Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 2

Ánni nga machjénsíni nga nda katasʼe kjoafaʼaitsjenná

Ánni nga machjénsíni nga nda katasʼe kjoafaʼaitsjenná

“Katasʼeno kjoafaʼaitsjen xi nda tjín.” (1 PEDRO 3:16.)

1, 2. Ánni nga jngo lámpara machjénsínile jngo chjota xi njio chon jña tsoʼba, kʼoa jósʼin mangóson je lámpara kao je tokoán.

CHA̱NIYALAI jkui tsa jngola chjota xi ya koa̱nnjioyale ya yandiaa. Jméni xi machjénle chjota jebi nga tsín jme xi koa̱nle kʼoa nga tsín ya koaitíkájen. Jngo lámpara machjénle xi siʼisenle josʼin ndiaa koai.

2 Tikʼoasʼinni tsanda ji, tsa tsín kichʼajngui lámpara likuijin jchai josʼin ndiaa kʼuín, toyajin tjínle tsa jme xi koa̱nli kʼoa tsa ya kʼuíntíkájain ya yandiaa. Tonga tsa kichʼai jchajin josʼin kʼuín kʼoa lijmejin xi koa̱nli. Je Jeobá jngo kjoatjao kitsjoaná xi mangóson joni tsa jngo lámpara (Santiago 1:17). Kjoatjao jebi jéní kjoafaʼaitsjenná xi kʼoati tokoán ʼmilee. Kʼiatsa tsínlaniná likuijin jchaa josʼiaan. Kʼianga maná nichjén, kui basenkaoná nga nda mangínkoaa yaoná kʼoa nga tosi tonda kui mangínyaa ndiaa xi kixi tíjna. Kjoatjao jebi nʼio chjíle. Kuinga machjénsíni nga títjon kjoanla kataʼyaa jméni xi tokoán ʼmi kʼoa jósʼin síxá. Kʼoa xijekoa̱n, jan koya tjínni xi chótʼayá. Xi títjon, jósʼin si̱chjinee je tokoán. Xi majaoni, ánni nga kuenta sʼiansíñá je kjoafaʼaitsjenle xi ngikʼa. Kʼoa xi majanni, jmé kjoanda xi sʼená kʼianga nda tíjna je kjoafaʼaitsjenná.

JMÉNI XI TOKOÁN ʼMI KʼOA JÓSʼIN SÍXÁ

3. Jósʼin tsoyanile je én griego xi “kjoafaʼaitsjen” sʼin jaʼatoya ya Biblia énná, kʼoa jósʼin basenkaoná.

3 Je én xi “kjoafaʼaitsjen” sʼin jaʼatoya ya Biblia énná kʼianga én griego kui tsoyanile nga tiñá ʼyañá yaoná jokjoaan. Kui xi tsonile nga ma tiñá chotsennilee yaoná tsa nda tinʼia kʼoa tsa chʼao tinʼia. Toñákjoán xi chjotaa xi kui kitsjoaná Niná. Je kjoafaʼaitsjenná kʼoasʼín joni tsa jngo testigo kʼoa tsa jngo jues nga tsjoá kjoakixi xi tʼatsaan kʼoa fánená jée tsa jmeni xi nʼia. Kʼoati bándiaaná kʼoa kʼoatsona tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín jmeni xi sʼiaan. Kʼiatsa ndatjín jmeni xi nʼia nda sʼená tonga tsa chʼaotjín jmeni xi kanʼia alikui nda sʼe tokoán.

4, 5. 1) Jósʼin ʼyañá kʼianga kʼoati kisʼele kjoafaʼaitsjen je Adán kao Eva. Jósʼin tsakatio ngixko̱n Niná kʼianga jetsín tikisitjosonnile. 2) ʼYá tsʼe choa̱ faʼaitʼa ya Escrituras Hebreas xi kuenta kisʼin kjoafaʼaitsjenle.

