Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XJAʼAONJNGO

Kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele

Kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele
  • Jótso je Biblia nga sén kʼoa nga xkóson machjén

  • Jósʼin bekon chjotale Cristo je sʼuí xi bʼasje relijión

  • Jósʼiain nga tsín toxkia kʼuínlai chjota jme xi makjainli

1, 2. Jméni xi chjónangilai yaoli kʼianga jekabitjojinlai relijión ndiso kʼoa ánni nga machjénsíni nga kui chjónangilai yaoli.

TIKJAʼAITSJENLAI tsa sʼe̱jinli nga jngo chjota tísíjndí je nandá xi ʼyui. Tsa tosi tonda kui sʼui̱ tsjoáchʼinjinli kʼoa tsakui nichxin saʼnda sikʼienli. Tonga jósʼiain. Likuijin tikui sʼioni. Ninga tsín tikui sʼioni, machjénjin nga chjónangilai yaoli: “A jetítsjoáchʼinna tsokʼoa nandá jebi”.

2 Tikʼoasʼinni xi kao relijión ndiso. Je Biblia kʼoasʼin bakóya nga jndí tíjna jmeni xi tsoya kʼoa jmeni xi sʼín (2 Corintios 6:17). Kuinga nʼio machjénsíni nga kuitjojinlee ngatsʼi relijión ndiso xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde, je xi “Babilonia xi je” tsole Biblia (Apocalipsis 18:2, 4). A jekitjojinlai ji. Tsa jekʼoakinʼiai tsjoa maná. Tonga li tsa toyajin tjen tíjna nga kuitjokajinlai, kʼoati machjén nga chjónangilai yaoli: “A tojo tsjoakesa kʼa jmeni xi ya nroani tsʼe relijión ndiso”. Kataʼyala kʼaa.

JE XKÓSON KʼOA KAO NGA KʼIEN SʼETSʼOALE

3. 1) Jótso Biblia tʼatsʼe je xkóson kʼoa ánni nga ñʼai ma kʼasínile chjota nga síkatío. 2) Kʼiatsa kui tjíoli jmeni xi ya nroani tsʼe relijión ndiso, jótjínnele si̱koai.

3 Tjínkʼa chjota xi jenkjín nó nyale xkóson ya niʼyale. A kʼoati kui nyali ji. Tsakui nichxin likui ndatjín koa̱nle kjoafaʼaitsjenli kʼoa chʼao koa̱nli nga tokʼoasʼin kʼoétsʼoalai Niná. Tsakui nichxin nʼio tsjoacha kʼai xkóson jebi. Tonga jé Niná xi tsoni jósʼin tjínnele jchaxkoán, kʼoa je Biblia kʼoatso nga tsín mele nga xkóson si̱chjén nga jchaxkoán (tʼexkiai Éxodo 20:4, 5; * Salmo 115:4-8; Isaías 42:8; 1 Juan 5:21). Kʼiatsa meli nga kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele, tjínneli si̱xkoai je xkóson xi tjíoli xi ya nroani tsʼe relijión ndiso. Kʼoasʼin jchatokuin josʼin bekon Jeobá. Je Jeobá nʼio chʼaosʼin be je xkóson (Deuteronomio 27:15).

4. 1) Ánni nga toxitsjoasíni tsa je kʼoétsʼoalee je kʼien. 2) Ánni nga tsín kitsjoaʼndesínile Jeobá je naxinandá Israel nga kui kʼoakisʼin jotjín koya kjoabʼenda tjín.

