Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA JAN

Jméni xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde

Jméni xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde
  • Jméni xi tjínndajinle Niná xi kao chjotasonʼnde

  • Jméni xi kitso je xi tsakʼejnachjoale Niná

  • Jósʼin kuiyoaa i̱ Sonʼnde nichxin xi nroaján

1. Jmé xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde.

JE Niná naskánatjín xi tjínndajinle. Kui xi mele nga chjota katatse i̱ Sonʼnde xi tsjoa sa̱tío kon kʼoa xi tsín jme chʼin sʼe̱le. Je Biblia kʼoatso nga “Niná Jeobá jngo ʼndenaxó tsakʼéjna ya Edén” kʼoa nga “tsakʼéntje tojme yá xi nda matsen kʼoa xi nda chine to xi bale”. Xijekoan, je Niná kʼoati kisinda je xijcháná xi títjon tsakatio, je Adán kao Eva, kʼoa yaa kisikatío ya ʼndenaxóle Edén kʼoa kitsole: “Katamantje̱ñó kʼoa katamankjínyañó, titsao sonʼnde kʼoa tatexomalao” (Génesis 1:28; 2:8, 9, 15). Tojosí tso én jebi, kui xi koanmele Niná nga xti katasʼele chjota, nga ʼndenaxó katasíkao jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa nga katasíkuinda cho̱.

2. 1) Ánni nga koa̱n kʼoakʼoésíñá tokoán nga kuitjoson jme xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde. 2) Jótso Biblia, ʼyá chjotani xi koatio ngantsjai nichxin.

2 Jósingái ji, a kuicho nichxin nga kuitjoson jme xi tjínndajinle Jeobá, nga sonʼndenaxó koatiojin chjota. Itso én xi kitsjoa: “Jekinchja kʼoa kʼoasʼian” (Isaías 46:9-11; 55:11). Kʼoatjín, ngayeje jme xi tjínndajinle Niná ñaki sitjosonní. Kʼoatso nga li tsa toxkia kisindajin Sonʼnde, kui xá kisindani nga chjota koatioson (Isaías 45:18). ʼYá chjotani xi koanmele Niná nga koatio i̱ tʼanangi, kʼoa jótjín tse. Je Biblia itso: “Je xi kixi tsʼee koa̱n sonʼnde, kʼoa i koatioson ngantsjai nichxin” (Salmo 37:29; Apocalipsis 21:3, 4).

3. Jméni xi chon i̱ Sonʼnde xi toba maná, kʼoa jméni xi chjonangilee yaoná nga i̱ chon.

3 Tonga je én xi kitso Niná kje bitjosonjin. Tjochʼinle kʼoa biya je chjota, kján kʼoa saʼnda síkʼien xínkjín. Matseen nga tosa kjaʼaí koan. Tonga je Jeobá nikʼiajin kʼoasʼin koanmele nga i̱ koa̱nchon Sonʼnde. Jméni xi koan. Ánni nga tsín tíbitjosonsíni josʼin tjínndajinle Niná. Alikui ya nroatʼa jebi je xo̱n xi tjíokji chjota jmeni xi kjima i̱ Sonʼnde, nga̱ yaa ngʼajmi kinroatsʼiani kjoa jebi.

JNGO KONTRALE NINÁ TSʼATSEN

4, 5. 1) ʼYáni xi jngo ye̱ kisichjén nga tsakjákao Eva. 2) Jómanile nga ché mani jngo chjota xi ndala sʼín tsakai.

4 Je libro xi nroatʼa títjon Biblia kʼoatsoná nga jngo kontrale Niná tsʼatsen ya ʼndenaxóle Edén. Ninga “ye̱” ʼmile ali tsa cho̱jin. Je libro xi fetʼani Biblia kʼoatso nga je xi kʼoaʼmile jé xi “na̱i kao Satanás” ʼmi “xi bʼanacha[le] ngatsʼi”. Kʼoati “ye̱ jchínga” ʼmile (Génesis 3:1; Apocalipsis 12:9). Kʼoatjín, jngo ánkje xi tse nganʼio tjínle tsakjákao Eva, kʼoa jngo ye̱ kisichjén. Je ánkje jebi, tsabejin kʼianga kisinda Sonʼnde je Niná nga chjota koatio (Job 38:4, 7).