4 Je Adán kao Eva kʼoati kitsʼaile kjoafaʼaitsjen jebi kʼianga koannda, kʼoa kuinga koansoanile kʼianga jetsajngijée (Génesis 3:7, 8). Kʼianga jekʼoakisʼin jetoxitsjoasa ninga kʼoakoannile kjoafaʼaitsjenle. Ánni. Kuinga tokʼoa jebe nga tsín koa̱n kʼoasʼin. Alikui jée yʼa nga sʼa koannda, kʼoa ñaki be jme xi kisʼin kʼianga kʼoasʼin yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá kʼoa nga kontra tsakatiole. Alikui tinda tsakationi ngixko̱n Jeobá.

5 Tonga tjín chjota xi nda síchjén kjoafaʼaitsjenle ninga chjotajéelani, xi tsín kʼoasʼín jokisʼin Adán kao Eva, jolani tsa Job. Je Job kitso: “Tosi tonda kixi koa̱n jotisʼian saʼnda ndʼaibi; alikui chʼao sʼe̱ je ni̱ma̱na” (Job 27:6). * Je Job títjon kuenta kisʼin kjoafaʼaitsjenle kʼianga jme xi kisʼin. Kuinga koansíni kon kʼoakitso nga tsín chʼao kisʼe kjoafaʼaitsjenle; nyʼán kisʼe kon. Tonga kʼoati tsakʼejna jngo chjota xi tsín nda kisʼe ñandia kjoafaʼaitsjenle. Jéní rey David. Je Biblia kʼoatso nga “je ni̱ma̱le David aon koanle” jmeni xi kisʼin, nga tsín tsabexkón je Saúl, je rey xi Jeobá kiskoejin (1 Samuel 24:5). Kʼianga kʼoakoanle David kui tsakasenkao nga ngisa kisʼele kjoaxkóntokon xijekoanni.

6. Jósʼin ʼyañá kʼianga tsakʼainá ngatsʼiaa jngo kjoafaʼaitsjen xi be jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín.

6 A tojékjoán choʼndale Jeobá xi tjínle jngo kjoafaʼaitsjen xi be jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Mai. Je pastro Pablo kitso: “Je chjota xi li judíojin xi tsínle kjoatéxomajin, xi toxá jeni nga kʼoasʼín jo tso kjoatéxoma, nda tsa tsínle kjoatéxomabe, je chjotabe toxá jéni nga tjínle kjoatéxoma titʼatsʼeni. Bakóchoya nga jetjínle ni̱ma̱le je xi bʼénele kjoatéxoma. Kʼoati je kjoafaʼaitsjenle tojngo síkixiya. Kʼoa je kjoafaʼaitsjenle fáoʼa nga bángi kʼoa bʼasjengi jée yaole” (Romanos 2:14, 15). Sakʼoaa kui kjoafaʼaitsjenle xosíkao chjota nga kʼoasʼin sítjoson jotso kjoatéxomale Jeobá ninga saʼnda tsín be jotso.

7. Ánni nga sakʼoa likui nda bándiaaniná je kjoafaʼaitsjenná.

7 Tonga likui tongantsjai nga nda bándiaaná je kjoafaʼaitsjenná. Kʼianga koa̱njinná anni nga kʼoamani, kuila si̱kjaʼaitsjenngáñá je lámpara. Kʼianga jetífe pilale alikui tinda síʼisenniná josʼin mangián ya yandiaa. Kʼoakjoánti ma je kjoafaʼaitsjenná kʼianga tsín chotʼayá je Énle Niná, tsakui nichxin likui jchaa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tikʼoasʼinni, tsa kʼoaiʼndee nga kui sʼe̱jnajin ni̱ma̱ná xi tsín kixi tíjna likuijin nda koandiaaná kjoafaʼaitsjenná. Xi ijngosani, kʼianga nda koandiaaná kjoafaʼaitsjenná kui nganʼiotsjele Niná machjénná. Tojo kitso je pastro Pablo: “Je kjoafaʼaitsjenna tojngo tsjoá kjoakixi xi tʼatsʼan kao je Espíritu Santo” (Romanos 9:1). Kʼoa jósʼiaan kʼianga je nganʼiotsjele Jeobá katabándiaale kjoafaʼaitsjenná. Tojosʼin jchaa ya párrafo xi fisani, tjínnele nga si̱chjinee.

