Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

O tzʼok tilil wuʼne tuʼn wok lepeʼye kyiʼj tbʼanel techel

O tzʼok tilil wuʼne tuʼn wok lepeʼye kyiʼj tbʼanel techel

«¿Ojtzqiʼn tuʼna jteʼ abʼqʼi qine?», xi nqanine. Tzajtzun ttzaqʼweʼn Izak Marais weye, «ojtzqiʼnxix wuʼne jteʼ abʼqʼiya». Tzaj yolin wukʼile tzmax toj Patterson (Nueva York), atzun weye at qine toj tnam Colorado. Kxel nqʼamaʼne kyeye tiquʼn xi nqʼamaʼne jlu te erman Izak.

IN UL itzʼji toj 10 te diciembre te 1936 toj tnam Wichita (Kansas, Estados Unidos). At kyaje qbʼete ex aʼyine tnejel kʼwaʼl. Kukx in che ajbʼentoq qe nmane te Jehová. William ex Jean kybʼi. Attoq toklen nmane te Qʼol kyaqʼun kʼloj ansyan. El tnikʼ ntxuʼye tiʼj axix tok noq tuʼn tonbʼil nyaye, aju Emma Wager tbʼi. Xi t-xnaqʼtzaʼn nyaye aju axix tok tiʼj Tyol Dios kye nim xjal. Jun kyxol qeju xjal lu ten Gertrude Steele, aju xi samaʼn pakbʼal toj tnam Puerto Rico * (qʼonka twitza tiʼj tqanil t-xe t-xaq uʼj). Tuʼntzunju, ateʼ tbʼanel techel nwitze tuʼntzun wok lepeʼye kyiʼj.

AQEJU KUBʼ QʼONTE JUN TBʼANEL TECHEL

A nmane akux in xi tqʼoʼn junjun uʼj toj jun t-skin calle.

Tej qʼiʼntoq jweʼ abʼqʼi wuʼne, o xiʼye pakbʼal tukʼil nmane jun qale toj qʼij sábado. In xitoq qqʼoʼne qeju uʼj Aju Xqʼuqil ex aju Consolación, tok tbʼi te ¡Despertad! toj ambʼil jaʼlo. Toj ambʼil aju, aju tnam jatumel in qo anqʼintoqe, okx tqʼon tibʼ toj Tkabʼ Nimaq Qʼoj twitz Tkyaqil Txʼotxʼ. Mintiʼ onin nmane tiʼj jlu. Akux in qo pakbʼantoqe, pon laqʼeʼ jun xjal aj qʼanil qtxlaje aju otoq bʼaj nim qʼeʼn tuʼn. Ok ten qʼamalte qa in tzajtoq xobʼ nmane ex qa in jyontoq tumel tuʼn miʼn t-xiʼ toj qʼoj. Pon laqʼeʼ twitz xjal toj twitz nmane ex tqʼama jlu: «¡Tiquʼn mintiʼ in chin ok tbʼyoʼna, nya bʼaʼn xjal, tiquʼn in xobʼa!». Tzaj nim nxobʼile, atzunte nmane kukx ok ten qʼolte qe uʼj kye xjal in che keʼyintoq tiʼj. In jaw labʼine tiʼj. Ikʼtzun jun soldad ex jaw schʼiʼn xjal ex tqʼama jlu: «¡Bʼinchama jun tiʼ tukʼilju nya bʼaʼn xjal lu!». El tnikʼ soldad tiʼj qa otoq bʼaj nim qʼeʼn tuʼn xjal. Tuʼntzunju tqʼama jlu: «¡Txiʼya tjaya!». Ex e ikʼtzun bʼet kykabʼil. In xi nqʼoʼne nim chjonte te Jehová tuʼnju xi tqʼoʼn tipumal nmane. Attoq kabʼe tbarbería nmane atz Wichita ex atzun in pontoq aj qʼanil tukʼil.

Aʼyine kyukʼil nmane akux in bʼet qxiʼye toj jun nimaq chmabʼil atz toj tnam Wichita toj abʼqʼi 1940.

