Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA JAON

Jñáni tjío je kʼien

Jñáni tjío je kʼien
  • Jméni xi maná kʼianga jebiyaa

  • Ánni nga biyasíñá

  • A sinʼiojin tokoán tsa jchaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya

1-3. Jméni xi kjonangi je chjota xi tʼatsʼe kjoabiya, kʼoa jótso je relijión xi tʼatsʼe jebi.

NʼIO chjíle nga jchaa xi tʼatsʼe jebi. Je chjota kui kjonangile yaole saʼnda ngasʼa. Kʼoa ngatsʼiaa mandosinná nga jchaa jokjoantjínni.

2 Jesa tsaʼyaa ya kjoaʼmiya aon nga je kjoabʼechjíntjaile Jesucristo kiskoʼaiʼndená kʼianga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Kʼoati tsaʼyaa nga kʼoatso Biblia nga “likui tisʼe̱ni kjoabiya” (Apocalipsis 21:4). Tonga nga kjesa kʼoamajin tojo kjoabiyala tichoʼndá ngatsʼiaa. Tojo kitso je rey Salomón xi nʼio chjine koan, “je xi tjíokon bení kʼianga kuiyá” (Eclesiastés 9:5). Bijnyisjailee josʼin nga tsesa kuiyoaa, tonga kʼoati nikjaʼaitsjeen jméni xi koa̱nná kʼianga jekuiyá.

3 Kʼianga biya jngo xíngiaa, chjiʼndántjaiñá. Tsakui nichxin i̱ bixoán: “Jókjimani. A kjoañʼai tífaʼá. A tísíkuindana. A koaan koasenkoa. A skoe ijngokʼaña”. Je relijión kjaʼaí kjaʼaí tso nga jngó jngó xi tʼatsʼe jebi. Tjínkʼa xi kʼoatso nga ya ngʼajmi fi xi nda chjota kʼoa nga lʼí nikʼatsaojin je xi tsʼen. Kʼoa tjínkʼa xi kʼoatso nga ya mangián jña tjío sénnichxinle chjotajchínganá. Kʼoa tjín relijión xi tso nga ya mangián jña tjío je kʼien nga nijtsoʼaná kʼoa nga kjaʼaí yao chʼá kʼianga tsin ijngokʼá.

4. Jósʼin makjainle je relijión xi tʼatsʼe kjoabiya.

4 Ngayeje kjoamakjain jebi tikuini, kui xi tso nga tojo biyochoán kʼianga jebiyaa. Me ngatsʼi relijión xi kisʼe ngasʼa kʼoa xi tjín ndʼaibi xi kʼoatso nga tojo biyochoán kʼoa nga tojo chotseen, noʼyá kʼoa nikjaʼaitsjeen nga jebiyaa. Tonga jókoa̱nnile nga kʼoakoa̱nni. Nga̱ je xkoaan, je xo̱ñoaa kʼoa je kjoafaʼaitsjenná kui xokoajkoaa síxákao. Kʼoa nga jebiyaa kʼoati bʼejnajñá xokoajkoaa. Nijmejinla xi tibatiokonni jinyaoná. Alijojin koa̱nnile nga tosi tonda koatiokonni nga̱ kʼianga jekabʼejnajñá xokoajkoaa jetoya kafetʼa.

JMÉKJOANNI XI MA KʼIANGA JEBIYAA

5, 6. Tojosʼin bakóya Biblia, jósʼin tjío xi jekʼien.

5 Jmeni xi ma kʼianga jebiyaa ali tsa tjíʼmajin xi kao Jeobá, nga̱ jé kisinda xokoajkoaa. Bení jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya, kʼoa je Énle xi tjítʼa Biblia kʼoatso josʼin tjío xi jekʼien. Ñaki kʼoakjoán tsokixi nga kʼianga jngo chjota kabiya jngokʼa kacha. Je kjoabiya ngʼajtenlení kjoabijnachon, kuinga je kʼien alikui tibeni, alikui tinrʼoéni kʼoa alikui tisíkjaʼaitsjenni. Nijmejinla xi tibʼejnakonni nga jekabiya yaoná. Kʼoatjín, tsínná jngo ni̱ma̱ xi bʼejnakon kʼianga jebiyaa. *

