Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA TEJAN

Jchaxkuín je kjoabijnachon josʼin bexkón Niná

Jchaxkuín je kjoabijnachon josʼin bexkón Niná
  • Jósʼin bekon Niná je kjoabijnachon

  • Jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá nga sʼetsaojenchjiʼndé ʼndílee

  • Jósʼin bakoá nga ʼyaxkoán je kjoabijnachon

1. ʼYáni xi kisinda ngatsʼi xi tjíokon.

“JEOBÁ ñaki Niná kjoaixiní. Jéní Niná xi tíjnakon”, kitso je Jeremías (Jeremías 10:10). Xi ijngosani, jé kisinda ngatsʼi xi tjíokon. I kitso kʼa je xi ya tjíokao ngʼajmi: “Ji kinindai ngayije tsojmi, nga ji koanmetakuin nga kisʼe, kʼoa kʼoasʼin koan” (Apocalipsis 4:11). Kʼoa je rey David i kitso nga kisele Jeobá: “Tʼatsi tínroani je kjoabijnachon” (Salmo 36:9). Kuinga jngosíni kjoatjaole Niná je kjoabijnachon.

2. Jméni xi títsjoáná Niná xi tiyochonñá.

2 Xi ijngosani, jé Jeobá xotísʼín nga tiyochoán (Hechos 17:28). Jé títsjoáná tsojmi xi chinee, je nandá xi ʼyoá, je ntjao̱ xi chjenjtá kʼoa je nangi jña tiyosoán (tʼexkiai Hechos 14:15-17). Kuinga títsjoániná nga ndasʼin kuiyoaa. Tonga nga ngisa nda kuiyoaa tjínnele jchaa kjoatéxomale kʼoa si̱tjosoán (Isaías 48:17, 18).

JCHAXKOÁN JE KJOABIJNACHON

3. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Niná nga kʼoasʼin kinikʼien Abel.

3 Je Niná mele nga jchaxkoán je kjoabijnachonná kʼoa kao tsʼe xi ngikʼa. Xi tojngola choa̱, je tile Adán kao Eva xi Caín tsakʼin, nʼio koanjtile xi kao ndsʼe̱ xi maʼndí, xi Abel tsakʼin. Je Jeobá kʼoakitsole nga nʼio ai jée xi so̱kole tsa tsín kjoaʼaxin kjoajtile. Tonga likui koankjainle Caín. Kisitoánkao ndsʼe̱ kʼoa kisikʼien (Génesis 4:3-8). Je Biblia kʼoatso nga kjoañʼai kitsjoale Jeobá nga kʼoasʼin ndsʼe̱ kisikʼien (Génesis 4:9-11).

4. Jósʼin tsakakó Niná ya kjoatéxoma xi kitsjoale Moisés nga chjí jchatokoán je kjoabijnachon.

4 Xijekoanni jngo jao jmi nó, je Jeobá kitsjoale kjoatéxoma je chjota israelita ánni nga kʼoasʼin sixásínile josʼin mele. Kjoatéxoma jebi jé Moisés tsakʼaile, kuinga kjoatéxomale Moisés ʼmisíni. Kʼoa jngo kjoatéxoma tíjnajin jñani i̱ tso: “Ali nikʼenjin” (Romanos 13:9). Kjoatéxoma jebi kui xi tsakakóle chjota israelita nga chjí be Jeobá je kjoabijnachonle chjotasonʼnde kʼoa nga je chjota kʼoati tjínnele skoe̱chjí je kjoabijnachonle xínkjín.

5. Jósʼin tjínnele jchatokoán nga sʼetsaojenchjiʼndé je ʼndílee.

5 Kʼoa jósʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe je ʼndílee xi ya sʼa tjíoya tsʼoa̱ na̱le. Je kjoatéxomale Moisés kʼoatso nga tsín koa̱n si̱kʼien. Kui xi bakóná nga kʼoati nʼio chjí be Jeobá kjoabijnachonle je ʼndílee xi kje tsinjin (tʼexkiai Éxodo 21:22, 23; * Salmo 127:3). * Kui xi tsonile jebi nga chʼaotjín nga sʼetsaojenchjiʼndé je ʼndílee.

6. Ánni nga tsín jticha katamasíñá xíngiaa.