Tej qʼiʼntoq wajxaq abʼqʼi wuʼne, xi kykʼayin nmane kyja ex qeju kabʼe tbarbería ex kubʼ kybʼinchaʼn jun tal kyja in xi iqʼet jaxku tumel. Xiʼtzun qoʼye ajbʼel toj jun lugar nqayin ttxlaj tman Grand Junction (Colorado), jatumel kyajbʼil erman onbʼil toj pakbʼabʼil. Ok nmane tukʼil ntxuʼye te precursor toj lugar aju ex e aqʼunan junjun or toj kojbʼil ex chʼiysalte qe txkup. Noq tuʼn tkʼiwlabʼil Jehová ex tuʼnju ok tilil kyuʼn, chmet jun kʼloj okslal toj lugar aju. Toj 20 te junio te 1948 jaw aʼ nwiʼye tuʼn nmane toj jun tal nim aʼ in bʼet tjaqʼ tzeʼ junx kyukʼil txqantl xjal otoq tzʼel kynikʼ tiʼjju axix tok. Kyxol qe jlu attoq Billie Nichols ex t-xuʼjil. Tej tbʼet ambʼil, e ajbʼen kyxol Ansyan in che bʼet kyojele Ja te Chmabʼil, axju bʼant tuʼn tkʼwaʼl tukʼil t-xuʼjil.

Ateʼtoq tbʼanel qamiwe in che ajbʼentoq tuʼn tkyaqil kyanmi te Jehová. Jun kyxol qeju jlu ateʼtoq ja xjal Steele: Don ex Earlene, Dave e Julia, ex Si tukʼil Martha. Qgantoqe tuʼn qyoline kyiʼj xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios. Nim onin wiʼje aju tbʼanel techel kubʼ kyqʼoʼn. Atzun ok nqʼoʼn nwitze tiʼj qa at jun tiquʼn o qo kubʼ bʼinchaʼn ex qa jaku qo tzalaj qa ma kubʼ qqʼoʼn tnejel aju Tkawbʼil Dios toj qanqʼibʼil.

IN XIʼYE ANQʼIL TOJ JUNTL LUGAR

Tej qʼiʼntoq 19 abʼqʼi wuʼne, tzaj tqanin jun qamiwe weye, Bud Hasty tbʼi, tuʼn nxiʼye ajbʼel te precursor tukʼil atz kubʼni te Estados Unidos. Yajxitl tzaj tqʼamaʼn Ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil tuʼn qxiʼye ajbʼel toj tnam Ruston (Luisiana). Toj tnam aju ateʼtoq nim testigo de Jehová otoq chewix qʼuqbʼil kykʼuʼj. Tqʼama Ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil qeye tuʼn kyok kykyaqil chmabʼil maske mintiʼ jun xjal in pon. Tuʼntzunju, xi qjyoʼne jun lugar ex bʼajtoq qbʼinchaʼne qtene tiʼj. Tnejel, qjunalxe in qo pone kyoj chmabʼil, tuʼntzunju, kubʼ qturnarin qibʼe kyiʼj chikʼbʼabʼil. Akux in nex tqʼoʼntoq jun chikʼbʼabʼil, atzun te juntl in xitoq ttzaqʼweʼn kykyaqil xjel. Qa attoq jun yekʼbʼil, in qo jaxe twi platarforma, ¡maske mintiʼ jun in bʼiʼn qiʼje! Pontzun jun qʼij, tzyet tbʼet jun ermana otoq tijen. Ex tej tbʼet ambʼil, tzyet kybʼet junjun xjal in che xnaqʼtzantoq tiʼj Tyol Dios ex junjuntl testigos otoq chewix qʼuqbʼil kykʼuʼj. Nya nim ambʼil xi tiʼn tuʼn tchmet jun kʼloj okslal.

Jun qʼij, o yoline tukʼil jun nejenel te Iglesia de Cristo. Tzaj tqanin junjun xjel qeye ex tzaj tqʼamaʼn junjun taqikʼ Tyol Dios aju mintiʼtoq ojtzqiʼn wuʼne. Kubʼ nnaʼne nya bʼaʼn tuʼn jlu ex in ok tene ximel tiʼj qa il tiʼj tuʼn tok nqʼoʼne nwiʼye tiʼjju nimen wuʼne. Kubʼ nxnaqʼtzaʼne toj jun seman tkyaqil qale ajxi t-xi aqʼbʼil tuʼntzun tkanet tzaqʼwebʼil kyiʼjju t-xjel xjal. Onin jlu wiʼje tuʼn tchʼiy mas wamiwbʼile tukʼil Jehová ex wajtoqe tuʼn nyoline juntl maj tukʼil jun nejenel kye okslabʼil.