4 Ijngosa koya jmeni xi sʼín je xi relijión ndiso tjíojin kuinga bʼétsʼoale je kʼien. Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin koankjainle tsakai kʼianga kje bejin jokjoantjínni je Biblia nga tʼaxin fikatio je ʼndíkʼien kʼoa nga koa̱nle koasenkao kʼoa tsa sikiʼaon je xi tjíokon. Tsakui nichxin nʼio tsakʼenelai yaoli nga tsakʼechjoaʼai je ʼndíkʼienli. Tonga tojosʼin tsaʼyai ya kjoaʼmiya jaon, je kʼien alikui xin fikatio. Kuinga toxitsjoasíni tsa je koa̱nmená chja̱koaa. Tsa kʼoatso jta̱ xi kuinóʼyá jotso tsʼe ʼndíkʼienná, jéní ánkjele na̱i xosʼín. Kuinga tsín kitsjoaʼndesínile Jeobá je naxinandá Israel nga kʼien tsakjákao kʼoa kʼoati tsín kitsjoaʼndele nga kui kʼoakisʼin kjoabʼenda xi kjaʼaísanile (tʼexkiai Deuteronomio 18:10-12). *

5. Jósʼiain tsa xkóson kʼoa tsa kʼien bʼetsʼoalai tsakai.

5 Jósʼiain tsa xkóson kʼoa tsa kʼien bʼétsʼoale je relijión xi tijnajin tsakai. Ndakjoan tijinlai yaoli kʼianga kʼoéxkiai je testo xi tsʼe Biblia jñani kui tínchja̱ni josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe kjoa jebi. Nyaon nyaon tʼetsʼoalai Jeobá. Kʼoatʼinlai nga meli kʼoasʼin jchaxkuín josʼin mele. Tijélai nga katabasenkaoli nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je (Isaías 55:9).

JE CHJOTALE CRISTO XI TÍTJON TSAKATIO ALIKUI NAVIDAD TSAKʼASJE

6, 7. 1) Jméni xi makjainle je chjota xi tʼatsʼe Navidad, kʼoa a kʼoakisʼin je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio saʼnda nó jngo siento. 2) Nichxinle chjotale Jesús jñá kinroani nga nóle tsakʼasjeni je chjota.

6 Josʼin ʼyaxkoán je Niná yaa koa̱njngokao je relijión ndiso tsakui chʼa̱sjee je sʼuí xi bʼasje chjota. Tobʼelañá je Navidad, je chjota kʼoasʼin makjainle nga kʼia kitsin Jesucristo nga bʼasje Navidad kʼoa me ngatsʼi relijión xi Cristo fitjenngile tsole yaole nga kui bʼasje. Tonga lijme choa̱ tjín tsa kʼoakisʼin je chjotale Jesús xi kʼia tsakatio saʼnda nó jngo siento. Jngo libro xi i̱ tso: “Josaʼnda nga kitsin Cristo saʼnda nga kicho jao siento nó, liʼya xi tjínjinle kʼoa liʼya xi kui koanndosinle kʼiákjoánni kitsin Jesús” (Los orígenes sagrados de las cosas profundas).

7 Ningalani tsabe je chjotale Jesús kʼiani kitsin, alikuijin nóle tsakʼasje. Ánni. Nga̱ je chjotale Cristo “kʼoasʼin tsabekon sʼuí jebi [...] nga ya kinroani relijión ndiso” (Las cosas nuestras de cada día). Je Biblia to jao chjotaxá síkʼaxki̱ xi nóle tsakʼasje, tonga chjota jebi likui Jeobá tsakʼétsʼoale (Génesis 40:20; Marcos 6:21). Sʼuí jebi kʼoati niná ndiso kichʼasjele. Tobʼelañá, je chjota xi ya tsʼe Roma kʼiaa nga 24 sá mayo tsakʼasjele sʼuí je niná xi Diana kitsole kʼoa kʼiaa nga 25 sá mayo tsakʼasjele je Apolo, jngo niná xi je kitsoyanile je Tsʼuí. Tojosʼin tiʼyaa, likui tsʼe chjotale Cristo kinroani sʼuí jebi, yaa kinroani tʼatsʼe niná ndiso xi tsakʼétsʼoale chjota.