6 Tsa mená jchaxkoán je kjoabijnachon, alikui koa̱n nga chʼao kʼoé tokoán tʼatsʼe xíngiaa. Je Biblia itso: “Toʼyanibe xi chʼaoke ndsʼe̱, je joni tsa xi kʼen síkʼen. ʼYanío nga je xi kʼen síkʼen, je kjoabijnachon ngantsjaibe alikui tíjnajin ni̱ma̱le” (1 Juan 3:15). Tsa mená nga kʼoainá kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, chja̱ʼaxinlee yaoná kjoajticha xi sʼená kao xíngiaa, nga̱ yaa kjoajticha nroani ngayeje kjoa xi chʼaotjín (1 Juan 3:11, 12). Nʼio machjén nga tsjoacha katamaa xíngiaa.

7. Jmé xi sʼín je chjota nga tsín bexkón je kjoabijnachonle.

7 Kʼoa jósʼin ʼyaxkoán je kjoabijnachonná. Nijngojinla xi mele nga kuiyá, tonga nʼio nkjín chjota xi tosískákao kjoabijnachonle. Tobʼelañá, kjien tsa na̱jno̱ kʼoa síchjén jotjín koya droga tjín. Tsojmi jebi tsjoáchʼinná kʼoa saʼnda síkʼienná. Je chjota xi kʼoasʼín, alikui bexkón je kjoabijnachonle. Kʼoa kjoa jebi jndí tíjna ngixko̱n Niná (tʼexkiai Romanos 6:19; 12:1; 2 Corintios 7:1). Kʼianga sa̱sénle Niná josʼin si̱xálee, tjínnená si̱katioá xájndí jebi ninga ñʼai koa̱nná. Je Jeobá koaanle tsjoáná je nganʼio xi machjénná, kʼoa je nʼio chjí be nga kʼoasʼin bʼenelee yaoná nga chjí ʼyaa je kjoabijnachonná.

8. Ánni nga nda si̱kuindantsjaisíñá yaoná.

8 Tsa ʼyaxkón kjoaixiaa je kjoabijnachon, ndajin si̱kuindaa yaoná ngantsjai. Likuijin toxkia sʼiaan jmeni xi xkón sikʼéjna kjoabijnachonná xi tokao kjoatsjoa. Alikuijin toxkia sʼiaan nga si̱xákoaa tsa karro tjínná kʼoa likuijin kui si̱ská je kjoaniská xi xkón tjío kʼoa xi síkiʼaonná (Salmo 11:5). Jngo kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je naxinandá Israel itso: “Kʼiatsa jngo niʼya chjotse kʼoéndai, tjínnele kʼoényʼoándai ya sonngʼale, ánni nga tsín njín ska̱nesínile yaniʼyali tsa ʼya xi ya ska̱ngi” (Deuteronomio 22:8). Je kjoatéxoma jebi jngo kjoafaʼaitsjen tsjoá xi koa̱n kʼuíntjenngi. Tobʼelañá, tsa eskalón tjínle niʼyali ali tokʼoajin nikái, tikuindai ánni nga tsín ʼya xi ya koaitíkájenyasíni kʼoa skuiʼaonsíni. Tsa karro tjínli, chótʼantsjai. Nda tikuindai niʼyali kʼoa kao karroli ánni nga tsín jme xi katamasínili ji kʼoa tsa xi kjaʼaí chjota.

9. Kʼiatsa ʼyachjiá je kjoabijnachon, jósʼin jchatokoán je cho̱.

9 Jósʼin síkjaʼaitsjen je Niná tʼatsʼe kjoabijnachonle cho̱. Kʼoati chjí bekon. Je Niná tsjoáʼnde nga nikʼien cho̱, tonga kʼiaa tsa chi̱nee, tsa xjoa̱le koa̱nchjénná kʼoa tsa je cho̱ xi xkón kʼoa xi tsjoáchʼinná (Génesis 3:21; 9:3; Éxodo 21:28). ʼYani xi totaon be kʼoa xi tokao kjoatsjoa síkʼienni cho̱ nʼio chʼao sʼín kʼoa likui tíbechjí je kjoabijnachon (Proverbios 12:10).

