Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI MAJNGOKAO

Josʼin síchjén chjinexki je njín

Josʼin síchjén chjinexki je njín

Xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín. Je njín kui tjínle xi glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas kʼoa plasma ʼmi. Kʼoa nkjín koya proteína xi ya tjosjejinni nga ño koya jebi. Jngo koya xi ya tjosjejinni glóbulos rojos, ninga tsʼe cho̱ kʼoa ninga tsʼe chjota, kui xi hemoglobina ʼmi. Kao hemoglobina mandani xki xi bʼaile je chjota xi anemia tjínle kʼoa kao xi bʼéchjoale je njín kʼianga tsín timaxa̱nni.

Je xi plasma ʼmi me to nandáyeje. Tonga nʼio tjínle hormonas, sales inorgánicas, enzimas kʼoa kao nutrientes. Je plasma kʼoati tjínle proteínas xi síxa̱n je njínná kʼiatsa jña katiná. Tjínleje̱ xi albúmina ʼmi kʼoa kao proteínas xi síkʼien je cho̱ xi tsín matsennile xkoaan xi tsjoáchʼinná kʼianga fisʼenjin yaoná. Je xi gammaglobulina ʼmi yaa tjosjejinni plasmale chjota xi jejngo chʼin koanndani. Tjínkʼa chjota xi kui xinyále kʼiatsa jme chʼin tjínle kʼoa tsakuije̱ nga tsínkui katabakinle. Kʼoa je glóbulos blancos kui tjosjejin xi interferones kʼoa kao xi interleuquinas ʼmi, kʼoa kui machjén nga maxkile chjota xi kui tsaotʼale chʼin xi ʼbi kʼoa kao xi cáncer tjínle.

Tonga ñá xi chjotale Cristo maa, a koaan nga kui koa̱nxkininá je xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín. Je Biblia alikui nchja̱ni xi tʼatsʼe jebi, ñá chósonnilee nga jngó jngoá josʼiaan ngixko̱n Niná. Tjínkʼa xíngiaa xi ñaki tsín tsjoáʼnde nga kui maxkinile. Yaa bʼangini nga kʼoatso kjoatéxoma xi kitsjoale Niná je chjota israelita nga tokatasʼejtenjinʼnde je njínle cho̱ (Deuteronomio 12:22-24). Tonga kʼoati tjínkʼa xíngiaa xi tsjoáʼnde nga kui maxkinile, nga̱ kʼoatso nga xki jebi alikui tikui tsoyanile je kjoabijnachon xi tjínle je njín.

Tonga kʼianga kjesa kʼoabixónjián josʼin koa̱nxkiná, nʼio nda kʼianga chjónangilee yaoná: “Kʼiatsa ñaki tsín tsjoaʼnde nga kui koa̱nxkinina je xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín, a majinna nga jngokʼa tibʼechjoale yaona ngayeje xki xi kui tjínle, jolani je xi bʼai kʼale chjota kʼianga jme chʼin xi tjínle kʼoa tsakuije̱ xki xi bʼéchjoale je njínná kʼianga tiná. Kʼoa tsa tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenna nga xi̱nyá kʼana je xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín, a koaanna xínyale je chjinexki ánni nga tjínkʼasíni xi tsjoaʼnde nga xi̱nyána kʼoa ánni nga tjínkʼasíni xi mai”.

Josíkao chjinexki je njínle chjota xi tiya. Kʼianga jngo chjota tiya, je chjinexki sakʼoaa i̱ síkao je njínle chjota: Tʼaxin ndiaa kjoʼaile kʼoa xin binyá ngotjo, xki binyángajaonile kʼoa skan binyá ijngokʼanile njínle. Jebi hemodilución ʼmile. Kʼoa tsa maije̱, tjínkʼa chjota xi i̱ nikao njínle: Sʼexkóyeje je njín xi bitjole, nitsje kʼoa kʼiaa xinyánile. Jebi recuperación de sangre ʼmi. Mani nga tjínkʼa chjinexki xi tsín kʼoakjoan síkao je njín jotso ibi, machjénní nga ndakjoan chjónangilee josikao tsaan.

Tongini nga kje kʼoaʼmijinlee je chjinexki josikao je njínná machjénní nga chjónangilee yaoná: “Kʼiatsa xinlani xi̱nyá ngotjo je njínna kʼoa tsa kuitjojin ngotjo yaona, a tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenna nga tojo tsʼan xínle kʼoa nga tsín machjén nga tokʼoejtenjinʼnde” (Deuteronomio 12:23, 24). “A tsín chʼao koa̱nle kjoafaʼaitsjenna kʼiatsa tjósjelani choa je njínna kʼoa xki sikʼójin je chjinexki kʼoa kʼia kuinya ijngokʼanina. Kʼiatsa nijmejin xi tsjoaʼnde nga si̱kao njínna, a majinna nga kʼoati tsín titsjoaʼnde nga chótʼa njínna, nga koa̱ntsje, kʼoa nga kui sʼe̱tʼana je xi bomba de circulación extracorpórea ʼmi.”

Nga jngó jngóñá xi kuixónñá jósi̱kao je njínná kʼiatsa títiyalañá. Kʼoa kʼoatisʼin tíjna kʼiatsa njínná tjósje choa xi xki sʼe̱jin kʼoa kʼia xi̱nyá ijngokʼaniná.