JÓSʼIN SI̱CHJINEE JE KJOAFAʼAITSJENNÁ

8. 1) Jósʼin koa̱nle sikitsón kjoafaʼaitsjenná je ni̱ma̱ná. Jméni xi ngisa nʼio kuenta sʼiaan kʼiatsa jmeni xi mená sʼiaan. 2) Ánni nga tsín tsa toya tjen tíjnasíni nga nyʼán katasʼe kjoafaʼaitsjenná (chótsenlai ya nota).

8 Jósʼin si̱chjén kjoafaʼaitsjenná kʼiatsa jme xi mená sʼiaan. Nkjín chjota xi tokui fini jotjío ni̱ma̱le. Kʼoa tsakui nichxin i̱ kuitso: “Tsjoáʼndena kjoafaʼaitsjenna nga kʼoasʼian”. Tonga je ni̱ma̱ná nʼio tse nganʼio tjínle kʼoa koaanle sikitsón kjoafaʼaitsjenná. Je Biblia itso: “Je ni̱ma̱ná ngisa nʼio bʼanacha tikʼoajinni tojmeni, kʼoa matso maskále. ʼYáni xi be jokjoan” (Jeremías 17:9). Je xi ngisa nʼio chjíle kuinga kui kʼoasʼiaan xi sasénle Jeobá kʼoa mai jmeni xi tso ni̱ma̱ná. *

9. Jósʼin tsoyanile nga nokjonchá je Niná, kʼoa ánni nga machjénsíniná jebi tsa mená nga nda koandiaaná je kjoafaʼaitsjenná.

9 Je chjota xi síchjine kjoafaʼaitsjenle alikui tsa to yaole fini kʼianga jme xi sʼín. Kui fini nga tsokjónke je Niná, xi tsonile, nga tsín mele kui kʼoasʼin jmeni xi tsín sasénle je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi. Kʼoasʼin bakóná jme xi kisʼin je Nehemías. Mani nga je Nehemías tsakatéxomale naxinandá Jerusalén, tjínle ʼnde nga koan kisikʼéchjí chjota tojmeni xi koanmele. Tonga likui kʼoakisʼin. Ánni nga tsín kʼoakisʼinsíni. Je Nehemías i kitso: “[Kui]nga tsokjonke je Niná” (Nehemías 5:15). Alikui totaon tsabe naxinandá nga̱ likui koanmele nga chʼaosʼin kʼoéjna ngixko̱n Jeobá. Nʼio machjénná tsanda ñá nga kʼoati kui kjoanokjoncha katasʼená xi kao Niná. Kʼiatsa nokjonchá je Niná kui xosikaoná nga yakjoanla títjon Biblia chótʼajiaan tojmeni xi mená sʼiaan.

10, 11. Kʼiatsa ʼya xi tʼui kuitsoná, jñánile kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi koasenkaoná josʼiaan, kʼoa jméni xi sʼiaan nga katabasenkaoná Niná josʼin si̱chjén kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Énle.

10 Kuila cho̱bayañá josʼiaan kʼiatsa ʼyani xi tʼui kuitsoná. Tsakui nichxin chjónangilee yaoná a sʼioñá axo mai. Kʼianga jchaa josʼiaan, kui kjoanla títjon kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia chótʼayajiaan. Je Biblia alikui bʼéchjoa nga ʼyo choaa. Saʼnda bʼasjengʼa Niná nga kʼoasʼin kitsjoaná je bino (Salmo 104:14, 15). Tonga bʼéchjoaní je kjoachʼi̱ kʼoa kao sʼuí jña tokjaʼaíngá sʼín chjota (Lucas 21:34; Romanos 13:13). Je kjoachʼi̱ yaa mangósonkao je kjoachajngi, jngo jée xi nʼio ai tíjna ngixko̱n Niná (1 Corintios 6:9, 10). *