JCHAXKOÁN JE NJÍN

10. Jósʼin tsakakó Niná nga mangóson je njín kao kjoabijnachon.

10 Kʼianga kisikʼien Abel je Caín, Jeobá i kitsole: “Je njínle ndsʼai tíbatéjétʼana saʼnda jinnangi” (Génesis 4:10). Kʼianga njínle Abel kisikʼaxki̱ Jeobá, jé kjoabijnachonle Abel xokitsole. Kʼianga kisikʼien ndsʼe̱ Caín kjoañʼai tsakinle. Je njínle Abel, xi tsonile je kjoabijnachonle, joxi tsakajéetʼale Jeobá. Kʼianga mangóson je njín kao kjoabijnachon kʼiaa tsaʼya ijngokʼanile nga jejaʼato Jtsínʼio nichxinle Noé. Nga kjesa faʼaijin Jtsínʼio, je chjota to tsojmixi kʼoa to tsojmintje kiskine. Tonga xi koanskanni tsʼantjaiyaa jebi. Je Jeobá i kitsole Noé kao xtile: “Koaan chi̱nao tojme cho̱ xi tjíokon”. Tonga kʼoati kitsole nga toje yaole cho̱ xi koa̱n ski̱ne tonga mai je njínle (Génesis 1:29; 9:3, 4). Tojosʼin tiʼyaa, je njín kʼoa kao kjoabijnachon ngóson sʼin bekon Jeobá.

11. Jméni xi tsakʼéchjoa Niná tʼatsʼe njín saʼnda nichxinle Noé.

11 Jngo koya josʼin bakoá nga ʼyaxkoán je njín kuinga tsín chinee. Je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita itso: “Toʼya chjota israelitani [...] xi jngo cho̱jñá kʼoa tsa jngo nise tsoa̱ xi ma chine, tjínnele kʼoejten njínle kʼoa niʼnde kʼoeʼndene. [...] Kuinga i̱ kixinnile je chjota israelita: Alikui koa̱n chi̱nao tojme njínni” (Levítico 17:13, 14). Je kjoatéxoma xi tsakʼaile Noé nga tsín koa̱n chi̱ne je njín, tojo machjénsa nga jekoanni jin siento nó. Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá tojo kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín koa̱n ski̱ne njín je choʼndale. Je choʼndale Niná xi tsakatio ngasʼa totsakʼéjten je njín. Nga kʼoakisʼin joxi Niná kitsjoa ijngokʼanile je kjoabijnachonle cho̱.

12. Jñánile kjoatéxoma xi kao Espíritu Santo kitsjoani Niná nichxin kjoatse xi tʼatsʼe njín kʼoa xi tojo machjén ndʼaibi.

12 Xi chjotale Cristo maa kʼoati tso kjoatéxoma xi tsakʼainá. Nichxin kjoatse, je pastro kʼoa kao chjotajchínga xi tsakándiaale chjotale Jesús tsakatioxkó kʼianga tsakʼéndajin je kjoatéxoma xi sitjoson je chjotale Cristo. Kui jebi xi kisʼendajinle: “Je Espíritu Santo, kʼoa kao jinjin, nga tsí tojo tse chʼá kʼoénelaijin. Tojé jebi xi nʼio machjén. Kʼoasʼin chjaʼaxinlao yaono je ngayije tsojmi xi bʼaitʼale xkóson, kao njín, kao yaole cho̱ xi kichjoʼndósin [xi tsín bitjo njínle], kao kjoachajngi” (Hechos 15:28, 29; 21:25). Kuinga tsín koa̱n njín chi̱nesíñá. Xi ngixko̱n Niná nʼio chjíle nga tsín njín chi̱nee, nga̱ yaa mangóson je kjoaxkóson kao kjoachajngi.