Tej tikʼ chʼintl ambʼil, tzaj tqʼamaʼn Ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil weye tuʼn nxiʼye ajbʼel toj tnam El Dorado (Arkansas). Attoq jun kʼloj okslal kyajbʼiltoq onbʼil toj pakbʼabʼil toj lugar aju. Akux in chin ajbʼene toj tnam aju, nim maj in xi xkoʼne toj oficina jatumel in che jaw jyoʼn xjal tuʼn kyxiʼ toj qʼoj. Jun qʼij, i eʼx junjun precursor wukʼile, noqtzun tuʼnj, tzaj jun aksident qiʼje toj tnam Texas. Bʼiʼx bʼaj yochʼj tkyaqil nkarre. Xi qllamarine jun erman ex xi tiʼn qoʼye tja, yajxitl xi tiʼn qoʼye toj chmabʼil. Ex qʼoʼn tqanil toj chmabʼil qa otoq tzaj jun aksident qiʼje, kubʼ kyyekʼun erman tbʼanel kymod qukʼile ex tzaj kyqʼoʼn chʼin pwaq qeye. Nya oʼkxju, ax ikx xi kʼayin nkarre tuʼn 25 dólar tuʼn erman xi qʼinte qeye tja.

Kanet tumel quʼne tuʼn qxiʼye toj tnam Wichita. Toj tnam aju in nanqʼintoq ermano McCartney, aju in najbʼentoq te precursor ex atzun jun kyxol qe tbʼanel qamiwe. Attoq kabʼe tkʼwaʼl yoẍ, moqa yuẍ, Frank ex Francis kybʼi. Kukx at jun tbʼanel qamiwbʼile kyukʼil toj ambʼil jaʼlo. Tzaj kykʼayin jun ttxʼaqin kar weye tuʼn 25 dólar, kabʼalxix aju pwaq tzaj qʼoʼn weye tiʼj juntl nkarre otoq bʼaj yochʼj. Atzun tnejel maj okxix nqʼoʼne nwitze tiʼj qa tzaj tqʼoʼn Jehová aju at tajbʼen weye tuʼnju in kubʼ nqʼoʼne Tkawbʼil tnejel. Tej nxiʼye visitaril kye erman McCartney, ok wojtzqiʼne jun tbʼanel precursora, aju Bethel Crane tbʼi. Rut tbʼi ttxuʼ Bethel ex in noktoq tilil tuʼn toj tpakbʼabʼil atz toj tnam Wellington (Kansas). Axpe ikx ajbʼen Rut te precursora tej qʼiʼntoq 90 abʼqʼi tuʼn. In kubʼ mojeʼye tukʼil Bethel toj 1958 tej naʼmxtoq tel jun abʼqʼi toklen qojtzqiʼne qwitze. Tej qkubʼ mojeʼye, o ajbʼene te precursor toj tnam El Dorado.

E TZAJ QʼOʼN TBʼANEL TXOKBʼIL QIʼJE

Qajbʼiltoqe tuʼn qok lepeʼye kyiʼj tbʼanel techel kubʼ kyqʼoʼn erman qwitze tej tzma kʼwaʼlx qoʼye. Tuʼntzunju, kubʼ qximane tuʼn ttzaj qkʼamoʼne alkyexku oklenj tuʼn ttnam Jehová. Tnejel, xi samaʼn qoʼye te precursor especial toj tnam Walnut Ridge (Arkansas). Ex toj 1962 tzaj qʼoʼn jun tbʼanel txokbʼil qiʼje tuʼn qxiʼye toj Xnaqʼtzbʼil te Galaad tajlal 37. Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tej tok qbʼiʼne qa ax ikx tuʼn tten Don Steele junx qukʼile toj xnaqʼtzbʼil. Tej tkubʼ bʼaj xnaqʼtzbʼil, tzaj qʼoʼn qoklene tukʼil Bethel tuʼn qxiʼye ajbʼel atz Nairobi, aju ttxuylal tnam Kenia. Kubʼ qnaʼne bʼis tej tkyaj qqʼoʼne Nueva York, noqtzun tuʼnj, kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tej qpone toj aeropuerto atz Nairobi, ex tej tok qkeʼyine in che yontoq erman qiʼje.