11 Kʼianga nitjosoán kjoatéxoma jebi kʼoasʼin tinichjineñá kjoafaʼaitsjenná nga kʼoakatatsoná tsa nda tinʼia kʼoa tsa chʼao tinʼia. Tobʼelañá, kʼiatsa kui xi ma ʼyo sʼe̱ ya jñani timangián, tjínnele nga títjon kjoanla chjónangilee yaoná: “A tokjaʼaíngá koa̱n tsokʼoa. Kʼoa an, a jomena skʼuia̱. A tokʼia nda sʼe tokoan kʼoa a tokʼia manʼiojian nga kʼoasʼian jme xi mena kʼianga ʼbia. A mana batekjáyale yaona”. Kʼianga chótʼayajiaan kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia machjénní nga títjon kjoanla kʼoétsʼoalee Jeobá ánni nga jchasíñá josʼin si̱chjén kjoatéxomale (tʼexkiai Salmo 139:23, 24). * Kʼoasʼin bʼaiʼndelee Jeobá nga kao nganʼiotsjele katabándiaaniná, kʼoa kʼoasʼin nichjineñá kjoafaʼaitsjenná jotjínni kjoatéxomale Niná. Tonga ijngosa koya tíjna xi kuenta sʼiaan kʼianga jme xi mená sʼiaan.

ÁNNI NGA KUENTA SʼIANSÍÑÁ JE KJOAFAʼAITSJENLE XI NGIKʼA

Kʼianga jekao Biblia kanichjineñá kjoafaʼaitsjenná kui basenkaoná josʼiaan, tsa sʼioa kʼoa tsa mai

12, 13. Ánni nga kjaʼaí kjaʼaí tjíosíni kjoafaʼaitsjenná ninga chjotale Cristo maa, kʼoa jósʼiaan ninga kʼoalani ma.

12 Tsakui nichxin sakʼoa tokʼoamaná nga kjaʼaí kjaʼaí tjío kjoafaʼaitsjenná nga jngó jngoá ninga ya jinjtínná. Tjínkʼa ndsʼee xi tsín sasénle josʼin beni kʼoa josʼín xi ngikʼa, tonga kʼoati tjín xi tsín jotso. Tobʼelañá, kuila si̱kʼaxki̱ngáñá tʼatsʼe xi ʼyo, tjínkʼa ndsʼee xi nchja̱le miyole kʼoa tsakui nichxin skʼuíkao jngó cho̱tsín xínkjín; tonga kʼoati tjíokʼa ndsʼee xi tsín sasénle jebi. Ánni nga kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjensíñá nga jngó jngoá kʼoa jósʼin basenkaoná jebi kʼianga jme xi nʼia.

13 Nkjín koya tjín anni nga kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjensíñá. Jolani nga likui tongóson sʼin koanjchá nga jngó jngoá. Tjínkʼa ndsʼee xi faʼaitsjenle nga nʼio ñʼai koanle kʼianga kisikatío jmeni xi kisʼin ngasʼa kʼoa nga tikui tima kjoa kitsaojinni (1 Reyes 8:38, 39). Jósʼiaan kʼiatsa jngo ndsʼee kuichosíxatʼaná xi tsakʼi ngasʼa kʼoa likui tisasénnile nga kui bʼaxki̱le ndʼai. Tsakui nichxin likui tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenle nga skʼuí kʼiatsa tʼui kʼuínlee kʼoa tosa mai kuitsoná. A koa̱njtiná tsa kʼoakuitsoná. A kjoanʼio kʼoénelee nga kataʼbi. Maijin nga̱ tsjoachañá. Jchaxkónjián kjoafaʼaitsjenle ni kabʼéyanajmíná kʼoa ninga mai anni nga tsín ʼbisíni.

