Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA JAO

Tʼatsʼe Niná kinroani Biblia

Tʼatsʼe Niná kinroani Biblia
  • Jméni xi tsín mangóson je Biblia kao libro xi kjaʼaí

  • Jósʼin basenkaoná Biblia nga bitjatojiaan je kjoa xi tjínná

  • Ánni nga koa̱n koa̱nkjainsíniná je én xi tongini kinokjoa xi tjítʼa ya Biblia

1, 2. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga je Biblia jngo kjoatjaole Niná xi nʼio naskánatjín.

A FAʼAITSJEN jngoli tsojmi xi nʼio chjí tsaʼyai xi jngo miyo kitsjoa kjoatjaoli. Nʼiojin tsjoa koanle ni̱ma̱li. Kʼoasʼin tsakakóni miyoli jokji tsjoakeli, kʼoa tsakʼaijinlai kjoanda.

2 Kʼoatisʼinni je Biblia, jngo kjoatjaole Niná kʼoa kuinga nʼio tse kjoanda kʼoaisínilee. Tojékjoán Biblia xi síkʼéjnatsen jmeni xi tsínkʼia sʼe̱jinná tsa tsínlani kijna. Tobʼelañá, nchjani kʼianga koannda ngʼajmi, niño kao Sonʼnde kʼoa nga koannda je chjoón kao xʼin xi títjon. Xi ijngosani, tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga jme xi nikjáojiaan. Je Biblia kʼoati tsoya jósʼin sitjoson Niná jmeni xi tjínndajinle, nga nda katamachon i̱ Sonʼnde. Jmé kʼoasi naskánatjínni jotso je kjoatjao xi kitsjoaná Niná.

3. Jméni xi tsakakó Jeobá nga kitsjoaná je Biblia, kʼoa ánni nga nʼio tsjoa bʼésíni ni̱ma̱ná kjoatjao jebi.

3 Je Biblia kʼoati jngo kjoatjao xi nʼio tsjoa bʼé ni̱ma̱ná, nga̱ kui tsoyaná tʼatsʼe Jeobá, je xi kitsjoaná Biblia. Kʼianga kui kitsjoaná Niná kui xi bakó nga mele nga nda kataʼyaa. Kʼoa je Biblia basenkaoná nga nichriantʼalee.

4. Jméni xi tokʼoamali jonga tjín Biblia tíbʼabíson.

4 Kʼiatsa kijnali jngo Biblia, ali tsa tojijin xi kijnali. Je Biblia jela jao jmi kaoni jaon siento én jekinikʼatoya, tjín én jña jekinikʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín jñani tosʼa choa kinikʼatoya. Me ngatsʼi chjota xi tjín Sonʼnde nga koa̱n so̱ko jngole. Nga xki̱ xomana tsʼato jngo miyón Biblia tíbʼabíson. Jejmi miyón masonni ngayeje Biblia xi koannda. Tsínsa xo̱n xi mangóson kao Biblia.

Je Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras nʼio nkjín koya én jekitjo

5. Jósʼin tsoyanile én xi tso nga tʼatsʼe “Niná jinroani” je Biblia.

5 Xi ijngosani, je Biblia tʼatsʼe “Niná jinroani” (tʼexkiai 2 Timoteo 3:16). Jósʼin tsoyanile én jebi. Tiyaa kʼoatsoni Biblia: “Kinchja̱ya je chjota xi tsje tjío jatʼatsʼe Niná, josʼin kisiʼisenjin kjoafaʼaitsjenle je Espíritu Santo” (2 Pedro 1:21). Tikʼoasʼinni joni tsa jngo secretaria nga kʼoabʼé xo̱n jotsole je naile. Xo̱n jebi tsʼení xi nai ma, ali tsa tsʼejin secretaria. Kʼoatisʼinni kao Biblia, kui Énle Niná nya, ali tsakuijin nya énle chjota xi kiski. Kuinga ñaki Énle Ninásíni ngayeje Biblia (1 Tesalonicenses 2:13).