8. Jósʼin tjínni nga nóle bʼasjesíni chjota kʼoa kao josʼin koankjainle chjota ngasʼa kʼianga tjín xi tsin.

8 Ijngosa anni nga tsín nóle Jesús tsakʼasjesíni je chjotale kuinga tsabe josʼin koankjainle chjota kʼianga tjín xi tsin. Nʼio nkjín chjota griego kʼoa kao chjota romano xi kʼoasʼin koankjainle nga jngo ánkje tjínle nga jngó jngó chjota, kʼoa nga ya tíjnabasen nga tsin kʼoa nga je síkuinda saʼnda nga biya. Jngo libro xi kʼoatso nga espíritu jebi yaa tíjnakao je niná xi kʼia bʼa nóle nichxin nga tsin je chjota (The Lore of Birthdays [Je kostumbre xi tsʼe nga fele nó chjota]). Je Jeobá ninroajinla nichxin sa̱sénle nga ya koa̱njngokao Jesús jngo sʼuí xi kui kitjenkao josʼin koankjainle chjota ngasʼa (Isaías 65:11, 12). Kʼoa ánni nga kʼoasikji nkjín chjota bʼasjesíni je Navidad.

JÑÁ KINROANI JE NAVIDAD

9. Ánni nga 25 sá diciembre kiskoejinsíni chjota nga síkjaʼaitsjenya kʼiani kitsin Jesús.

9 Kʼianga jenkjín siento nó jaʼato nga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde, 25 sá diciembre kitjoejin nga si̱kjaʼaitsjenya kʼiani kitsin. Tonga ali tsa diciembrejin kitsin Jesús, * tomejin tsa octubre kitsin. Tonga ánni nga 25 sá diciembre kitjoejinsíni. Je Enciclopedia de la Religión Católica kʼoatso nga je xi chjotale Cristo kitsole yaole yaa kiskenngile je sʼuí xi bʼasje je chjota romano. Kʼianga cha̱nnyʼán, nga choaya nichxin, je chjota romano sʼuí tsakʼasjele je Tsʼuí nga katamatseya ijngokʼani je nichxin, nga̱ kʼoasʼin koankjainle nga kjin fikʼejna je Tsʼuí kʼoa nga 25 sá diciembre nroakʼejnachrian ijngokʼani kʼoa kui nichxin tsakʼasjele sʼuí. Tojoni nga kʼoati chjotale Cristo koa̱n je chjota romano, je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ kui kiskoeya sʼuí jebi kʼoa kʼoakisʼin nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen chjota nga tsʼe Cristo kinroani. *

10. Ánni nga tsín tsakʼasje kʼasíni chjota je Navidad nichxin kjoatse.

10 Jekjoatse ʼyale nga ya relijión ndiso kinroani je Navidad. Makjoanni nga tsín ya Biblia yʼangini, sʼuí jebi kisʼechjoale ya Inglaterra kʼoa kao naxinandá jña je tsakatéxomale nga nó 1601 saʼnda 1700 jñani Estados Unidos ʼmi ndʼaibi. Toʼyani xi tsín fisíxá nga kui nichxin nikʼéchjíntjainí. Tonga xijekoanni tsʼatsen ijngokʼa kostumbre jebi kʼoa kao xi kjaʼaínile. Je Navidad ñaki sʼuíje kisikao ijngokʼa. Kʼoa ndʼaibi nʼio nkjín naxinandá xi kʼoati sʼín. Tonga je chjota xi mele nga nda koatio ngixko̱n Niná kui kuenta sʼín nga tʼatsʼe relijión ndiso kinroani kʼoa kuinga tsín Navidad bʼasjesíni kʼoa nga kʼoati tsínkui bʼasjesíni sʼuí xi ya nroani tsʼe relijión ndiso. *

A TJÍNLE KJOANDOSIN JÑANI KINROANI JE SʼUÍ

11. Ánni nga sʼuí bʼasje kʼasíni chjota kʼoa jméni xi ngisasa títjon si̱kʼéjnaa ñá.