14, 15. Jmé kjoa xi kisʼe kʼianga tsakʼejna pastro Pablo xi tʼatsʼe jotjío kjoafaʼaitsjenle nga jngó jngó chjotale Cristo, kʼoa jókisʼin je Pablo.

14 Kʼianga tsakʼejna pastro Pablo kʼoati tsabe nga kjaʼaí kjaʼaí tjío je kjoafaʼaitsjenle chjotale Cristo. Tobʼelañá, tsakatio kʼa xi chʼao tsabekon je tsojmi xi bʼaitʼale xkóson kʼoa xi ya saténa ya jinndi̱tsi̱n xijemani (1 Corintios 10:25). Tonga je Pablo likui chʼaosʼin tsabekon tsojmi jebi, nga̱ bení nga toxokʼoakjoan je xkóson, nga̱ li tsa tsʼejin xkóson tsojmi jebi, jé Jeobá tsakʼéntje. Tonga be nga tsín tongatsʼi nga sa̱sénle josʼin síkjaʼaitsjen je, nga̱ tjínkʼa xi xkóson tsakʼétsʼoale nga kjesa chjotale Cristo majin kʼoa kuinga chʼaosʼin tsabekonni tojmeni xi kjoaxkóson tjenkao. Jókisʼin je Pablo.

15 Je Pablo kitso: “Ñábi xi tjínná nganʼio [...] tjínnená nga kuinyakoaa kjoaʼindajinle xi tsínle nganʼiojin, kʼoa likui si̱tsjoayalee yaoná xi tiñánía. Nga̱ Cristo likui tije kisitsjoayanile yaole” (Romanos 15:1, 3). Kui xi tsoyanile jebi nga títjon kjoanla je ndsʼee si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin tsa Jesús kʼoa likui toñá kjuinñá yaoná. Je Pablo kʼoati kitso nga tosa tsín tiski̱neni yao ánni nga nijngojin chjota xi tsakʼéchjíntjai Cristo sikaténgisíni (tʼexkiai 1 Corintios 8:13; 10:23, 24, 31-33).

16. Ánni nga tsín chʼao kʼuínsínilee xíngiaa tsakui kʼoasʼin jmeni xi tsín tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenná ñá.

16 Tonga jósʼiaan tsakui kʼoasʼin je ndsʼee jmeni xi tsín tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenná ñá. Alikui koa̱n nga chʼao kʼuínlee nga̱ tsín tongóson sʼin nikjaʼaitsjeen ngatsʼiaa (tʼexkiai Romanos 14:10). Je Niná kui xá kitsjoaniná kjoafaʼaitsjenná nga tiñá chótsennilee yaoná kʼoa mai nga je xi ngikʼa chótsenlee. Je Jesús i kitso: “Ali jéejin fanao, jméni nga tsín jée koanenino” (Mateo 7:1). Alikui koa̱n nga kui kuixkanyañá xi totʼatsʼe nga kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen nga jngó jngoá. Je xi mená ali tsakuijin nga si̱kʼatsaojenngiaa xíngiaa, tosa kui xi mená nga kʼoainganʼiolee, koakolee kjoatsjoacha kʼoa jtín kuiyokoaa (Romanos 14:19).

JMÉ KJOANDA XI SʼENÁ KʼIANGA NDA TÍJNA JE KJOAFAʼAITSJENNÁ

Kʼianga nda tíjna kjoafaʼaitsjenná basenkaoná nga nda mangínkoaa yaoná, tsjoa sʼená kʼoa nyʼán sʼe tokoán