Jñá kafi je lʼíle sera

6 Kʼianga kʼoakitso Salomón nga je xi tjíokon be kʼianga kuiyá, kʼoati kitso nga “je xi jekʼien nijmejin xi tibeni”. Xijekoan, kitsoyasa jokjoantjínni, kʼoakitso nga je kʼien alikui timanile bakó kjoatsjoacha kao kjoajticha kʼoa nga “tsín xá, ni kjoafaʼaitsjen, ni kjoankjíntokon, ni kjoachjinejin tjín ya Tsjó” (tʼexkiai Eclesiastés 9:5, 10). * Ya Salmo 146:4 kʼoati tso nga je xi jekabiya jekacha kjoafaʼaitsjenle. Chjota kjoabiyañá kʼoa likui tosi tonda biyochoán kʼianga jebiyaa. Je kjoabijnachonná kʼoasʼin mangóson joni tsa jngo lʼí sera. Kʼianga nikjitsʼoaa, alijña fi je lʼíle, tochaní.

JÓKITSO JESÚS XI TʼATSʼE KJOABIYA

7. Jméni xi bakóyaná josʼin kisingóson Jesús je kjoabiya.

7 Je Jesús kʼoakitso josʼin tjío je kʼien kʼianga kʼien jngo miyole. Títjon kjoanla i̱ kitsole je chjotale: “Lázaro je miyoná tíkijnafení”. Je chjotale kʼoasʼin koanjinle nga kuinga kijnafeni nga tímʼe. Tonga mai, nga̱ xijekoanni i kitsole Jesús: “Lázaro tíkijnakʼenní” (tʼexkiai Juan 11:11-14). Tojosísʼin tiʼyaa, je Jesús kʼoasʼin kisingósonkao je kjoabiya joma kʼianga sojnafé. Je miyole ali tsa yajin ngʼajmi ki kʼoa ni yajinla ki jña lʼí tífaʼájnga̱. Li tsa yajin ki jña tjío ánkje kʼoa ni yajinla ki jña tjío chjotajchíngale xi jekʼien kʼoa ali tsa tʼaxinjin kitsin. Tokisikjáyaní joma kʼianga nʼio sʼefé, nga tsín tinijñá bʼaininá. Tjíosa xi kjaʼaí testole Biblia xi kʼoatso nga je kʼien kjiofení. Tobʼelañá, kʼianga kinikʼienkaoni la̱jao̱ je chjotale Jesús xi Esteban tsakʼin je Biblia kʼoatso nga tokisʼefe (Hechos 7:60). Kʼoa je pastro Pablo kʼoati kitso nga tjínkʼa chjota xi ñatjen tsakatio xi jekisʼefe, kui xi kitsonile nga jekʼien (1 Tesalonicenses 4:13).

Kui xá kisindaniná Jeobá nga i̱ Sonʼnde kuiyoaa ngantsjai nichxin

8. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga tsín kʼoasʼin tjínndajinle Niná nga kuiyá chjota.

8 A kʼoasʼin tjínndajinle Niná nga kuiyá chjota. Mai. Je Jeobá kui xá kisindani je chjota nga koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde. Tojosʼin jesa tsaʼyaa i̱ xo̱n jebi, je Niná naskánachon jña kisikatío chjotajchínganá xi títjon kʼoa kui kitsjoale yao xi ñaki nda, xi tsín jme xi koa̱nle. Kui xi koanmele nga ndasʼin katabatio. Tobʼelañá, a tíjna jngo nʼai xi mele nga kjoañʼai kjoaʼa je xtile joma kʼianga jemajchíngaa kʼoa nga biyaa. Maijin. Je Jeobá nʼio tsjoake koan je xtile kʼoa kui xi koanmele nga tsjoa sa̱tío kon ngantsjai nichxin. Je Biblia saʼnda kʼoatso nga “ya ni̱ma̱le chjota kisikʼéjnajin nichxin xi tsínkʼia fetʼa” (Eclesiastés 3:11). Kʼoatjín, je Niná kʼoatsakʼé tokoán kʼianga kisindaná nga koa̱nmená kuiyoaa tokʼia saʼndani, kʼoa jé kiskoʼaiʼnde nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin.