11 Tjínkʼa chjota xi be nga tʼatsʼe relijión ndiso kinroa kʼani je sʼuí jolani tsa je Navidad, tonga likui chʼaotjín male nga kui bʼasje. Kʼoa tobʼéjngo kon, nga̱ tsín ʼya xi kʼoatso tsa tsʼe relijión ndiso kinroani, kʼoa nga kui nichxin kʼianí nga ma batiojtín je chjota kao xínkjín. A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjain tsanda ji. Tsakui nichxin kui kʼoasʼin nikjaʼaitsjenni nga nʼiotʼai je xíngi kʼoa kui xotísíkaoli nga ñʼai kjimanili nga kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele, kʼoa nga tsín tsakuijin nga tsjoachai josʼín relijión ndiso. Ali jaojin bʼai tokuin, je Jeobá mele nga nda kʼuínkoai je xíngi nga̱ jé tsakʼéjnabasen nga yaniʼya tjín (Efesios 3:14, 15). Tonga koaan nga nda kuijnakoai je xíngi kʼoa kao je Niná. Je pastro Pablo kʼoakitso jméni xi ngisasa títjon si̱kʼéjnaa, kitso: “Chótʼao je xi sasénkon Nainá [Jeobá]” (Efesios 5:10).

A chjómitjenní kʼoa a chi̱není jngo toxi xi ya kijnatsʼatje̱n ya jña fiya ndájndí

12. Jmé choa̱ xi koa̱n si̱ngósonkoaa nga tjínnele si̱katioá je kostumbre kʼoa kao sʼuí xi ya relijión ndiso kinroani.

12 Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tsín tikui xá bitjoni sʼuí jebi jme xá bitjoni ngasʼa. A nʼiokjoán tjínle kjoandosin jña kinroani. Jaon. Tikjaʼaitsjenlai tsa jngo toxi jchai xi ya kijnatsʼatje̱n jña fiya ndájndí. A chi̱není toxi jebi. Maijin, nga̱ chʼaoní. Tjínkʼa sʼuí xi kʼoasʼin mangóson joni tsa toxi jebi, ndasʼin matsen tonga chʼaotjín jña jaʼaini. Tsa mená nga kʼoasʼin jchaxkoán Niná josʼin mele, tjínnele kʼoasʼiaan jokitsole je pastro Pablo je chjota xi kixi kisixále Niná: “Li nikaojion je xi chʼao kjoan” (2 Corintios 6:17).

ALI TOXKIA AIJIN NOKJOAI NGA KʼUÍNYAI KJOAMAKJAINLI

13. Jmé kjoa xi sakʼoa kuitjátojin nga tsín chʼa̱sjai je sʼuí xi batío chjota.

13 Tsakui nichxin ñʼai koa̱nli nga si̱katío kʼai je sʼuí. Tobʼelañá, jósʼiain kʼiatsa tsín majinle je chjota xi ñatjen nixái anni nga tsín chʼasjesíni sʼuí xi satío. Kʼoa jósʼiain tsa tjín xi kʼoaikjoatjaoli kʼianga Navidad. A chʼaotjín kʼianga kui chjóai. Jósʼiain kʼiatsa tsín kʼoasʼin makjainle je xʼinli kʼoa tsa je chjoónli josʼin makjainli ji. Jméni xi sʼiain kʼianga tsín kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je ʼndíxtili nga tse xi tjíosícha nga tsín chʼasjai je sʼuí xi batío chjota.

14, 15. Jósʼiain tsa ʼya xi kʼoakuitsoli nga ya kʼuínkoai je sʼuí xi bʼasje kʼoa tsa tsojmi tsjoákjoatjaoli.

14 Kjoafaʼaitsjen machjén nga jchaa josʼiaan nga kui kjoa bitjatojiaan. Tobʼelañá, tsa ʼya xi kʼoakuitsoli nga ya kʼuínkoai je sʼuí xi bʼasje, koaan to kjoanda kʼoailai. Tonga tsa je xokuitsoli jngo chjota xi ʼyantsjai, jolani tsa je xi ñatjen nixái, tsakui nichxin tosa koa̱n kʼuínyalai ánni nga tsín kʼoanʼiani. Tonga likui koa̱n nga toxkia kʼuínlai. Je Biblia kʼoatso: “Je énno ñaki nda tinókjoao kao kjoanda. Katamale joni tsa tsojmi xi nda chine, jméni nga jchasínio josʼin machjén nga chjakao nga jngó jngó chjota” (Colosenses 4:6). Ngasin nganda tʼinyai anni nga tsín kʼoanʼiani ánni nga tsín ʼya xi katamajtisínile. Kʼoa kʼoatʼinkixilai nga tsín chʼaotjín nga jme xi bʼaikjoatjaolee xíngiaa kʼoa tsa bʼetsaojin ngotjoá, tonga kʼiaa nga toxkia nichxin.

