn qeye qa kyajtoq tuʼn kypon precursor especial toj norte te Nigeria. Kukx in tzaj nnaʼne qe tbʼanel yol lu tqʼama Albert: «Aqeye kuʼxun, jaku tzʼajbʼen ambʼil kyuʼne ex kyipumale tuʼn kyajbʼene te Jehová. At nim aqʼuntl tuʼn tbʼinchet». Wajtoqe tuʼn woke ik tzeʼn te profeta Isaías ex tuʼn nxiʼye jatumel tzaj tqʼamaʼn Jehová weye, tuʼntzunju kubʼ nnojsaʼne jun solicitud (Is. 6:8).

Toj mayo te 1968, tzaj qʼoʼn woklene te precursor especial toj tnam Kano toj norte te Nigeria. Tojx ambʼil lu, ten qʼoj Biafra tbʼi aju xi tzyet toj 1967 ex kubʼaj toj 1970. Tzaj nim nya bʼaʼn tuʼn qʼoj lu toj norte te Nigeria ex yajxitl xi tzyet toj este te tnam. Tuʼntzun, tzaj tqʼamaʼn jun ermano weye tuʼn miʼn nxiʼye atz Kano. Noqtzun tuʼnj, xi nqʼamaʼne jlu te: «Chjonte tuʼnju in ximana wiʼje. Pero qa taj Jehová tuʼn nxiʼye atz, qʼuqli nkʼuʼje tiʼj qa ktel wukʼile».

OK QEʼ NKʼUʼJE TIʼJ JEHOVÁ TOJ JUN LUGAR JATUMEL TZAJ NIM NYA BʼAʼN TUʼN QʼOJ

Tzaj nim nbʼise tuʼnju ok nkeʼyine atz Kano. Otoq tzaj nim nya bʼaʼn toj tnam lu tuʼn qʼoj. Tej qexe pakbʼal, at maj ok qqʼoʼn qwitze tiʼj kyxmilal xjal otoq che kubʼ bʼyoʼn toj qʼoj. Attoq nim congregación toj tnam lu, pero chʼixmi kykyaqil erman otoq cheʼx toj juntl lugar. Oʼkx e kyaj ten junlo 15 publicador, tzaj bʼaj kykʼuʼj ex e tzaj xobʼ. Pero kubʼ kynaʼn nim tzalajbʼil tej kypon qaq precursor especial. E tzalaj erman tej t-xi qqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj ex tej qonine kyiʼj tuʼn kyok chmabʼil juntl maj, tuʼn kyex pakbʼal, tuʼn t-xi samet ky-informe toj sucursal ex tuʼn kyxi qanit uʼj.

Kykyaqil precursor especial xi tzyet tuʼn qxnaqʼtzane tiʼj yol hausa. Tuʼnju o pakbʼane kye xjal toj kyyol, nim kye ok bʼinte qeye. Noqtzun tuʼnj, nya bʼaʼn ela toj kywitz junjun xjal te jun okslabʼil tej qpakbʼane. Tuʼntzunju, iltoq tiʼj tuʼn tok qxqʼuqin qibʼe. Toj jun qʼij, ok lepeʼ jun xinaq moqa ichan qiʼje tukʼil jun kuchiy. Pero mas jun rat o bʼete twitz ex mintiʼ o qo tzyete tuʼn. Maske o qo ok weye twitz nim nya bʼaʼn, onin Jehová qiʼje ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Salmo 4:8 ex chebʼe chebʼe chʼiy kybʼet pakbʼal. Toj ambʼil jaʼlo, at 11 congregación toj tnam Kano ex mas te 500 pakbʼal.

O EL IKʼUNE ATZ NÍGER

Tej in najbʼene te precursor especial atz Niamey toj tnam Níger.

