Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 5

Tosi tonda xin kuiyolee sonʼnde

Tosi tonda xin kuiyolee sonʼnde

“Jon likui i̱ [sonʼnde] tsaon.” (JUAN 15:19.)

1. Jméni xi nʼio kitso Jesús nitje̱n kʼianga toje kuindoa̱.

NITJE̱N nga toje kuindoa̱ je Jesús nʼio koankjáojinle josʼin koatio je chjotale kʼoa kʼoakitsole je Nʼaile nga katasíkuinda, kitsole: “Alikui bʼetsʼoania nga chjaʼaxinlai sonʼnde chjotana. Tokui xi bʼetsʼoantje nga kʼoasʼin si̱kuindai, jméni nga je xi tsʼen likui sikaosíni. Ali tsʼe sonʼndejin, joni nga kʼoati an li tsʼe sonʼndejian” (Juan 17:15, 16). Kʼianga tsakʼéjna Jesús kjoabʼetsʼoa jebi yaa tsakakó jokji tsjoake koan chjotale kʼoa nga nʼio chjíle je én xi toje kʼoakitso kʼale nga kui nitje̱n: “Jon likui i̱ [sonʼnde] tsaon” (Juan 15:19). Je Jesús nʼio koanndosinle nga xin koatiole sonʼnde je chjotale.

2. Jméni xi “sonʼnde” kitsole Jesús.

2 Jméni xi “sonʼnde” kitsole Jesús. Jéní ngatsʼi chjota xi kjin tjíole Niná, xi je Na̱i kjinentsja. Chjota jebi to yaole fini kʼoa nʼio ngʼakon nga̱ je Na̱i xi kui kaníbason (Juan 14:30; Efesios 2:2; 1 Juan 5:19). Kuijin nga kʼoatsoni je Biblia “nga je xi miyole kjoasonʼnde kontrale Niná ní” (Santiago 4:4). Tonga ñá, jósʼiaan kʼianga tsín i̱ kuinójiaan yaoná i̱ sonʼnde. Aonla koya kataʼyaa jmeni xi koasenkaoná. Xi títjon, kixi kjuintʼalee je Chjotaxále Niná kʼoa likui kjoa polítika kjuinsʼenjiaan. Xi majaoni, si̱tajakoaa nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde. Xi majanni, nda sóyoaa kʼoa nda kjoan najño xi chʼa̱kjá. Xi mañoni, tokatamajngoni tokoán josʼin kuiyoaa. Kʼoa xi maʼaonni, si̱chjén “ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná”.

KIXI KJUINTʼALEE JE CHJOTAXÁLE NINÁ KʼOA LIKUI KJOA POLÍTIKA KJUINSʼENJIAAN

3. 1) Ánni nga tsín kjoa polítika kitsjonjinni yaole Jesús. 2) Ánni kʼoatsosíni Biblia nga je Cristo tjíoyangajaole i̱ Sonʼnde je chjotale xi ya koai ngʼajmi (kʼoati chótsenlai ya nota).

3 Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde alikui kjoa polítika kitsjonjin yaole, tosa kui kitsoyason tʼatsʼe je Chjotaxále Niná, xi ya tjen ngʼajmi koatexomani (Daniel 7:13, 14; Lucas 4:43; 17:20, 21). Kuinga koan i̱ kitsosínile je Poncio Pilato: “Je kjoatéxomana likui tsʼe i̱ sonʼndebi” (Juan 18:36). Jósʼin mangíntjenngiaa je choa̱le. Kʼiaa nga kixi mangíntʼalee je Jesucristo, Rey xi kiskoejin Niná, kʼoa nga ʼmiyasoán ngakjijnda Sonʼnde tʼatsʼe Chjotaxále Niná (Mateo 24:14). Kuinga i̱ kitsosíni pastro Pablo: “[Jin] tiyongajaolaijin Cristo [...]. Bʼetsʼoalaijin xi totʼatsʼe Cristo, cho̱bandanio kao Niná” (2 Corintios 5:20). *

4. Jósʼin tjíobakó je chjotale Cristo nga ñaki je tjíofitʼale je Chjotaxále Niná (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Je chjotale Cristo xi tsakatio ngasʼa alikui kjoa polítika kijin”).