In qo pakbʼantoqe atz toj tnam Nairobi tukʼil Mary ex Chris Kanaiya.

Nya nim ambʼil xi tiʼn tuʼn qnaqʼete toj tnam Kenia ex tiʼj pakbʼabʼil. Aqeju tnejel xjal xi qqʼoʼne xnaqʼtzbʼil kye ex xi kykʼamoʼn aju axix tok, ten Chris ex Mary Kanaiya. Kukx in che ajbʼen toj tkyaqil ambʼil te Jehová toj tnam Kenia. Tej tikʼ juntl abʼqʼi, xi samaʼn qoʼye atz Kampala, aju ttxuylal tnam Uganda. Aqoʼye pon samaʼn tnejel toj tnam aju. Tbʼanelxix qeju ambʼil aju tuʼnju nimtoq xjal kyajbʼil tuʼn tel kynikʼ tiʼj axix tok tiʼj Tyol Dios, nim e ok te testigo de Jehová. Noqtzun tuʼnj, tej tikʼ oxe abʼqʼi tukʼil mij, moqa nikʼjan, quʼne toj tnam África kubʼ qximane tuʼn qmeltzʼaje Estados Unidos tuʼnju chʼinxtoq tul itzʼji jun qkʼwaʼle. Kubʼ qnaʼne mas bʼis tej tkyaj qqʼoʼne tnam África twitzju tej tkyaj qqʼoʼne Nueva York. Ok qkʼujlaʼne qe xjal te África ex qajbʼiltoqe tuʼn qmeltzʼaje juntl maj.

CHʼEXPAJ QANQʼIBʼILE

Atz xi qoʼye anqʼil jatumel in kuʼx bʼaj qʼij te tnam Colorado, jatumel in che anqʼintoq qe nmane. Tej tikʼ chʼin ambʼil ul itzʼji tnejel nmele, moqa nmyale, aju Kimberly tbʼi. Ex tej tikʼtl 17 xjaw, ul itzʼji Stephany. Ok qqʼoʼne nim toklen aju qoklene te mambʼaj. Tuʼntzunju, ok tilil quʼne tuʼn t-xi qxnaqʼtzaʼne aju axix tok kye tal txin. Qajbʼile tuʼn tel qkanoʼne aju tbʼanel techel otoq kubʼ kyqʼoʼn txqantl qwitze. Ojtzqiʼntoq quʼne qa nim jaku tzʼonin jun tbʼanel techel kyiʼj qkʼwaʼle. Ax ikx ojtzqiʼntoq quʼne qa nya tuʼn jlu jaku che ajbʼen te Jehová, ik tzeʼn bʼaj tiʼj jun witzʼine xinaq ex jun xuʼj. Bʼisbʼajilx tuʼnju kyaj kykolin Jehová. Kukx qʼuqli nkʼuʼje tiʼj tuʼn kyok lepeʼ juntl maj kyiʼj tbʼanel techel kubʼ qʼoʼn qwitze.

Nim tzalajbʼil kubʼ qnaʼne tej kyjaw qchʼiysaʼne qe tal txin ex ok tilil quʼne tuʼn kubʼ qbʼinchaʼne junjun tiʼchaq kyukʼil. In qo anqʼintoqe nqayin tiʼj tnam Aspen (Colorado) ex qkyaqile bʼant qsaqchane tibʼaj nieve. Tuʼntzunju, el qpaʼne ambʼil tuʼn qxiʼye saqchal junjun maj ex onin jlu qiʼje tuʼn qyoline kyukʼil tal txin. Nya oʼkxju, ax ikx qgane tuʼn qxiʼye toj jun lugar ex in qo tzalaje tuʼn qyoline jatumel otoq kubʼ qkʼachoʼne qʼaqʼ. Maske tzma tal txin qe, in tzajtoq kyqanin junjun xjel ik tzeʼn jlu: «¿Tiʼ kbʼantel quʼne aj qchʼiye?» ex «¿Alqukʼil qo kbʼel mojeʼye?». Ok tilil quʼne tuʼn tok kykʼujlaʼn Jehová ex tuʼn kyajbʼen toj tkyaqil ambʼil te, ex tuʼn kykubʼ mojeʼ tukʼil jun erman ax t-ximbʼetz ik tzeʼn kye. Ax ikx xi qqʼamaʼne kye qa mas bʼaʼn tuʼn miʼn kykubʼ mojeʼ tzma kʼwaʼlx qe. Naqʼli qoʼye tuʼn t-xi qqʼamaʼne jlu kye: «Mas bʼaʼn qa tjunalxa ata ajxi tjapuna twiʼ 23 abʼqʼi».