ÑAKI KʼOATJÍN JOTSO KʼOA LIKUI KJÁNTʼA ÉN XI NYA

6, 7. Ánni nga ñaki tokʼoamasíniná nga tsín jña kjántʼa je én xi nya Biblia.

6 Jngo jmi kaoni jaonla siento nó koanjngoni je Biblia, kʼoa je chjota xi kiski kjaʼaí kjaʼaí nó tsakatio, kjaʼaísʼin kisijchá yaole kʼoa kjaʼaí xá kisʼele nga jngó jngó: tjínkʼa xi tsojmi tsakʼéntje, xi jti̱ tsʼasjengindá kʼoa xi cho̱ kisikuinda, saʼnda tjínkʼa xi tʼatsʼe Niná kinchja̱ya, xi jues koan kʼoa xi rey koan. Kʼoa jngo xi chjinexki koan xi kiski tʼatsʼe Jesús, je xi Lucas tsakʼin. Kʼoa ninga xinxinlani jaʼaini chjota jebi tikuini kjoafaʼaitsjen nya ngayeje Biblia, jña fitsʼiani kʼoa jña saʼnda fetʼani kʼoa likuikʼia kjántʼa. *

7 Je libro xi faʼaitʼa títjon Biblia kui bʼéyanajmí jokoanni kisʼe kjoa xi tjín Sonʼnde, kʼoa je libro xi fetʼani kui bakóya nga ʼndenaxó koa̱n jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je xi bakóya Biblia jmi nó tínchja̱ni, kʼoa je én xi nya kui nchja̱ntsjaini josʼin kuitjoson jmeni xi tjínndajinle Niná. Tokʼoamaná nga tsín jña kjántʼa jmeni xi tso, kuijin nga tʼatsʼe Niná kinroani.

8. Kʼoalasi kʼai choa̱ nga ñaki kʼoatjín jotso Biblia kʼianga ningósonkao josʼin tjíokotʼayason chjotachjine.

8 Je Biblia kʼoati ñaki kʼoatjín nga ningósonkao josʼin tjíokotʼayason chjotachjine. Kʼoa ngisa tongini kʼoakitso Biblia jmeni xi sʼa tíʼyale ndʼaibi. Tobʼelañá, ya libro xi Levítico ʼmi nkjín kjoatéxoma tjíotʼa xi tsakʼaile chjota israelita tʼatsʼe nga xin sikatío chjota xi tjíomʼe kʼoa nga tsje sʼin. Kʼoa je naxinandá xi ya chrian tsakatio alikui tsabe xi tʼatsʼe jebi. Xi ijngosani, nichxin kʼianga kjaʼaíngá kitso chjota tʼatsʼe jokji Sonʼnde, je Biblia kʼoakitso nga tji kji (Isaías 40:22). Kʼoati kitso nga totíjnajinsén (Job 26:7). Kjoaixiní nga je Biblia ali tsa xo̱n chjine sonʼndejin, tonga kʼianga kui nchja̱ni ñaki kʼoatjín jotso. Ngo̱ tsí xá kʼoasʼe̱ni jngo libro xi tʼatsʼe Niná kinroani.

9. 1) Jméni xi bakó nga ñaki kʼoatjín jotso Biblia kʼianga kui bʼéyanajmí jmeni xi koan ngasʼa. 2) Ánni nga tsín jme xi tsakʼéʼmasíni je xi kiski Biblia.

9 Kʼoati ñaki kʼoatjín jotso Biblia kʼianga kui bʼéyanajmí jmeni xi koan ngasʼa. Ñaki ndakjoán bʼéyanajmí jmeni xi tso, ali tsa tokuikjoan jaʼaínle chjota xi nchja̱ni síkʼaxki̱ kʼoati síkʼaxki̱ jotsakʼin chjotajchíngale. * Kʼoa kuilakjoan je chjota xi kui kji jmeni xi ma, alikui kʼoatso kʼianga sícha kjoajchán je naxinandále, tonga je chjota xi kiski Biblia alikui kʼoakisʼin, chjotakixi koan kʼoa saʼnda tsakʼétʼaxoon jme jée xi kisokole je kʼoa kao naxinandále. Tobʼelañá, ya libro xi Números ʼmi je Moisés tsakʼétʼaxoon jngo jée xi nʼio ai tsakajngi kʼoa jme xi koantʼain nga kʼoakisʼin (Números 20:2-12). Tonga xi kjaʼaí xo̱n xi kui bʼéyanajmí jmeni xi koan ngasʼa tse xi bʼéʼma, tonga je Biblia kuinga bʼéjnatsensíni nga̱ tʼatsʼe Niná kinroani.