15 Kʼoa jósʼiain tsa ʼya xi mele nga tjín xi tsjoákjoatjaoli. Kui xi kuenta sʼiain jme nichxinni nga tíbʼaili. Tsakui nichxin i̱ kuitsoli: “Jeʼbe nga tsín chʼasjai sʼuí jebi, tonga mena tsjoakjoatjaole tsojmi jebi”. Tsakui nichxin chjóai tsojmi jebi tonga kʼoatjín tokuin nga tsín ya tinojin yaoli sʼuí xi tíbʼéjna. Tonga tsa tsín be je chjota jmeni xi makjainli, koaan kʼoakʼuínlai nga tsínkui sʼuí jebi chʼasjai. Xi tsonile nga tsín jme xi kʼoai ngajaonilai tsa jme xi títsjoákjoatjaoli. Xi ijngosani, tsakui nichxin toxá sikaonili tojoni nga skoe̱ a kixi axo tsín kixi ʼmikoai kjoamakjainli, tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga to tsojmi xi sʼiannilai nga kuitjátonai kjoatéxomale Niná. Kʼiatsa jaon, jelikui kixi tíjna nga kui chjóai.

JÓSʼIN JCHATOKUIN JE XÍNGI

16. Jósʼiain nga ngasin nganda kʼuínyai josʼin makjainli xi tʼatsʼe sʼuí.

16 Jmé xi sʼiain tsa tsínkui kjoamakjain tjínle je xíngi kjoamakjain xi tjínli ji. Tojo ngasin nganda tjínneli nga chja̱koai. Alikui koa̱n nga tokui cho̱batiyaño jmeni kostumbre xi mele koaitjenngi xi ngikʼa kʼoa jme sʼuí xi mele kʼoasje. Jchaxkuín josʼin síkjaʼaitsjen, josʼin meli nga skoe̱xkónli ji (tʼexkiai Mateo 7:12). Tonga li bʼaiʼndejin nga ya ska̱nijinli sʼuíle. Tonga kʼoati chósonnilai jmeni xi koa̱n sʼiain kʼoa jmeni xi tsín koa̱n sʼiain. Ngantsjai nichxin nga tsín katasaténgi kjoafaʼaitsjenli jmeni xi sʼiain (tʼexkiai 1 Timoteo 1:18, 19).

17. Jméni xi sʼiain kʼianga tsín tse xi tjíosícha koa̱nle ʼndíxtili nga tsín chʼasjai je sʼuí xi bʼasje chjota.

17 Jméni xi sʼiain kʼianga tsín kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je ʼndíxtili nga tse xi tjíosícha nga tsín chʼasjai je sʼuí xi tsín ya faʼaitʼa Biblia. Kuijin xi tsoni jmeni xi nʼiao nga jngo nó. Tjín xijchá xi tsjoále tsojmi ʼndíxtile tojme nichxinni. Tonga xi ngisasa chjíle xi kʼoailee kui nichxinná kʼoa nga koakolee nga tsjoachaa.

KʼOASʼIN JCHAXKUÍN NINÁ JOSʼIN MELE

Tsa kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele nʼio tsjoa sʼe̱ tokuin

18. Jósʼin koasenkaoli je kjoajtín xi satío nga kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele.

18 Kʼianga sa̱sénle Niná jotinʼiai, tjínnele nga chʼa̱sjengi josʼín je relijión ndiso kʼoa kui kʼoasʼiain josʼín je relijión xi kixi. Jósʼiain. Je Biblia kʼoatso: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngó jngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda. Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, josʼin nga tjínkʼa xi kʼoasʼin mangale tonga kʼoénelee xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaon josʼin nga jchao nga je nichxinbe nroachrian” (Hebreos 10:24, 25). Je kjoajtín xi satío xi tsʼe chjotale Cristo tsjoa bʼé tokoán, nga̱ kʼoasʼin ʼyaxkoán Niná josʼin mele (Salmo 22:22; 122:1). Kʼianga mangián kjoajtín jebi ninʼiojinñá xíngiaa nga jngó jngoá (Romanos 1:12).