ÁNNI NGA BIYASÍÑÁ

9. Jméni xi tsakʼéchjoale Niná je Adán, kʼoa ánni nga tsín ñʼai tjínsíni kjoatéxoma jebi.

9 Kʼoa ánni nga biyasíñá. Kʼianga jchaa anni, machjénní nga chótʼayajiaan jmeni xi koan kʼianga sʼa to jao mani chjota xi tjío i̱ Sonʼnde, jngo xʼin kʼoa jngo chjoón. Je Biblia kʼoatso: “Niná Jeobá tsakʼéntje tojme yá xi nda matsen kʼoa xi nda chine to xi bale” (Génesis 2:9). Tonga tjín xi kisʼechjoale Adán, kitsole Niná: “Koaan chi̱nai tole ngayeje yá xi tjín i̱ ʼndenaxó saʼnda nga koa̱nski. Tonga je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín, alikui koa̱n chi̱nai, nga̱ nichxin nga kui chi̱nai, kuiyání” (Génesis 2:16, 17). Je kjoatéxoma xi tsakʼaile Adán kao Eva alikui ñʼai tjín, nga̱ nkjínsa yá tjín xi koa̱n ski̱ne tole. Je Niná kitsjoaʼndele nga katabakóle kjoanda nga je kitsjoale ngayeje xi kisʼele, jolani je kjoabijnachonle. Kʼiatsa kisitjosonlani, tsakakójin nga bexkón kjoatéxomale Nʼaile xi tíjna ngʼajmi kʼoa nga mele sitjoson jme xi kuitsole.

10, 11. 1) Jókoannile nga tsín tikisitjosonsínile Niná je Adán kao Eva. 2) Ánni nga nʼio ai tíjnasíni nga tsín kisitjosonle Niná.

10 Xi tokʼoamaná kuinga tsín kisitjosonle Jeobá je chjotajchínganá xi títjon. Je Na̱i jngo ye̱ kisichjén nga tsakjákao Eva kʼoa kitsole: “A kjoaixi nga kʼoakitso Niná nga tsín koa̱n chi̱nao tole ngayeje yá xi tjín i̱ ʼndenaxó”. Je Eva kitsole: “Koaan chi̱naijin je tole yá xi tjín i̱ ʼndenaxó. Tonga xi tʼatsʼe tole yá xi séjna ngabasenle ʼndenaxó i kitso Niná: Alikuijin chinao, alikuijin nikao ánni nga tsín kuiyásíño” (Génesis 3:1-3).

11 Je Na̱i kitsole: “Likui kuiyáo. Je Niná bení kʼianga je nichxin nga kui chi̱nao tjóxʼángi xkon kʼoa koa̱nngósonño kao Niná, nga jchao xi ndatjín kao xi chʼaotjín” (Génesis 3:4, 5). Je Na̱i mele nga kʼoasʼin katamakjainle Eva nga ngisa nda kʼoéjna tsa ski̱ne je tole yá xi kisʼechjoale. Kuikjoánni xi kitsole nga koa̱n toje kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kao xi chʼaotjín, xi ijngoni én, nga koa̱n kʼoasʼin tojmeni xi mele. Je Na̱i kʼoati kitso nga to énndiso xi kinchja̱ Jeobá kʼianga kʼoakitso nga kuiyá tsa tole yá ski̱ne. Je Eva koankjainle, kiskoé kʼoa kiskine. Xijekoan, kʼoati kitsjoale xʼinle kʼoa je kʼoati kiskine. Ali tsakuijin nga tsín machoyale nga kʼoakisʼinni. Kʼianga kiskine je tole yá bení nga kui kʼoatjíosʼín jmeni xi tsakʼéchjoale Niná kʼoa jmeni xi tsakʼéchjoale ali tsa ñʼaijin tíjna kʼoa tjeen ndiaale. Nga kʼoakisʼin, tsakʼasjengi je Nʼaile xi tíjna ngʼajmi kʼoa kao kjoatéxomale. ¡Jmé sikji chʼao kisʼinni nga tsín tsabexkón je xi kitsjoale kjoabijnachon!