Ok lepeʼ qoʼye tukʼil Bethel tiʼjju techel kubʼ kyqʼoʼn qmane qwitze. Tuʼntzunju, ok tilil quʼne tuʼn kyxi qiʼne qe tal txin kyoj chmabʼil ex toj pakbʼabʼil. Qgane tuʼn t-xi qxkoʼne qe erman in che ajbʼen toj tkyaqil ambʼil te Jehová qjaye. Nya oʼkxju, nim maj o yoline tiʼj tzalajbʼil kubʼ qnaʼne tej qpakbʼane toj juntl tnam. Kukx ten qajbʼile tuʼn qxiʼye kyukʼil tal txin atz África ex nim e jaw tzalaj tuʼn jlu.

Mintiʼ kyaj qkoline tuʼn qxnaqʼtzane kyukʼil toj qjaye. Kubʼ qxnaqʼtzaʼne kyukʼil tal txin junjun tzaqʼwebʼil tiʼj junjun xjel jakutoq che tzaj qanin kye toj tja xnaqʼtzbʼil. Kygantoq tuʼn tbʼant jlu kyuʼn ex onin kyiʼj tuʼn miʼn kytzaj xobʼ. Noqtzun tuʼnj, te kychʼiy mas, at maj nya kygan tuʼn kyxnaqʼtzan. Jun qʼij, otoq tzaj bʼaj nkʼuʼje ex xi nqʼamaʼne kye tuʼn ya miʼn qxnaqʼtzane ex qa bʼantoq tuʼn kyxiʼ toj kykwart. Jaw labʼin qe tiʼj jlu. E ok ten oqʼil ex tzaj kyqʼamaʼn qa kyajbʼiltoq tuʼn kyxnaqʼtzan. Tuʼn jlu el qnikʼe tiʼj qa in qo onintoqe kyiʼj tuʼn tok kyqʼoʼn toklen aju in tzaj t-xnaqʼtzaʼn Jehová. Tej tikʼ mas ambʼil ok kyqʼoʼn nim toklen aju ambʼil in xitoq qqʼoʼne te Jehová. Kyoj ambʼil tzaj kyqʼamaʼn tiʼtoq in kubʼ kyximen ex tiʼtoq in kubʼ kynaʼn. At maj kyqʼama qa nya toj tumel in neltoq toj kywitz junjun xnaqʼtzbʼil toj Tyol Dios. Maske kwest ela toj qwitze, noqtzun tuʼnj, onin qiʼje tuʼn tel qnikʼe tiʼxix in kubʼtoq kyximen. Xitoq kykʼamoʼn aju in tzaj tqʼamaʼn Jehová aj qxnaqʼtzaʼne junx kyukʼil.

NAQʼET QOʼYE KYIʼJ TXQANTL CHʼIXPUBʼIL

Mintiʼ qnaʼye ambʼil tej tjaw qchʼiysaʼne qe tal txin. Tuʼn onbʼil in tzaj tqʼoʼn ttnam Dios, ok tilil quʼne tuʼn tok kykʼujlaʼn Jehová. Kubʼ qnaʼne tzalajbʼil tuʼnju kykabʼil e ok te precursor tej tetz bʼaj kyxnaqʼtzbʼil toj tja xnaqʼtzbʼil ex tuʼnju e xnaqʼtzan tiʼj jun aqʼuntl jaku tzʼonin kyiʼj tuʼn kyanqʼin. I eʼx ajbʼel toj tnam Cleveland (Tennessee) kyukʼil kabʼetl erman, tuʼnju kyajbʼil erman onbʼil toj pakbʼabʼil toj lugar aju. Bʼisin qoʼye kyiʼj, noqtzun tuʼnj, kubʼ qnaʼne tzalajbʼil tuʼnju ajbʼen kychwinqlal kyuʼn tuʼn kyajbʼen te Jehová toj tkyaqil ambʼil. Kubʼ qximane tukʼil Bethel tuʼn qoke juntl maj te precursor. Tuʼn jlu tzaj qʼoʼn qoklene tuʼn qonine kyiʼj Ansyan in che bʼet kyojele Ja te Chmabʼil ex kyoj nimaq chmabʼil.