17. Jmé xi kjimale je kjoafaʼaitsjenle chjota.

17 Je pastro Pedro i kitsole chjotale Cristo: “Katasʼeno kjoafaʼaitsjen xi nda tjín” (1 Pedro 3:16). Me ngatsʼi je chjotasonʼnde nga tsínle je kjoanda xi tjínná ñá, likui tsje tjío kjoafaʼaitsjenle ngixko̱n Jeobá. Tojo kitso je Pablo, “xíjin kjoafaʼaitsjenle, joni xi kitijmajon” (1 Timoteo 4:2). Tobʼelañá, kʼianga ki̱cha̱sje sʼechoa̱ni je nra̱ja̱, tijma je yaole kʼoa maxjoa̱xín jñani sʼechoa̱. Tikʼoasʼinni, nkjín chjota xi jekoanxjoa̱xín kjoafaʼaitsjenle. Alikui tijomanile kjoafaʼaitsjenle ninga chʼaotjín jmeni xi sʼin kʼoa ni chʼaojinla male nga jekʼoakasʼín. Je chjota jebi ñaki likui titsen manile tsa jée tjíobajngi, kuinga tsín jme xi makjáojinsínile.

18, 19. 1) Jósʼin basenkaoná kʼianga chʼao male kjoafaʼaitsjenná tsa jme xi kanʼia. 2) Jméni xi sʼiaan kʼiatsa likui tijyó bʼejnani kjoafaʼaitsjenná ninga jekʼoakamaniná jéená.

18 Kʼianga chʼao male kjoafaʼaitsjenná joxi kui xi títsoná kʼianga chʼaotjín jmeni xi kanʼia. Kʼiatsa kuenta sʼiaan kjoafaʼaitsjenná kʼoa kʼoakoa̱nniná jéená, je Niná sichatʼaná ninga tse jée kabijnyaa. Je rey David kui kjoa jaʼatojin, nʼio tse jée tsakajngi, tonga Niná kisichatʼale nga̱ ñaki kʼoakoannile jme xi kisʼin. Chʼao tsabekon jmeni xi kisʼin kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga tsín tikʼia kjoaʼatoneni kjoatéxomale Niná; kuinga i̱ kitsosíni: “Ji, Jeobá, nda chjotai kʼoa tijnandaní nga nichatʼai” (Salmo 51:1-19; 86:5). Tonga sakʼoaa likui jyó bʼejna je kjoafaʼaitsjenná ninga jekʼoakamaniná jéená kʼoa ninga jekasíchatʼaná Niná. Jósʼiaan kʼianga kʼoama.

19 Kʼianga jekʼoakamaniná jéená toxitsjoaní kʼiatsa kui tosi tonda sʼe̱jintokoán. Kʼiatsa likui jyó síkʼéjnaná ni̱ma̱ná machjénní nga si̱kʼéjnandaa, xi tsonile, kʼoakʼoé tokoán kʼianga je Jeobá ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni ni̱ma̱ná. Machjénní nga si̱chjén kjoafaʼaitsjen xi sakʼoa bʼailee je xíngiaa kʼianga i̱ ʼmilee: “Tikjaʼaitsjain kʼianga tsjoakeli je Jeobá kʼoa nga jekisichatʼali” (tʼexkiai 1 Juan 3:19, 20). Kʼianga jetsje tjín kjoafaʼaitsjenná, ñaki nyʼán sʼe tokoán, lijme xi nikjáojiaan kʼoa sokóná je kjoatsjoa xi tsínle je chjotasonʼnde. Nʼio nkjín chjota xi nyʼán tjío kjoafaʼaitsjenle ndʼaibi ninga nʼio ai jée tsakajngi ngasʼa kʼoa ñaki nda tjío kon nga tjíosíxále Jeobá (1 Corintios 6:11).

20, 21. 1) Jmé xá kisʼendani libro jebi. 2) Jmé kjoandái xi títsjoáná Jeobá ndʼaibi kʼoa jósʼin si̱chjén.