5 ʼYañá nga ñaki nda ngayeje jmeni xi sínda Niná, tonga ʼyáni xi kisinda je Na̱i. Jngo ánkjele Niná xi tije xokisikaoni yaole nga Na̱i koan. Jókoannile nga kʼoakoanni. Kʼoakoan joma tsa jngola chjota xi nda sʼín tsakai nga títjon tonga xi koa̱nskanni ché koa̱n. Jómanile nga kʼoamani. Tsakui nichxin kui koa̱nntjejin ni̱ma̱le xi chʼaotjín. Kʼoa tsa tosi tonda kui sʼe̱jnajin ni̱ma̱le kʼoajinsʼin jme xi tísíkjaʼaitsjen (tʼexkiai Santiago 1:13-15).

6. Jókoanni nga Na̱i kʼoa Satanás koansíni jngo ánkjele Niná.

6 Kʼoakoan je Na̱i. Kinrʼoéjin kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Adán kao Eva nga katasʼele xti kʼoa katasítse i̱ Sonʼnde (Génesis 1:27, 28). I̱jin kitso: “Koaan an kʼoetsʼoana ngatsʼi chjota ʼndele nga Niná kʼoetsʼoale”. Kui kjoafaʼaitsjen jebi kisʼejnajin ni̱ma̱le, kʼoa xijekoan, chan tsakʼanachale Eva nga énndiso tsakáne Niná (tʼexkiai Génesis 3:4, 5). * Kʼoakoanni nga Na̱i koansíni ánkje jebi nga énndiso kinchja̱. Kʼoa kʼoati “Satanás” ʼmi nga̱ tsakʼejnachjoale Niná.

7. 1) Ánni nga kʼiensíni Adán kao Eva. 2) Ánni nga majchásíñá kʼoa biyasíñá ngatsʼiaa.

7 Énndiso kao kjoamaña kisichjén je Na̱i nga jaʼatone kjoatéxomale Niná je Adán kao Eva (Génesis 2:17; 3:6). Kʼoa je Adán kao Eva kʼienní, jokjoan kitsole Niná nga kje bajngijéejin (Génesis 3:17-19). Kʼoa nga jekʼoakisʼin Adán chjotajée koan, kʼoa kui kisikakinle ngatsʼi ntje̱le (tʼexkiai Romanos 5:12). Jebi kʼoasʼin mangóson joni tsa jngo yánio xi koakjan yátele tsa ska̱. Tsa tosi tonda kui koa̱nndani nio, jókoa̱nkjoan niole, alikuijin nda koa̱nkjoan, kuijin choa̱le yá kʼoa̱. Kʼoatisʼinni ñá xi chjotaa, toje kichʼa “choa̱” jebi nga tsiaan, xi tsonile, je jée xi tsakajngi Adán. Kui kjoa nga majchíngasíñá kʼoa biyasíñá (Romanos 3:23).

8, 9. 1) Jméni xi kitso je Na̱i nga tsakʼejnachjoale Niná. 2) Ánni nga tsín ndi̱to̱n kisikʼiensíni Niná je xi tsakatiochjoale.

8 Kʼianga kʼoakitsole Na̱i je Adán kao Eva nga katabajngijée jé tsakasenjna títjonle je xi kontra batiole Niná. Tsakʼejnachjoale Jeobá, kʼoakitso nga likui nda tíbatéxoma. Joxi i̱ kjoanni kitso: “Alikui nda tíbatéxomale chjota tobʼéndisole kʼoa bʼéchjoale xi ndatjín. Je chjotasonʼnde koaanle nga toje skoéjin xi ndatjín kao xi chʼaotjín, alikui machjénle nga Niná koatexomale. Kʼoa tsa an sitjosonna ngisa nda koatio”. Jókisʼin Niná nga kʼoatsakʼinle. Tjínkʼa xi kʼoatso nga ngisa nda tsa kisikʼien xi tsakatiochjoale. Tonga, tsa kʼoalani kisʼin Niná, a tsaʼyale nga to chjotandisoni je Na̱i. Kʼoa a tsaʼyale nga ndani tíbatéxoma Niná.

9 Je Jeobá ñaki kixiní. Kʼoa kuinga tsín ndi̱to̱n kisikʼiensíni je xi tsakatiochjoale. Tosa kʼoasʼin tsakʼéndajin nga nichxin machjénle nga sʼe̱ndajin jmeni xi kitso je Na̱i kʼoa nga jchale nga to chjotandisoni. Kuinga kitsjoaʼnde jotjín tsesíni nga je Na̱i koanentsja chjotasonʼnde kʼoa nga tije koatexomanile xínkjín. Yaa kjoaʼmiya tejngo tsoyaná ánni nga kʼoakisʼinsíni Niná kʼoa ánni nga kʼoasikji tse nichxin títsjoáʼndesíni nga tísʼendajin kjoa jebi. Tonga tikjaʼaitsjenlai jebi, a nda kisʼin Adán kao Eva nga kʼoasʼin koankjainle jokitsole Na̱i, xi tsín jme xi kitsjoale kʼoa nga kʼoasʼin koankjainle nga chjotandiso Jeobá xi kitsjoale ngayeje xi kisʼele. Jókinʼiai tsa jilani.