Tej naʼmxtoq kyxiʼ qmele ajbʼel toj tnam Tennessee, i eʼx visitaril Londres (Inglaterra) ex i eʼx visitaril Betel. Atz ok tojtzqiʼn Stephany jun erman in najbʼen toj Betel aju Paul Norton tbʼi ex qʼiʼntoq 19 abʼqʼi tuʼn Stephany. Tej kyxiʼ juntl maj visitaril tnam Inglaterra, ax ikx ok tojtzqiʼn Kimberly jun erman in naqʼunantoq toj Betel junx tukʼil Paul, Brian Llewellyn tbʼi. Tej tel Stephany twiʼ 23 abʼqʼi, kubʼ mojeʼ tukʼil Paul. Ex tej tikʼ juntl abʼqʼi, kubʼ mojeʼ Kimberly tej qʼiʼntoq 25 abʼqʼi tuʼn tukʼil Brian. Tuʼntzunju, kykabʼil e kubʼ mojeʼ tej otoqxi che japun twiʼ 23 abʼqʼi. Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tuʼnju e kanet tbʼanel kychmil.

At qoʼye tukʼil Paul, Stephany, Kimberly, ex Brian toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te tnam Malaui toj 2002.

O tzaj kyqʼamaʼn nmele qeye qa o tzʼonin techel kubʼ qqʼoʼne kywitz ex aju techel kubʼ kyqʼoʼn kychman tuʼntzun kyjyon «tnejelxix aju tkawbʼil Dios», axpe ikx kyoj ambʼil aj mintiʼxix kypwaq (Mateo 6:33). Toj abril te 1998, tzaj qʼoʼn txokbʼil tiʼj Paul tukʼil Stephany tuʼn kyxiʼ toj Xnaqʼtzbʼil te Galaad tajlal 105, yajxitl i ex samaʼn atz Malaui te tnam África. Ax toj ambʼil aju, pon txokbʼil tiʼj Brian tukʼil Kimberly tuʼn kyxiʼ ajbʼel toj Betel te Londres. Ex tej tikʼ mas abʼqʼi, i eʼx samaʼn toj Betel te Malaui. Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tuʼnju ajbʼen kychwinqlal txin kyuʼn tuʼn kyajbʼenxix te Jehová.

JUNJUNTL TBʼANEL TXOKBʼIL

Toj enero te 2001 tzaj llamarin ermano Marais wiʼje, aju ma txi nqʼamaʼne tej saj tzyet nyole tiʼj jlu. A ermano Marais nejenel kyxol Kʼloj Onil tuʼn kykubʼ Qʼet uʼj kyoj txqantl yol. Tzaj tchikʼbʼaʼn weye qa in che bʼinchantoq erman tiʼj jun xnaqʼtzbʼil tuʼntzun kyxi onint kykyaqil erman traductor twitz tkyaqil Txʼotxʼ, tuʼntzun telxix kynikʼ tiʼj tzeʼn jaku kubʼ kyqʼoʼn toj kyyol aju tkubʼ toj inglés. Kyajbʼiltoq tuʼn ttzaj qʼoʼn xnaqʼtzbʼil weye tuʼntzun woke te aj xnaqʼtzal maske qʼiʼntoq 64 abʼqʼi wuʼne. Naʼn qoʼye Dios tukʼil nxuʼjile tiʼj jlu ex o yoline tukʼil qtxuʼye tuʼntzun ttzaj kyqʼoʼn nabʼil qeye. Maske otoq che tijen ex ya mlay qo onine kyiʼj, kyajbʼiltoq tuʼn qxiʼye. Tuʼntzunju, xi nllamarin qe erman te Patterson tuʼntzun t-xi nqʼamaʼne qa qajbʼile tuʼn t-xi qkʼamoʼne aju tbʼanel txokbʼil.