NʼIO MACHJÉN KJOAFAʼAITSJEN XI NYA

10. Ánni nga tsín tokʼoamasíniná nga nʼio machjén kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia.

10 Makjoanni nga tʼatsʼe Niná kinroani Biblia “kjaínga nda machjén nga bakóyaná, nga nchja̱tikaoná, nga sichoyandaná, nga sikinyáyandiaaná xi kjoakixi” (2 Timoteo 3:16). Nʼio machjénná kjoafaʼaitsjenle. Matsen nga nʼio nda bená je xi kitsjoaná Biblia. Kʼoa kuinga tsín tokʼoamasíniná, nga̱ je én xi nya tsʼení Jeobá je Niná xi kisindaná. Ngisa nda be josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío tokoán tikʼoajinni ñá. Xi ijngosani, bení jme xi machjénná nga tsjoa sʼe̱ tokoán, kʼoa bení jmeni xi tsín skénndiaaná.

11, 12. 1) Jmé xi kinchja̱ni Jesús ya jngo sonnindo. 2) Jmésani xi tínchja̱ni Biblia xi nʼio machjénná, kʼoa ánni nga nda machjénntsjaisíniná kjoafaʼaitsjen xi tsjoá.

11 Tikjaʼaitsjenlai kjoanokjoaya xi kinchja̱ Jesús ya jngo sonnindo, kjoanokjoaya jebi yaa Mateo kapítulo 5 saʼnda 7 nroatʼa. Nkjín koya kjoa kinchja̱ni Jesús nga kʼia. Kinchjani jósʼin nga tsjoa sʼe̱ tokoán, jósʼin kʼoéndajiaan tsa jme kjoa sʼe̱ná kao xíngiaa, jósʼin kʼoétsʼoaa kʼoa jósʼin jchatokoán tsojmi xi tjín sonʼnde. Je énle Jesús, tojo kʼoakji nganʼio tjínle kʼoa tojo kʼoasʼin machjén saʼnda ndʼaibi josʼin koanchjén nichxin nga kinchja̱.

12 Je Biblia kʼoati bakóya tʼatsʼe yaniʼyaná, je xáná kʼoa josʼin mangínkoaa xíngiaa. Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá, bakinle ngatsʼi chjota kʼoa nda machjénntsjainá. Xi tochoa én, ngayeje kjoachjine xi nroatʼa Biblia kʼoatjín jokitsole Niná je Isaías: “An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni” (Isaías 48:17).

TONGINI KʼOATSO JMENI XI KOA̱N

Je Isaías tongini kʼoakitso nga ni̱kjeson naxinandá Babilonia

13. Jmé énni xi tongini kʼoakitsole Jeobá je Isaías nga katakji xi tʼatsʼe Babilonia.

13 Ya Biblia nʼio nkjín én xi tongini kinokjoa kisʼetʼa, kʼoa jenkjín kitjoson. Jngola choa̱ chótsenlee. Tsʼato ñato siento nó nga kjesa chʼajin nó 1 kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Isaías nga ni̱kjeson naxinandá Babilonia (Isaías 13:19; 14:22, 23). Tonga kʼoati kitso josʼin kuitjoson jebi. Kʼoakitso nga je chjotakjoajchán kontrale Babilonia sixiya je xo̱ngá xi faʼatojin ya naxinandá kʼoa nga saʼnda tsín skaan nga kjoaʼasʼen. Kʼoa ali tsa tokuijin. Je én xi tsakʼaile Isaías kʼoati kitso nga Ciro kʼuín je rey xi tjoéle Babilonia (Isaías 44:27–45:2).