10. Jméni xi sʼiain nga je Jeobá kʼuíntʼalai kʼoa nga chʼasje ndisui je Na̱i.

10 Machjénní nga si̱kjaʼaitsjeen kjoachjonangi xi jesí kabitjakoaa, nga̱ kʼoati kui bitjatojiaan ndʼaibi ngatsʼiaa. Ji, koaan kʼuíntʼalai Jeobá kʼoa koakui nga kontra tijnalai jme xi kitso Satanás. Koaan je Jeobá si̱tjosonlai kʼoa koakui nga chjotandiso je Na̱i (Salmo 73:28; tʼexkiai Proverbios 27:11). * Ninga jmi miyón mani chjota xi tjín i̱ Sonʼnde, tonga xi tokʼoamaná kuinga tochoa mani xi Niná tjíofitʼale. Kʼoa nga kʼoakjima kuinga kʼoabixónsíñá: A ñaki kʼoasʼin bakóya Biblia nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde.

ʼYÁNI XI TÍBATÉXOMA I̱ SONʼNDE

Kʼiatsa tsínlani tsʼe je Na̱i ngayeje naxinandá sonʼnde, a koan kitsjoatʼale Jesús

11, 12. 1) Jósʼin bakó jmeni xi tsakʼaitʼale Jesús nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde. 2) Jmésa choa̱ xi tjín nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde.

11 Je Jesús likuikʼia jao kisʼele nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde. Ñandia je Na̱i toʼikoan tsakakóle Jesús “ngayije kjoatéxomale sonʼnde, kao kjoajeyale”, kʼoa kitsole: “Ngayije jebi tsjoale jibi, tsa kuisenxkónyʼintʼanái kʼoa tsa jchaxkónnái” (Mateo 4:8, 9; Lucas 4:5, 6). Ndala tikjaʼaitsjain jmeni xi kisʼin je Na̱i, kʼiatsa tsínlani je tíbatéxomale sonʼnde, a koan kui kitsjoatʼale Jesús. Xi ijngosani, kʼiatsa tsínlani tsʼe je Na̱i jmeni xi tsakakóle Jesús, kʼoajin kitso Jesús.

12 Kjoaixiní, je Jeobá jéní Niná xi ngisasa tse nganʼio tjínle, kʼoa jé kisinda ngayeje xi tjín (Apocalipsis 4:11). Tonga nijñajinla kʼoatso Biblia tsa je Jeobá kʼoa tsa je Jesucristo tjíobatéxoma i̱ Sonʼnde. Je Jesús saʼnda i kitso: “Je na̱i xi batéxoma sonʼndebi” (Juan 12:31; 14:30; 16:11). Kʼoa je Biblia kʼoati tso nga je Na̱i, jéní “niná xi tsʼe sonʼndebi” (2 Corintios 4:3, 4). Kʼoa je pastro Juan jé kisikʼaxki̱ kʼianga kitso: “I̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i” (1 Juan 5:19).

KʼIANGA KJOETʼA JE SONʼNDELE NA̱I

13. Ánni nga jngo sonʼnde chjotse machjénsíni.

13 Nga jngó jngó nó faʼato, sa xkón sa xkón kjimachon i̱ Sonʼnde. Nʼio tjín chjotakjoajchán kʼoa kao ché xi síkiʼaon chjota, kʼoati tjín polítiko xi bʼanacha kʼoa kao chjota xi nyatítjonle relijión xi jaonkjaín. Alikui tisʼa koa̱nndayani xi chon sonʼnde. Tonga je Biblia kʼoatsoná nga jeme sikjeson Niná. Kʼiaa kʼoasʼin kʼianga kjoaʼaíkao kjoajchánle xi Armagedón ʼmi. Kʼoa xijekoa̱n, jngo sonʼnde chjotse kʼoejna (Apocalipsis 16:14-16).

14. ʼYáni xi kiskoejin Jeobá nga koase̱njnatítjonle je Chjotaxále xi tíjna ngʼajmi kʼoa jósʼin tongini kinokjoa xi tʼatsʼe.