19. Ánni nga nʼio chjísínile nga chja̱kaonajmíni chjota jmeni xi jekjimajinli jotso Biblia.

19 Ijngosa koya nga kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele kuinga kuinókjoakoai je chjota jmeni xi jekjimajinli nga tichotʼayai kao testigole Jeobá. Nʼio nkjín chjota xi tjíotsene xi tʼatsʼe kjoatsʼen xi tjín Sonʼnde. Tsakui nichxin kʼoati ʼyai ji chjota xi kʼoakjimale. Ánni nga tsín kʼoaʼmisínilai je kjoachoya xi tjínli tʼatsʼe nichxin xi nroaján. Tosi tonda chja̱kaonajmí chjota jme xi jekjimajinli jotso Biblia kʼoa tosi tonda tʼin je kjoajtín xi batío je testigole Jeobá. Tsa kʼoasʼiain, sa kjin sa kjin si̱kʼéjnai kostumbre xi tjínle je relijión ndiso. Ali jaojin sʼeli, kʼiatsa kʼoasʼin jchaxkuín Niná josʼin mele, tsjoa sʼe̱li kʼoa nʼio tse kjoanichikontʼain so̱koli (Malaquías 3:10).

^ párr. 3 Éxodo 20:4, 5: “Ali tsa xkósonjin nindai, nijejin xi kʼoakji jokjoan xi tjío ngʼá kʼoa tsa xi tjío tʼanangi kʼoa tsa xi tjío ya jinnandá. Ali tsa xkólijin basenlai kʼoa nikuijinla nimetokuin nga je si̱xálai, nga̱ an, Jeobá Nináli kʼoasʼin bʼene nga toʼankjoan kataʼyaxkónna, kʼoa tsjoale kjoañʼai je xtile chjota xi jtikena kʼoa kao xtindaile kʼoa kao xtile xtindaile”.

^ párr. 4 Deuteronomio 18:10-12: “Nijngojinla chjota katabʼejnajinli xi lʼí síkʼatjenjin je tile kʼoa tsa tsotile, nijngojinla xi je síchjén chjota xi tongini kʼoatso jme xi koa̱n, xi majia sʼín, nijngojinla xi kui básjai josʼin tsoyanile tsa jmeni xi ma, chjinebʼenda, nijngojinla xi síkaotaon xínkjín, nijngojinla xi chjinebʼenda fikonle kʼoa tsa je fikonle xi tongini kʼoatso jmeni xi koa̱n kʼoa tsa je xi kʼien fákao. Nga̱ toʼyani xi kui kʼoasʼín kjoa jebi nʼio chʼao be je Jeobá, kʼoa xi totʼatsʼe kjoa jebi xi nʼio chʼaotjín je Jeobá Nináli kjoaʼaxinní ngixkuin naxinandá xokjoan”.

^ párr. 9 Chótʼajin ya jñani tso: “A sá diciembre kitsin Jesús”.

^ párr. 9 Kuinga kʼoati 25 sá diciembre kitjoejinsíni nga kʼia bʼasjele sʼuí chjota romano je niná xi tsʼe tsojmintje xi Saturno kitsole. Kʼoa kʼiaa bʼasjele sʼuí nga 17 saʼnda 24 sá diciembre. Kʼianga bʼasje sʼuí jebi, ʼbiní, kjenní, sítsjoayaní kʼoa tsjoákjoatjaole tsojmi xínkjín.

^ párr. 10 Yaa tsoyasa kʼa je sʼuí xi bʼasje chjota kʼoa josʼin bekon xi ñaki chjotale Cristo ma ya jñani tso: “A koaan chʼa̱sjee je sʼuí xi bʼasje chjota”.