12. Jmé choa̱ xi koasenkaoná kʼianga koa̱njinná jokoanle Jeobá kʼianga kontra tsakatiole Adán kao Eva.

12 A tsí nʼio aon koa̱nli tsa jngo ʼndíli xi ji kanijchái xi tsín tisitjosonnili, tsín tiskoe̱xkónnili kʼoa tsín titsjoake koa̱nnili. Kʼoa tikjaʼaitsjenlai jókji aon koanle Jeobá kʼianga kontra tsakatiole Adán kao Eva.

Chao koanndani Adán kʼoa chao koan ijngokʼani

13. Jókitso Jeobá jmélani xi koa̱nle Adán kʼianga jekuiyá, kʼoa jósʼin tsoyanile.

13 Je Adán kao Eva likui kisitjosonle Jeobá kʼoa kuinga tsín tikisikatíokonsíni ngantsjai. Kuinga kʼiensíni jokjoan kitsole. Ñaki jngokʼa koantsín. Ali tsa espíritujin koan ni xinjinla ki. Nga je Jeobá i̱ kitsole Adán kʼianga je tsakajngijée: “Nangi koa̱nni, nga̱ kui koanndani. Nga̱ chaoní kʼoa chao koa̱nni” (Génesis 3:19). Je Niná chaole nangi kisindani Adán (Génesis 2:7). Je Adán alijña tíjna kʼianga kjesa mandajin. Kʼoa kʼianga kʼoakitsole Jeobá nga chao koa̱n ijngokʼani, kui xi kitsonile nga tokoa̱ntsín ijngokʼani. Je Adán koa̱ntsín ngindiale kjoabijnachon josʼin tsínle kjoabijnachon je chao xi koanndani.

14. Ánni nga biyasíñá.

14 Je Adán kao Eva tjíojin saʼnda ndʼai tsa kisitjosonlanile Niná. Tonga tsakajngijéení nga tsín kisitjosonle Niná kʼoa kuinga kʼienni. Kʼoa kuinga biyañá ngatsʼiaa nga̱ yaa kitjenñá, jé kisikakinná jée kao kjoabiya (tʼexkiai Romanos 5:12). Je jée xi kisikakinná Adán kjoabiya bichómani. Kʼoasʼin mangóson jolani jngo chʼintáo xi toje yʼa xijcháná kʼoa sikʼatoná xi xti maa kʼoa sikʼienná. Alikui tsjoachaa je kjoabiya nga̱ li tsa kjoanichikontʼainjin, jtichañá nga̱ kjoabijnachonná fáʼaná (1 Corintios 15:26). Kuinga nʼio tse kjoanda kʼoaisínilee Jeobá nga kitsjoa je xi tsakʼéchjíntjainá xi tʼatsʼe kjoabiya.

JÓSʼIN KOASENKAOLI NGA JEʼYAI JOKJOANTJÍNNI XI TʼATSʼE KJOABIYA

15. Ánni nga nʼio sínʼiojinsíni tokoán kʼianga ʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya.

15 Kʼianga ʼyaa jmeni xi bakóya Biblia tʼatsʼe josʼin tjío xi jekʼien nʼio sínʼiojin tokoán. Tojosʼin jekaʼyaa, ali tsa kjoañʼaijin tjíofaʼá kʼoa alijme xi tibeni yaole. Alikui koa̱n kuinókjonlee nga̱ likui koa̱nle josikaoná. Alikui koa̱n kuinyakoaa kʼoa alikui koa̱n kuinyakaoná. Alikui koa̱n chja̱koaa kʼoa alikui koa̱n kjoakaoná. Tjínkʼa chjotatítjonle relijión xi kʼoatso nga male binyakao je kʼien kʼoa je chjota makjainle énndiso xotjín kʼoa bʼéchjíle nga katabinyakao je kʼienle. Tonga kʼianga ʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya alikui tibʼanachaniná.

16. ʼYáni xi tífajin josʼin bakóya je relijión kʼoa jótísʼínnile.

16 A makjainle relijiónli jmeni xi bakóya Biblia tʼatsʼe josʼin tjío xi jekʼien. Me ngatsʼi relijión xi tjín nga tsín makjainle. Ánni. Kuinga je Na̱i tífajin josʼin bakóya. Je Na̱i kui relijión ndiso tísíchjén nga kʼoasʼin katamakjainle chjota nga jo espíritu sʼin koaikatio jña tʼaxin kʼianga jekuiyá. Xi ijngosani, nkjínsa énndiso tísíchjén nga katabinyaxinle Niná Jeobá je chjotasonʼnde. Jótísʼínnile.