14 Jé Jesús kiskoejin Jeobá nga je koase̱njnatítjonle je Chjotaxále xi tíjna ngʼajmi. Nichxin kjoatse itso én xi kisʼetʼa Biblia: “Jngo ʼndíxʼin katsinná, jngo ʼndí kabʼainá, kʼoa jé kʼoaile xá nga koatexoma. Kʼoa i kʼuín: [...] Chjotatítjon xi tsʼe Kjoanyʼán. Kʼoa je xále kao kjoanyʼán xi kjoaʼaíkao alikui kjoetʼa” (Isaías 9:6, 7). Je Jesús kitsoyale chjotale nga katasíjé je Chjotaxále Niná kʼianga kʼoetsʼoa. Kitso: “Katjinroa kjoatéxomali. Kʼoakatasʼín josʼin nga meli, joni ya ngʼajmi kʼoatisʼin i̱ sonʼnde” (Mateo 6:10). Josʼin nga jchasaa xijekoa̱nni, je Chjotaxále Niná jeme kjoaʼaxin ngatsʼi chjotaxá sonʼnde kʼoa je koatexoma ngajaole (tʼexkiai Daniel 2:44). * Kʼoa ʼndenaxó sikao Sonʼnde.

JEMACHRIANLE JNGO SONʼNDE CHJOTSE

15. Jméni xi “sonʼnde chjotse” ʼmile.

15 Je Biblia kʼoatsoná nga “tichoyalee ngʼajmi chjotse kao sonʼnde chjotse, jña nga tíjnantsjai xi kjoakixi, josʼin nga kitsjoa tsʼoa Niná” (2 Pedro 3:13; Isaías 65:17). Kʼianga je “sonʼnde” nchja̱ni Biblia sakʼoaa je chjota xi tjío Sonʼnde xotsole (Génesis 11:1). Kuinga je xi “sonʼnde chjotse” tsole jéní chjota xi kʼoaile kjoandale Niná.

16. Jmé kjoatjao xi nʼio chjíle tsjoále Niná je chjota xi so̱kole kjoandale, kʼoa jméni xi sʼiaan nga kʼoainá.

16 Je Jesús kʼoakitso kʼianga je chjota xi sasénle Niná kui tsjoá kjoatjaole “kjoabijnachon ngantsjai” ya sonʼnde chjotse (Marcos 10:30). A sʼianní kjoanda kuijnyísjaijin Juan 3:16 kao 17:3 ya Bibliali kʼoa tʼexkiai jmeni xi kitso Jesús nga sʼiaan tsa mená nga sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kuila chótʼayajin kʼaa je kjoanichikontʼain xi tso Biblia nga sʼe̱le je chjota xi koatio ya sonʼndenaxó.

17, 18. Ánni nga koa̱n koa̱nkjainsíniná nga sʼe̱ kjoanyʼán i̱ Sonʼnde kʼoa nga likui tixkón kuiyoñá.

17 Alikui tisʼe̱ni kjoatsʼen, kjoajchán, kjoabixkan kʼoa xi bʼatone kjoatéxoma. “Je xi tsʼen alikui tikʼoéjnani [...]. Tonga je xi ndʼé tsʼee koa̱n i̱ sonʼnde” (Salmo 37:10, 11). Sʼee kjoanyʼán, nga̱ je Niná “kjoaʼaxin kjoajchán ngakjijnda sonʼnde” (Salmo 46:9; Isaías 2:4). Kʼianga kuicho nichxin jebi, sasa koa̱nnkjínyani xi chjotakixi kʼoa sʼe̱ní kjoanyʼán tokʼia saʼndani, likui tikjoetʼani (Salmo 72:7).

18 Je choʼndale Jeobá alikui tixkón koationi. Nichxin kjoatse kʼianga kisitjosonle Niná je naxinandá Israel, ndasʼin tsakatio alikui jme xi kitsokjonle (Levítico 25:18, 19). Jmési tonda koa̱nchonni ya sonʼndenaxó kʼianga tsín tixkón kuiyoñá tsanda ñá (tʼexkiai Isaías 32:18; * Miqueas 4:4).

19. Ánni nga ʼyasíñá nga nʼio sʼe̱ tsojmi xi ma chine ya sonʼnde chjotsele Niná.

19 Alikui tisʼe̱ni kjinrá. Je xi kiski Salmo kitso: “Nʼio sʼe̱ tsojmintje i sonʼnde; toxkia sʼee ya jko̱nindo” (Salmo 72:16). Je Jeobá sichikontʼain je xi kixi koaitʼale. “I̱ sonʼnde koa̱njchá tsojmi [xi ma chine].” (Salmo 67:6.)

20. Ánni nga koa̱n koa̱nkjainsíniná nga ʼndenaxó koa̱n je Sonʼnde.