Tsa kʼoakuitsoli chjinexki nga tsín tikoa̱n xán sʼioni, a kui xi tsonile nga koa̱n kuinyalai yaoli

13. Jmé choa̱ faʼaitʼa ibi nga kʼoati tsín koa̱n njín xinyáná, tojo tso kjoatéxomale Niná.

13 Kʼianga kʼoatso kjoatéxomale Niná nga tsín koa̱n njín chi̱nee, a kʼoati tsín koa̱n xi̱nyáná. Mai, likui koa̱n. Tojngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa kʼoakuitsoli chjinexki nga tsín tikoa̱n xán sʼioni, a kui xi tsonile nga koa̱n kuinyalai yaoli. Maijin. Tikʼoakjoantjínni xi tʼatsʼe njín, nga tsín ma chine kui xi tsonile nga kʼoati tsín koa̱n xi̱nyáná. Kʼianga si̱tjosoán kjoatéxoma jebi alikui koa̱n kʼoaiʼndee nga njín xi̱nyáná.

14, 15. Tsa kʼoalani kuitsole chjinexki je chjotale Cristo nga njín xi̱nyále, jmé xi sʼin kʼoa ánni.

14 Tonga jméni xi ma kʼiatsa jngola chjotale Cristo xi nʼio kamiʼaon kʼoa tsa jngoje̱ xi tímʼe kʼoa machjénle nga jtíya. Kʼoa tsa kʼoalani kuitsole chjinexki nga kuiyá tsa tsín njín xinyále. Je chjotale Cristo alikui mele kuiyá. Mele tosi tonda kʼoéjnakon, nga̱ chjí bekon je kjoabijnachon xi títsjoále Niná kʼoa tsjoáʼndee nga xinyále xki xi tsín njín tjínle.

15 A kjoaʼatone kjoatéxomale Niná je chjotale Cristo tojoni nga kʼoéjnakonsa kʼianga njín xi̱nyále. Jesús kitso: “Toʼyanibe xi mele kʼoasjentjai ni̱ma̱le [kjoabijnachonle], tosicha ni̱ma̱le, kʼoa toʼyanibe xi sicha ni̱ma̱le xi totʼatsʼan, koa̱nsjainile” (Mateo 16:25). Niʼyajinla xi mele nga kuiyá. Tonga tsa kuitjátoné kjoatéxomale Niná tojoni nga kuiyochonsaa, tosichajinniñá kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Xi ngisasa nda sʼiaan kuinga kʼoakʼoé tokoán nga tsaanñá kjoanda jmeni xi tso je kjoatéxomale Niná. Kʼoa tsa kuiyálañá, je Niná tsjoá ijngokʼaniná kjoabijnachon kʼianga sikjaʼáyaná (Juan 5:28, 29; Hebreos 11:6).

16. Jméni xi ñaki kʼoatjío kon nga sʼin je choʼndale Niná xi tʼatsʼe njín.

16 Je choʼndale Niná ñaki kʼoatjío kon nga sitjoson je kjoatéxomale Niná xi tʼatsʼe njín. Kuinga tsín kjinesíni kʼoa tsín tsjoáʼndesíni nga kui xinyále. * Ñaki tjíojngo kon nga je Niná xi ngisa be josʼin machjén je njín, nga̱ je kitsjoaná. A kʼoati tjín tokuin tsanda ji.

TOJNGO KOYA JOSʼIN KOANCHJÉN JE NJÍN

17. Jósʼin kitsjoaʼnde Niná nga koanchjén je njín ya naxinandá Israel nichxin kjoatse.

17 Je kjoatéxomale Moisés kʼoatso nga tojngo koya josʼin koanchjén je njín. Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je chjota israelita josʼin skoe̱xkón, kitsole: “Je kjoabijnachon xi tjínle je yao, yaa njín tíjnajin, kʼoa kui xá kitsjoaña nga ya jchatʼa jéeno ya sonxta, nga̱ jé njín xi síchatʼa je jée” (Levítico 17:11). Kʼianga sokójéele chjota israelita ngasʼa ma chatʼa jéele tsa jngo cho̱ tsjoátʼale Niná kʼoa je njínle je cho̱ yaa fi choa ya sonxta xi kisʼejnaʼya ndʼianajñole Jeobá. Kʼoa xi koanskanni yaa sonxtale yo̱ngo̱le Niná kʼoakisʼin. Tokʼoakjoansʼin koanchjén je njín.