17. Ánni nga nʼio chʼaosʼin síkʼéjnasíni Jeobá je relijión xi kʼoatso nga kjoañʼai síkjaʼá chjota ya jinlʼí tokʼia saʼndani.

17 Tojosʼin jekaʼyaa, tjínkʼa relijión xi kʼoasʼin bakóya nga ya jña lʼí tífaʼájnga̱ kjoaʼa kjoañʼai je chjotatsʼen. Kʼianga kʼoatso je relijión nʼio chʼaosʼin síkʼéjna Jeobá, nga̱ je Jeobá jngo Niná xi kjoatsjoacha xi nikʼiajinla lʼí sikjaʼájin kjoañʼai je chjota (tʼexkiai 1 Juan 4:8). Tobʼelañá, jósʼin si̱kjaʼaitsjain tʼatsʼe jngo nʼai xi lʼí koayojin ntsja je tiʼndíle tsa tsín kasítjosonle. A kuitso tokuin nga jchai kʼoa nga jchaxkuín chjota jebi. Maijin. Kʼoajin sí nga nʼio chʼao kjoan. Ngo̱ je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná xi tʼatsʼe Jeobá, nga kjoañʼai síkjaʼá chjota ya jinlʼí tokʼia saʼndani.

18. Ánni nga kʼoasʼin bʼétsʼoasínile kʼien je chjota.

18 Je Na̱i kʼoati síchjén kʼa relijión nga kʼoasʼin katabakóya nga sénnichxin ma je chjota xi biya kʼoa nga tjínnele jchaxkoán. Kʼoasʼin bakóya nga koa̱n miyoná koa̱n kʼoa nga koa̱n kontra koationá. Je chjota xi makjainle kjoandiso jebi, tsokjónle je kʼien, bexkónní kʼoa bʼétsʼoale. Tonga je Biblia kʼoatso nga tokjiofe je kʼien kʼoa nga tojekjoan Jeobá kʼoétsʼoalee, nga̱ jé kisindaná kʼoa jé títsjoáná ngayeje (Apocalipsis 4:11).

19. Kʼianga jeʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kʼien, jméni xi kʼoati ngisa nda majinná xi bakóya Biblia.

19 Kʼianga jeʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kʼien, alikui tibʼanachaniná énndiso xi tsoya je relijión. Xi ijngosani, kʼoati ngisasa nda majinná xi bakóyasa Biblia, jolani nga ya kuiyoaa tokʼia saʼndani ya sonʼndenaxó. Ngisa nʼio nda makjainná kjoachoya jebi nga ʼyaa nga tsín sénnichxin ma je kʼien kʼoa nga tsín xin fikatio.

20. Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi fini.

20 Je Job, jngo chjota xi kixi kitʼale Niná, i kitso nichxin kjoatse: “Tsa jngo chjota kuiyá, a koaan kʼoéjnakon ijngokʼani” (Job 14:14). Xi tsonile, a koaan kʼoai ijngokʼanile kjoabijnachon je chjota xi jekʼien. Nʼio sínʼio tokoán jme xi bakóya Biblia, tojosʼin jchaa ya kjoaʼmiya xi fini.

^ párr. 5 Yaa tsoyandasa tsa tjínná jngo ni̱ma̱ xi bʼejnakon kʼianga jebiyaa ya jñani tso: “A tjínná jngo ni̱ma̱ xi bʼejnakon kʼianga jebiyaa”.

^ párr. 6 Eclesiastés 9:5, 10: “Nga̱ je xi tjíokon bení kʼianga kuiyá, tonga je xi jekʼien nijmejin xi tibeni kʼoa likui tichjíle síkinjeni, nga̱ jekichajin. Ngayeje jmeni xi koa̱nle kʼoasʼin ndsai, kʼoatʼiain kao ngayeje nganʼioli, nga̱ tsín xá, ni kjoafaʼaitsjen, ni kjoankjíntokon, ni kjoachjinejin tjín ya Tsjó, ya ʼnde jñani tiʼmi”.