20 Libro jebi kui xá kisʼendani nga koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa nga nda sʼe̱ kjoafaʼaitsjenná nga tibixkantʼakoaa jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Alikuikjoan i̱ tjítʼayeje libro jebi je kjoatéxoma kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa Biblia xi machjénná nga nyaon nyaon. Kʼoa nga kui nchja̱ni xi tʼatsʼe kjoafaʼaitsjenná kʼoati likui i̱ faʼaitʼayeje jmeni xi koa̱n sʼiaan. Xi bakóyaná kuiní josʼin si̱chjén jmeni xi faʼaitʼa je Énle Niná ánni nga ngisa choa ñʼai koa̱nsíniná josʼin si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jchasíñá jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Ya kjoatéxomale Moisés ñaki kisʼetʼa chʼin chʼin jmeni xi tjínnele kisitjoson naxinandá Israel, tonga “je kjoatéxomale Cristo” kui xi ngisa fini josʼin si̱chjén tokoán kʼoa nga kui kjoándiaanilee yaoná kjoafaʼaitsjen xi tjítʼa ya Biblia (Gálatas 6:2). Tse kjoandái tsjoáná Jeobá ndʼaibi. Tonga ya Biblia itsoná: “Ali nichjénjion kjoandaíno nga kʼoéʼma[o] kjoatsʼenno”. Tosa kʼoasʼin si̱chjén kjoandaíná nga koakolee Jeobá nga nʼio tsjoachaa (1 Pedro 2:16).

21 Kʼianga sʼa tsaʼyai je Jeobá kʼiaa tsakʼetsʼiakaoni nga titomjeyai je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná. Kʼianga tosi tonda ya kuitómjeyai machjénní nga kʼoétsʼoalai Niná kʼianga chótʼayajin je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia ánni nga jchasíni josʼiain kʼoa xijekoa̱n si̱tjosuin. Je chjota xi kʼoasʼin síngale kjoafaʼaitsjenle “male faʼájin je xi nda, kʼoa je xi tsʼen” (Hebreos 5:14). Kʼianga jekao kjoatéxomale Niná kamachjineni je kjoafaʼaitsjenli nʼio koasenkaoli. Tojo ma jngo lámpara kʼianga síʼisenná josʼin timangián, je kjoafaʼaitsjenli koandiaali kʼoa koasenkaoli nga kui kʼoasʼiain jmeni xi sasénle je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi. Kʼoa kʼoati koasenkaoli nga tosi tonda sʼe̱li kjoatsjoachale Niná.

^ párr. 5 Ya Escrituras Hebreas alikui jngokjoan én síchjén kʼianga “tokoán” nchja̱ni. Tonga i̱ testo jebi kʼoa kao xi kjaʼaísanile kui tínchja̱ni tokoán. Ya Escrituras Griegas Cristianas “kjoafaʼaitsjen” tsole tokoán kʼoa kantela kʼa faʼaitʼa.

^ párr. 8 Ya Biblia kʼoatso nga tsín tsa toya tjen tíjna nga nyʼán katasʼe kjoafaʼaitsjenná. Tobʼelañá, je pastro Pablo i kitso: “Nda tsa an sikjaʼaitsjen nga lijme jée tjínna, li tokuijin nga fetʼa jéena. Tonga je xi bʼéndajinna, jé Nainá” (1 Corintios 4:4). Je xi ngisa chjíle ali tsakuijin nga tsje tjín kjoafaʼaitsjenna kuixoán. Tjínkʼa chjota xi fitjenngike je chjotale Cristo, tojo kisʼin je Pablo nga títjon, kʼoa lijo male kjoafaʼaitsjenle, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kui kʼoatjíosʼín josʼin mele Niná. Kuinga nʼio machjénsíni nga tsje katasʼe kjoafaʼaitsjenná ngixko̱n je Niná (Hechos 23:1; 2 Timoteo 1:3).

^ párr. 10 Nkjín chjinexki xi kʼoatso nga tosa likui tikataʼbini je chjota xi kui jengale yaole.

^ párr. 11 Salmo 139:23, 24: “Chótʼajinnái, ji Niná, kʼoa kataʼyai jotjín ni̱ma̱na. Chótʼajinnái, kʼoa kataʼyai jme xi kjáojinna. Chótsennái tsakui ndiaa xi tsín nda jetikjoé, kʼoa ya tikasényanái ya ndiaa xi tíjnantsjai”.