Tej tikʼ junjun xjaw tej qpone atz Kano, in xi samaʼne junx kyukʼil juntl kabʼe precursor especial toj juntl tnam toj agosto te 1968. O xi samaʼne atz Niamey, aju capital te República te Níger toj África Occidental. Jun rat el qnikʼe tiʼj qa at nim kyaq toj tnam lu. Nya oʼkxju, sino ax ikx iltoq tiʼj tuʼn tbʼant yol francés quʼne tuʼnju atzun yol in che yolin xjal tiʼj toj tnam Níger. Maske ok weʼye kywitz nya bʼaʼn, ok qeʼ qkʼuʼje tiʼj Jehová ex xi tzyet tuʼn qpakbʼane kyukʼil erman ateʼtoq toj lugar aju. Tej tikʼ chʼin ambʼil, chʼixmi kykyaqil qe xjal bʼaʼn che uʼjin te tnam Niamey, ten jun kylibro La verdad que lleva a vida eterna. Atzun libro lu ajbʼen toj ambʼil aju tuʼn t-xi qʼet xnaqʼtzbʼil ex ateʼ junjun xjal e pon qanil libro qeye.

Jun rat el qnikʼe tiʼj qa nya bʼaʼn ela qe testigo de Jehová toj kywitz aj kawil. Toj julio te 1969, kubʼ qikʼsaʼne tnejel asamblea te circuito toj tnam lu ex e pon junlo 20 xjal. Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tuʼnju oktoq che bautisaril kabʼe pakbʼal. Pero toj tnejel qʼij te asamblea, e pon polisiy ex mintiʼ kubʼaj programa. Xi kyiʼn superintendente te circuito ex qe precursor especial toj estación kye polisiy. Tzaj kyqanin junjun xjel qeye ex tzaj kyqʼamaʼn tuʼn qmeltzʼaje toj juntl qʼij. Tuʼnju ojtzqiʼntoq quʼne qa jaku tzaj nya bʼaʼn qiʼje kyuʼn aj kawil, kubʼ qximane tuʼn tex chikʼbʼabʼil te bautismo toj jun ja ex yajxitl e bautisarin pakbʼal toj jun río.

Tej tikʼ junjun seman, tzaj tqʼamaʼn Ministerio del Interior tuʼn tkyaj nkoline tnam Níger junx kyukʼil juntl jweʼ precursor especial. Oʼkx tzaj kyqʼoʼn 48 or qeye tuʼn qexe ex ax qoʼye i ex qʼinte tiʼchaq qeye. Xi qbʼiʼne kyyol ex o xiʼye toj sucursal te Nigeria jatumel tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn qxiʼye kyoj junjuntl lugar.

In xi samaʼne toj jun tnam te Nigeria, aju Orisunbare tbʼi. Tej npone atz, in tzalaje tej npakbʼane kyukʼil erman te lugar aju ex tej nxiʼye qʼol junjun xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios. Tej tikʼ qaq xjaw, tzaj tqʼoʼn sucursal txokbʼil wiʼje tuʼn nmeltzʼaje atz Níger, pero oʼkx wiʼje tzaj qʼoʼn txokbʼil. In jaw labʼine tej ttzaj qʼamaʼn jlu weye ex in tzaj xobʼe. Noqtzun tuʼnj, wajtoqe tuʼn tok nkeʼyine juntl maj kywitz erman te Níger.

In meltzʼaje Niamey. Tej otoq tzikʼ jun qʼij nponlene, el tnikʼ jun kʼayil te Nigeria tiʼj qa testigo de Jehová qine ex tzaj tqanin nim xjel weye. Xi tzyet tuʼn qxnaqʼtzane junx ex bautisarin tej otoqxi kyaj ttzaqpiʼn tuʼn tsichʼin ex tuʼn tkʼan qʼeʼn. Ax ikx, in pakbʼane kyoj junxichaq lugar toj tnam ex ok nqʼoʼn nwitze tiʼj qa chebʼe chebʼe ok kybʼiʼn xjal tbʼanel tqanil. Tej npone Níger, attoq 31 testigo de Jehová ex tej wikʼe bʼete ya attoq 69.

«MINTIʼ OJTZQIʼNXIX QUʼNE TZEʼN TAʼ AQʼUNTL ATZ GUINEA»

Toj diciembre te 1977, in meltzʼaje Nigeria tuʼn ttzaj qʼoʼn xnaqʼtzbʼil weye toj oxe seman. Tej tkubʼaj xnaqʼtzbʼil, tzaj tqʼoʼn Malcolm Vigo, aju coordinador te Comité te Sucursal jun carta weye aju tzaj tsamaʼn sucursal te Sierra Leona. In che jyontoq erman tiʼj jun precursor naʼmxtoq tkubʼ mojeʼ, mintiʼ yabʼil tiʼj ex bʼaʼn yolin toj yol inglés ex francés tuʼntzun tajbʼen te superintendente te circuito atz Guinea-Conakri. Tzaj tqʼamaʼn ermano Vigo weye qa tuʼn jlu otoq tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tuʼn ntene toj xnaqʼtzbʼil. Ax ikx, tzaj tqʼamaʼn weye qa kwest oklenj ex tzaj tqʼoʼn consej lu: «Ximana tiʼj naʼmxtoq txi tkʼamoʼna oklenj». Pero, mintiʼ kubʼ nximane kabʼe maj ex xi nqʼamaʼne jlu te: «Tuʼnju a Jehová ma txi samante qine, ok chin xeʼle».