18. Jmé kjoanda kʼoa jmé kjoanichikontʼain xi koa̱n so̱koná nga kʼoasʼin tsakʼéjten njínle Jesús.

18 Je xi ñaki chjotale Cristo ma alikui titjínnenile nga kui sitjoson je kjoatéxomale Moisés, kuinga tsín ticho̱ tsjoátʼasínile Niná kʼoa nga tsín njín fikaosíni ya jngo sonxta (Hebreos 10:1). Tonga, nga kʼoasʼin njín kitsjoatʼa je naxinandá Israel nichxin kjoatse kui kitsoyanile nga kʼoasʼin tsakʼéchjíntjainá Jesucristo, je ʼNdíle Niná. Tojosʼin kichotʼayá ya kjoaʼmiya aon, je Jesús kitsjoantjainá je kjoabijnachonle kʼianga tsakʼéjten je njínle. Xijekoanni, ki ijngokʼani ya ngʼajmi kʼoa toñandiakjoan kitsjoatʼale Niná je njínle (Hebreos 9:11, 12). Nga kʼoakisʼin, koaan jchatʼa jéená kʼoa koaan so̱koná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mateo 20:28; Juan 3:16). Nʼio tse kjoanda tjenkao nga kʼoasʼin koanchjén je njínle Jesús (1 Pedro 1:18, 19). Tokʼiaa nga kuitjo̱ntjé tsa tjínná kjoamakjain jotjín chjíle je njín xi tsakʼéjten Jesús.

Jósʼin bakoá nga nʼio ʼyaxkoán je kjoabijnachon kao njín

19. Jméni xi sʼin je chjotale Cristo kʼianga tsín je ska̱nele je njínle chjota.

19 ¡Nʼio tse kjoanda bʼailee je Niná nga kʼoasʼin kitsjoaná kjoabijnachon! Josʼin koakoá nga bʼailee kjoanda je Niná kuinga kʼoakʼuínlee je chjota nga katasʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Jesús, ánni nga koatiosíni ngantsjai nichxin. Kʼoa kao kjoatsjoa kʼuínyaa, nga̱ kʼoatisʼin ʼyachjiá je kjoabijnachonle xíngiaa josʼin bechjí je Jeobá (tʼexkiai Ezequiel 3:18). * Tsa nda si̱tjosoán xá jebi, kʼoati koa̱n kʼoakuixoán jokitso je pastro Pablo: “Kui kʼoaxínno ndʼaibi nga tsí tsa an bʼakaona xi tʼatsʼe njínno. Likui koankaina nga kʼoasʼin kinchjayajinno ngayije jotso Niná” (Hechos 20:26, 27). Jngo koya josʼin nga bakoá nga nʼio ʼyaxkoán je kjoabijnachon kao njín kuinga ʼmiyalee xíngiaa tʼatsʼe Niná kʼoa jme xi tjínndajinle.

^ párr. 5 Éxodo 21:22, 23: “Kʼoa tsa jao chjota xi tjíokján kʼoa je sikiʼaon jngo chjoón xi ʼndíyʼa kʼoa tsa ska̱chjiʼndé je ʼndí xi yʼa, tonga liʼya xi kamʼe, xokasʼín tjínnele kʼoechjí jotjín kuitsole xʼinle chjoón nga kamiʼaon; kʼoa kʼoatjín kʼoechjí jotjín kuitso je jues. Tonga tsa jngo xi kamʼe, tjínnele nga si̱kʼien ngajaoni”.

^ párr. 5 Salmo 127:3: “¡Koeni! Je xti jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá tínroani; jngo kjoatjao xi nʼio chjíle je ʼndí xi majcháya tsʼoa̱ na̱le”.

^ párr. 16 Tsa mesali jchai josʼin koa̱n koa̱nxkiná nga tsín njín xi̱nyáná, chótʼajin jñani “Opciones de calidad a la transfusión” tso, xi faʼaitʼa je xo̱n xi ¿Cómo puede salvarle la vida la sangre? ʼmi, xi bʼasje je testigole Jeobá.

^ párr. 19 Ezequiel 3:18: “Kʼianga jngo chjotatsʼen i̱ xínle: Kuiyání, tonga tsín kjoájinkuin kʼoa tsín jokʼuínlai nga tsín tichʼao katasʼínni nga koa̱n kʼoéjnakon, kuiyání xi totʼatsʼe jée xi tíbajngi nga̱ chjotatsʼenní, tonga ji sijéle kuenta xi tʼatsʼe njínle”.