20 ʼNdenaxó koa̱n jngo tjíjtsa Sonʼnde. Naskánakjoan niʼya xi sʼe̱nda kʼoa naxó sʼe̱ntje ya nangi jñani tjíosíkitsón ndʼaibi je chjotatsʼen (tʼexkiai Isaías 65:21; * Apocalipsis 11:18). Kʼianga jekoai nichxin sa tse sa tse koa̱nndachon Sonʼnde, kʼoa naskánasʼe̱ kʼoa kʼoasʼin koa̱njchá tsojmi jokjoan koanchon ya ʼndenaxóle Edén. Kʼoa saʼnda tokʼiaʼndani, je Niná skóxʼá ntsja kʼoa tsjoále je xi tjíokon ngayeje jme xi koa̱nmele (Salmo 145:16).

21. Jómani ʼyaa nga nyʼán koatiokao xínkjín je cho̱ kao chjota.

21 Nyʼán koatiokao xínkjín je cho̱ kao chjota. Je cho̱jñá ñatjen koakjeen kao je cho̱ntje. Saʼnda je xtiʼndí likui titso̱kjonnile je cho̱toán xi tjín ndʼaibi (Isaías 11:6, 8; * 65:25).

22. A tojo sʼee chʼin nichxin xi nroaján.

22 Alikui tisʼe̱ni chʼin. Jé Jesús séjnatítjonle je Chjotaxále Niná kʼoa ngisa nʼio nkjínsa chjota sindaya jotjín kisindaya nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Mateo 9:35; Marcos 1:40-42; Juan 5:5-9). “Nijngojin xi ya kʼoéjna kʼoakuitso: Timʼeña.” (Isaías 33:24; 35:5, 6.)

23. Ánni nga nʼio tsjoa sʼesíniná nga kjoaʼáyanile xi jekʼien.

23 Je xíngiaa xi jekʼien kjoaʼáyanile kʼoa koaan nga tsín tikʼia kuiyáni. Kjoaʼáyanile ngatsʼi xi ya tjío jinkjoafaʼaitsjenle Niná. Jaon, “kjoaʼáyale xi kʼen, nda tsa kao chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen” (Hechos 24:15; tʼexkiai Juan 5:28, 29).

24. A meli tsa ya kuijnai ya sonʼndenaxó.

24 Li tonaskánatjín je xi tjíokoyale je chjota xi mele nga koa̱nsale tʼatsʼe Jeobá kʼoa xi jé sixále. Tonga nʼio chjíle nga katamasaná xi tʼatsʼe Jesucristo, nga̱ jé sichjén Jeobá nga kjoaʼaíkao ngayeje kjoanichikontʼain jebi.

^ párr. 6 Génesis 3:4, 5: “Kʼoa je ye̱ i kitsole je chjoón: Likui kuiyáo. Je Niná bení kʼianga je nichxin nga kui chi̱nao tjóxʼángi xkon kʼoa koa̱nngósonño kao Niná, nga jchao xi ndatjín kao xi chʼaotjín”.

^ párr. 10 Proverbios 27:11: “Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna”.

^ párr. 14 Daniel 2:44: “Kʼianga tjíosa chjotaxá xokjoan je Niná xi tíjna ngʼajmi jngo chjotaxá koasennda xi nikʼiajin tjóxin. Chjotaxá jebi ali tsa tikjaʼaíjin naxinandá koa̱nntsjani. Ñaki sichaoní kʼoa kjoaʼaxinní ngatsʼi chjotaxá xokjoan, kʼoa jé kʼoéjna ngantsjai nichxin”.

^ párr. 18 Isaías 32:18: “Kʼoa je naxinandána yaa koatio jngo ʼnde xi tíjnantsjai jñani tjín kjoanyʼán, ya jñani tsín kjoajkon, kʼoa ya jñani koa̱n sikjáya”.

^ párr. 20 Isaías 65:21: “Kʼoenda niʼya kʼoa yaa koatioʼya; kʼoa kʼoentje xka̱totsee kʼoa je ski̱ne tole”.

^ párr. 21 Isaías 11:6, 8: “Je tse̱en yaa ñatjen kʼoéjna kao je barréʼndí, kʼoa je xaʼindo yaa koájnatsʼotjen kao je tindsoʼndí, kʼoa je nra̱ja̱ʼndí kao xa kʼoa kao cho̱ xi nchjá kjoan yaa ñatjen koatio; kʼoa koaan koandiaale jngo tiʼndí. Je ʼndílee xi baki yaa siskándaile nga̱jao̱le ye̱, kʼoa je ʼndílee xi jekatsjion chiki yaa ska̱nisʼeen ntsja ya nga̱jao̱le ye̱toán”.