In viajarine toj avión tuʼn npone atz Sierra Leona ex ok nchmon wibʼe kyukʼil erman toj sucursal. Tzaj tqʼamaʼn jun kyxol qe erman te Comité te Sucursal jlu weye: «Mintiʼ ojtzqiʼnxix quʼne tzeʼn taʼ aqʼuntl atz Guinea». Ok tqʼoʼn twitz sucursal te Sierra Leona tiʼj pakbʼabʼil toj tnam Guinea, pero mintiʼ bʼant tuʼn kyyolin kyukʼil erman tuʼnju otoq tzaj nim nya bʼaʼn toj tnam tuʼn política. Nimku maj xi tsamaʼn sucursal jun erman, pero mintiʼ bʼant tuʼn tpon. Tuʼntzunju, tzaj kyqʼamaʼn erman weye tuʼn nxiʼye Conakri aju capital te Guinea ex tuʼn tok tilil wuʼne tuʼn ttzaj qʼoʼn permis weye tuʼn wanqʼine toj tnam.

«Tuʼnju a Jehová ma txi samante qine, ok chin xeʼle».

Tej npone Conakri, in xiʼye toj embajada te Nigeria ex ok nchmon wibʼe tukʼil embajador. Xi nqʼamaʼne te qa wajtoqe tuʼn npakbʼane toj tnam Guinea, pero tzaj tqʼamaʼn weye tuʼn miʼn tbʼant wuʼne tuʼnju jaku chin okx qʼoʼne toj cárcel moqa jaku tzaj juntl nya bʼaʼn wiʼje. Ex tqʼama: «Meltzʼaja Nigeria ex pakbʼana atz». Pero xi ntzaqʼweʼne jlu te: «Ma kubʼ nximane tuʼn ax nkyaj tene». Tuʼntzunju, xi ttzʼibʼin embajador jun carta te ministro te Interior te Guinea tuʼn tonin wiʼje ex atzun jlu bʼaj.

Yajxitl, in meltzʼaje toj sucursal te Sierra Leona ex xi nqʼamaʼne kye erman aju otoq kubʼ t-ximen ministro. Kubʼ kynaʼn nim tzalajbʼil tej tok kybʼiʼn tzeʼn onin Jehová wiʼje tuʼnju otoq tzaj tqʼoʼn gobierno permis weye tuʼn nkyaj tene toj tnam Guinea.

Tej wajbʼene te superintendente te circuito atz Sierra Leona.

Kyoj abʼqʼi 1978 a 1989, tzaj qʼoʼn woklene te superintendente te circuito toj tnam Guinea ex Sierra Leona. Ax ikx, tzaj qʼoʼn woklene te superintendente te circuito sustituto toj tnam Liberia. Tej npone, nim maj tzaj yabʼil wiʼje ex at maj bʼaj jlu tej nxiʼye visitaril qe lugar najchaq ateʼ. Pero ok tilil kyuʼn erman tuʼn nxi qʼiʼne kyuʼn toj jun hospital.

Toj jun maj, tzaj malaria wiʼje ex attoq ẍuqʼ moqa lombriz toj nkʼuʼje. Tej otoq chin bʼanixe, ok nbʼiʼne qa otoq che yolin erman tiʼj jatumel tuʼn nkux maquʼne. Maske in nok weʼye kywitz nya bʼaʼn, mintiʼ kubʼ nximane tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne wajbʼebʼile te Jehová. Qʼuqli nkʼuʼje tiʼj qa jaku tzʼonin Jehová qiʼj, axpe ikx jaku qo jaw anqʼin juntl maj tuʼn qa ma qo kyim.

OK QEʼ QKʼUʼJE TIʼJ JEHOVÁ TUKʼIL NXUʼJILE

Tej qkubʼ mojeʼye toj 1988.