14, 15. Jósʼin kitjoson je én xi tongini tsakʼaile Isaías xi tʼatsʼe Babilonia.

14 Jaola siento nó nga koanskanni, kʼianga tanjioya nga 6 sá octubre tsʼe nó 539 nga kjesa chʼajin nó 1, jngo jtín mani chjotakjoajchán xi ya jetjíochrianle Babilonia. ʼYáni xi séntítjonle. Jé Ciro, jngo rey xi Persia tsʼe. Kʼoatjín, toje tsen koan nga kuitjoson je én xi tongini tsakʼaile Isaías. Tonga, a tsí xótse skaan je chjotakjoajchánle Ciro nga tjoéle naxinandá Babilonia jokitso Isaías.

15 Nga kʼia, sʼuí tíjnale je chjota babilonio kʼoa alijme xi kitsokjonle, nga̱ síxkónkjoan xjáo xi kjindai naxinandále. Kʼoa je Ciro yaala xin tíbándiaale xo̱ngá xi faʼajin ya Babilonia, kʼoa je nandále xo̱ngá jaʼajen, kʼoa je chjotakjoajchánle Ciro koan jaʼatojinndá saʼnda nga kicho ya xjáo xi kjindai naxinandá. Tonga, jósʼin jaʼasʼenni nga xjáo kjindai. ¡Totixʼaa je xo̱ntjoale naxinandá nga kicho!

16. 1) Tojo kitso Isaías, jméla xi koa̱nle Babilonia. 2) Jósʼin kitjoson én xi kitso Isaías kʼianga liʼya chjota tikoationi ya Babilonia.

16 Je Jeobá kʼoati i̱ kitso xi tʼatsʼe Babilonia: “Niʼyajin chjota tisʼe̱ni, kʼoa niʼyajin xi tiya koationi tokʼia saʼndani. Kʼoa je chjota árabe alikui tiya kʼoendani ndʼianajñole, kʼoa je xi cho̱ koʼnda alikui tsjoáʼndele cho̱le nga ya kjoáyotsʼotjen” (Isaías 13:20). Je én xi tongini kinokjoa ali tsa tokuijin xi kitso nga kjoeson naxinandá, kʼoati kitso nga jngokʼa sʼe̱jnakjitia ngantsjai nichxin. Ñaki kitjoson én jebi, to xkoa̱lesa naxinandá Babilonia tjío ya chrian jña Bagdad ʼmi, ya naxinandá Irak. ʼNde jebi tokijnakjitia ndʼaibi, kʼoa kui xi bakó nga kitjoson je én xi tongini kitsole Jeobá je Isaías, kʼianga kitso: “Ñaki koatechajonña nga sikjesoan” (Isaías 14:22, 23). *

Xkoa̱le naxinandá Babilonia

17. Ánni nga matajasíni kjoamakjainná kʼianga bitjoson én xi tongini kisʼetʼa Biblia.

17 Kʼianga ʼyaa nga bitjoson je én xi tongini kisʼetʼa Biblia, a tsí kjoaixi nga matajasa kjoamakjainná. Kʼianga kʼoasʼin kisitjoson Jeobá én xi kinchja̱ kjoatse, ñaki bʼéjngo tokoán nga kʼoatisʼin sitjoson je énle, nga ʼndenaxó sikao jngo tjíjtsa Sonʼnde (tʼexkiai Números 23:19). * Kʼoatjín, tichoyalee kjoabijnachon ngantsjai xi kitso nga tsjoá Niná xi likui male bʼanacha (Tito 1:2). *

“JE ÉNLE NINÁ TÍJNAKON”