Oktzun tbʼiʼn ntxuʼye qa attoq cáncer tiʼj. Xi nqʼamaʼne te qa qajbʼile tuʼn qkyaj tene tuʼntzun qonine tiʼj witzʼine Linda tuʼntzun tok xqʼuqit. Nya bʼaʼn ela te ntxuʼye ex tqʼama jlu: «Kbʼel nnaʼne nya bʼaʼn qa mintiʼ ma txiʼya». Axju tqʼama Linda. Tuʼntzunju, xi qoʼye toj Ja te Xnaqʼtzbʼil te Watchtower aju at toj Patterson. Nim xi qqʼoʼne chjonte kye tukʼil Bethel tuʼnju kubʼ kyximen tuʼn tbʼant junjun tiʼchaq kyuʼn. Ax ikx xi qqʼoʼne chjonte kye erman jatumel in che anqʼintoq tuʼnju e onin kyiʼj. Tej tikʼ jun qʼij qponlene Patterson, pon llamarin Linda qiʼje tuʼn ttzaj tqʼamaʼn qa otoq kyim ntxuʼye. Ik tzeʼn otoq tqʼama ntxuʼye tuʼn tbʼant quʼne, ok qqʼoʼne qwiʼye tiʼj qaqʼune.

Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tej tok qbʼiʼne qa tnejel tuʼn qxitoqe qʼol xnaqʼtzbʼil toj ninja qʼil twitz aqʼuntl atz Malaui, jatumel ateʼtoq nmele kyukʼil kychmil. Tbʼanelxix tej qtene juntl maj junx. Tej tikʼ chʼin ambʼil, xi qqʼoʼne xnaqʼtzbʼil toj tnam Zimbabue, ex yajxitl atz Zambia. Tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn qmeltzʼaje atz Malaui tej tikʼ oxe abʼqʼi tukʼil mij in qo qʼoʼne xnaqʼtzbʼil. Atzun onin qoʼye tuʼn kykubʼ tzʼibʼit junjun tiʼchaq otoq tzikʼ toj kyanqʼibʼil erman tuʼnju mintiʼ okx kyqʼon kyibʼ tukʼilju at toklen kyukʼil aj kawil * (qʼonka twitza tiʼj tqanil t-xe t-xaq uʼj).

In qo pakbʼantoqe kyukʼil tal nchmane.

Kubʼ qnaʼne juntl maj bʼis tej tkyaj qqʼoʼne tnam África toj 2005. Meltzʼaj qoʼye qjaye atz Basalt (Colorado). Ex kukx in qo ajbʼene tukʼil Bethel te precursor tzalu. Toj 2006, e pon Brian ex Kimberly anqʼil nqayin ttxlaj qjaye tuʼntzun tchʼiyset kabʼe tal kytxin, Mackenzie ex Elizabeth kybʼi. Atzunte Paul tukʼil Stephany kukx ateʼ toj tnam Malaui, ex in naqʼunan Paul kyxol Kʼloj ansyan iqʼel twitz aqʼuntl toj jun Ninja qʼil twitz aqʼuntl. Ya chʼix njapune twiʼ 80 abʼqʼi. In kubʼ nnaʼne tzalajbʼil aj tok nqʼoʼne nwitze kyiʼj junjun erman mas kuʼxun nwitze, aqeju junx e aqʼunan wukʼile ex in che aqʼunan tiʼj junjun oklenj tzaj qʼoʼn weye ojtxi. Tuʼnju qajbʼile aju mas tbʼanel kye nmele ex kye tal qchmane, o tzʼok tilil quʼne tuʼn qok lepeʼye kyiʼj tbʼanel techel kubʼ kyqʼoʼn erman qwitze. Tuʼntzunju, o kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil.

^ taqik' 5 Qa taja tuʼn tok tbʼiʼna mas tqanil tiʼj aqʼuntl bʼant kyuʼn junjun kyxol ja xjal Steele tej i ex samaʼn pakbʼal toj junjuntl tnam, qʼonka twitza tiʼj uʼj La Atalaya te 1 te febrero te 1957, t-xaq 76 a 79, ex tiʼj La Atalaya te 15 te agosto te 1971, t-xaq 506 a 511.

^ taqik' 30 Jun techel, bʼaʼn tuʼn tok tqʼoʼn twitza tiʼjju ikʼ toj tanqʼibʼil erman Trophim Nsomba, toj uʼj La Atalaya te 15 te abril te 2015, t-xaq 14 a 18.