Toj 1988, ok wojtzqiʼne Dorcas. In najbʼentoq te precursora, kʼujlaʼnxix Jehová tuʼn ex mintiʼ jaw tnimsan tibʼ. O kubʼ mojeʼye ex o ajbʼene toj circuito. Kukx o tzʼonin Dorcas wiʼje ex o txi tbʼinchaʼn alkyexku tiʼ tuʼn kukx tajbʼen te Jehová. Tuʼn qxiʼye kyoj congregación, in xiʼtoq qine qe tiʼchaq qeye ex at maj xi qbʼetine 25 kilómetro. Tuʼn qpone kyoj congregación mas najchaq ateʼ, o viajarine toj alkyexku transporte kanet quʼne ex o bʼete kyoj bʼe jatumel at nim barro ex jul.

Kubʼ tyekʼin Dorcas qa mintiʼ tzaj xobʼ. At maj, o ikʼxe toj aʼ jatumel at nim cocodrilo. Jun maj, tej qviajarine toj jweʼ qʼij o ikʼxe toj aʼ toj jun bark tuʼnju otoq kubʼ xitj puente. Tej tjaw weʼ Dorcas tuʼn tkuʼtz toj bark, kux tzʼaq toj río. Qkabʼile mintiʼtoq in bʼant qnadarine ex ateʼtoq cocodrilo toj aʼ. Pero e onin junjun kuʼxun qiʼje ex xi kyxon kyibʼ toj aʼ tuʼn tjatz kyiʼn Dorcas. Tuʼn jlu, mintiʼ o jtane toj txubʼtxaj toj jun ambʼil, pero ok tilil quʼne tuʼn tjapun qoklene.

Qe qkʼwale Jahgift ex Eric, jun oyaj qe tuʼn Jehová.

Tej t-xi tzyet abʼqʼi 1992, o jaw labʼine tej tok qbʼiʼne qa otoq tzʼok ten tal Dorcas. ¿Tuʼnpe jlu ya mlay qo ajbʼene toj tkyaqil ambʼil? Kubʼ qximane jlu: «Jun oyaj tal neʼ lu tuʼn Jehová». Tuʼntzunju, ok qqʼoʼne tbʼi tal txin te Jahgift a t-xilen «jun oyaj tuʼn Jehová». Tej tikʼ juntl kyaje abʼqʼi, ul itzʼj qkʼwale Eric. Kykabʼil qkʼwale, jun oyaj qe tuʼn Jehová. Toj jun ambʼil, onin Jahgift toj jun Oficina te Traducción atz Conakri. Atzunte Eric, in najbʼen te siervo ministerial.

Tej tikʼ ambʼil, ya mintiʼ ajbʼen Dorcas te precursora especial, pero ajbʼen te precursora regular ex bʼant jlu tuʼn tej naʼmxtoq kychʼiy qkʼwale. Atzun weye, kukx in ajbʼene toj tkyaqil ambʼil noq tuʼn tonbʼil Jehová. Ex tej kychʼiy qkʼwale, ok Dorcas te precursora especial juntl maj ex toj ambʼil jaʼlo qkabʼile in qo ajbʼen te misionero atz Conakri.

A JEHOVÁ IN XQʼUQIN QIʼJ

Kukx o chinxe jatumel o tzaj tqʼamaʼn Jehová weye. Toj nimku maj o tzʼok qkeʼyine tukʼil nxuʼjile tzeʼn o xqʼuqin Jehová qiʼje ex tzeʼn o qo tzaj kʼiwlaʼne tuʼn. Tuʼnju kukx o tzʼok qeʼ qkʼuʼje tiʼj Jehová ex nya kyiʼj qe tiʼchaq, o tzʼonin tuʼn miʼn kytzaj nim nya bʼaʼn qiʼje ex tuʼn miʼn ttzaj qbʼise. O tzʼok qqʼoʼn qwitze tiʼj tukʼil Dorcas qa oʼkx Jehová aju «Dios Klol» qe ex jaku kolin qiʼj (1 Crón. 16:35). Ex tuʼn tkyaqil wanmiye jaku txi nqʼamaʼne qa in kolin Jehová kyiʼj qeju in nok qeʼ kykʼuʼj tiʼj (1 Sam. 25:29).