18. Jmé énni xi ñaki tokʼoamaná kitso je pastro Pablo xi tʼatsʼe “je énle Niná”.

18 Ngayeje xi kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi ñaki kʼoaabʼé tokoán nga tsínsa ijngo xo̱n xi mangóson kao Biblia. Tonga ali tsa tokuijin nga nʼio chjínile nga tikuini kjoafaʼaitsjen nya kʼoa nga ñaki kʼoatjín jotso kʼoa nga nda machjén én xi faʼaitʼa kʼoa nga bitjoson jmeni xi tongini kisʼetʼa. Nʼio tsesa xi bakóya, je pastro Pablo kitso: “Je énle Niná tíjnakon, kʼoa nʼio síxá, kʼoa ngisa toyao kaoni tsa jngo ki̱cha̱ndsʼa̱n xi yao nga jao ngoa, kʼoa batejin saʼnda nga síxkoa̱ya jajin ni̱ma̱ná, kʼoati saʼnda espírituná, kʼoa saʼnda xkóná, kʼoa yajin xínénindaná. Básjaiya kjoafaʼaitsjen, kʼoa josʼin mele síxá ni̱ma̱ná” (Hebreos 4:12).

19, 20. 1) Jósʼin basenkaoná je Biblia nga chotʼajiaan yaoná. 2) Jósʼin koakoni nga bʼailai kjoanda je Niná tʼatsʼe kjoatjao xi kitsjoaná.

19 Kʼianga bʼexkiaa “je énle Niná” male síkʼantjaiyaná. Basenkaoná nga chotʼajiaan yaoná. Ali tsa toyajin tjen tíjna nga kuixoán: “Tsjoake̱ña Niná”. Je xi koako jotjín kjoafaʼaitsjenná kao ni̱ma̱ná kuiní josʼin chʼa̱ʼén jmeni xi bakóya je Énle Niná je Biblia.

20 Ñaki tʼatsʼe Niná kinroani Biblia. Tjínnená kʼoéxkiaa, chótʼayá kʼoa tsjoacha koaan. Tosi tonda chótʼajin kʼoa kʼoaasʼin koakoni nga bʼailai kjoanda je Niná tʼatsʼe kjoatjao jebi. Xi ijngosani, ngisa nda koa̱njinli jokji chjíle jme xi tjínndajinle Niná tʼatsʼe chjotasonʼnde. Yaa kjoaʼmiya xi fini kuitsoya jméni xi tjínndajinle Niná kʼoa jósʼin kuitjoson.

^ párr. 6 Tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga tiya kjántʼani én xi nya Biblia, tonga chjota xi kʼoatso tsínle jme xi bʼangini. Koaan chótʼajin ya kapítulo 7 ya libro xi La Biblia... ¿la Palabra de Dios, o palabra del hombre? ʼmi, xi bʼasje je testigole Jeobá.

^ párr. 9 Xi tojngola choa̱, chótsenlai Lucas 3:23-38. Yaa tjítʼa jotsakʼin ngatsʼi chjotajchíngale Jesús.

^ párr. 16 Yaa koa̱nsjaisali tʼatsʼe én xi tongini kinokjoa xi tjítʼa ya Biblia ya pájina 27-29 xi tsʼe xo̱n xi Un libro para todo el mundo ʼmi, xi bʼasje je testigole Jeobá.

^ párr. 17 Números 23:19: “Je Niná ali chjotajin nga énndiso kuinchja̱ni, ali tsa chjotasonʼndejin nga sikʼantjaiyani kjoafaʼaitsjenle. Kʼianga jngo én nchja̱, a tsín kʼoasʼin. Kʼianga jmeni xi tso, a tsín sitjoson”.

^ párr. 17 Kʼianga kʼoasʼin kinikjeson Babilonia, tojngola choa̱ josʼin bitjoson je én xi tongini kisʼetʼa Biblia. Tonga tjíosa choa̱ xi kjaʼaí, tobʼelañá nga kinikjeson naxinandá Tiro kao Nínive (Ezequiel 26:1-5; Sofonías 2:13-15). Xi ijngosani, je Daniel xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná, tongini kʼoakitso jokjoan naxinandá xi nʼio nkjín ʼnde koatexomason xijekoa̱n Babilonia, jolani tsa Medopersia kao Grecia (Daniel 8:5-7, 20-22).Yaa kuitsoyasali én xi tongini kisʼetʼaxo̱n xi tʼatsʼe Mesías xi kao Jesucristo kitjosonni ya jñani tso: “Jesucristo, jéní Mesías xi kitso Niná”.