4 Tjínkʼa chjota xi chjotaxá tjíoyangajaole ya jña xin naxinandá. Chjota jebi alikui ya tsjonjin yaole jmeni xi chon ya naxinandá jñani fikatio kʼoa kao kjoa polítika xi ya tjín. Tojékjoán tsjoánganʼiole je chjotaxá xi síkasén. Tikʼoasʼinni je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi, je xi tjíoyangajaole i̱ Sonʼnde, alikui kjoa polítika tsjonjin yaole. Je Biblia “chjotale ngʼajmi” tsole (Filipenses 3:20). Tosa kui tjíotsoyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa miyón chjota jetjíobinyakao nga nda tjíobatio ngixko̱n Niná (Juan 10:16; Mateo 25:31-40). Chjota jebi jéní “xi kjaʼaí barré” tsole Biblia kʼoa kʼoati Cristo tjíosíxále nga tjíotsjoánganʼiole je xi ya koai ngʼajmi. Nga jao koya chjota jebi tojngo jtín mani nga tjíosíkʼabíson én xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa alikui ya tsjonjin yaole kjoa polítika xi tjín i̱ Sonʼnde (tʼexkiai Isaías 2:2-4). *

5. Jméni xi tsín mangóson josʼin tiyoaa xi chjotale Cristo maa kʼoa josʼin tsakatio je chjota israelita, kʼoa jméni xi tsín nojiaan yaoná.

5 Ñá xi chjotale Cristo maa nkjínsa koya tjínni anni nga tsín ya nojinñá yaoná kjoa polítika. Tobʼelañá, alikui tojngo naxinandá tiyoaa josʼin tsakatio je chjota israelita ya ʼnde jñani kitsjoale Niná. Tiyoñá jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mateo 28:19; 1 Pedro 2:9). Jmé xi koa̱n kʼiatsa jngo partido kʼoainganʼiolee. Likuijin kuitso tokoán nga kʼuínyasonlee ngatsʼi chjota tʼatsʼe je Chjotaxále Niná (1 Corintios 1:10). Kʼoa tsa jngola kjoajchán sʼe̱jna tijejin kao kuixkanñá je ndsʼee xi ngóson sʼin makjainná je xi tjínnele tsjoacha koaan (Juan 13:34, 35; 1 Juan 3:10-12). Kuijin nga kʼoakitsonile Jesús je chjotale nga tsín ki̱cha̱ skómitjen kʼoa nga tsjoake katama ninga je chjota kontrale (Mateo 5:44; 26:52; chótsenlai rekuadro xi tso: “ A tsín i̱ sonʼnde titsjonjian yaona”).

6. Kʼianga jekʼoasʼin Niná tsakʼaitʼalee yaoná, jósʼin biyoaa xi kao je chjotaxá.

6 Ñá xi chjotale Cristo maa Niná tsakʼaitʼalee yaoná, ali tsa jngojin chjota, ali tsa jngojin jtín kʼoa ali tsa jngojin naxinandá. Ya 1 Corintios 6:19, 20 kʼoatso: “Je yaono [...] [alikui] titsaonnio nga jon. Chjí tsakindanino”. Ningalani ʼyaxkoán je chjotaxá kʼoa bʼechjíntjé je tsojmi xi tjínná kʼoa nitjosonlee jña tjen ndiaale, je xi ngisa títjon tíjna kuinga kʼoailee “Niná je xi tsʼe Niná” (Marcos 12:17; Romanos 13:1-7). Jósʼin kʼoailee “Niná je xi tsʼe Niná”. Kuinga jchaxkoán, nga tsjoachaa koaan kao ngayeje ni̱ma̱ná, nga si̱tjosonlee kʼoa nga kixi koanngíntʼalee. Kʼoa saʼnda tiyondañá nga kʼoee je kjoabijnachonná xi totʼatsʼe (Lucas 4:8; 10:27; tʼexkiai Hechos 5:29; Romanos 14:8).

SI̱TAJAKOAA NGANʼIO XI KIJNAJTSA SONʼNDE

7, 8. Jméni xi “espíritu xi tsʼe sonʼnde” kitsole Pablo kʼoa jósʼin síxájinle je chjota.

7 Ijngosa koya josʼin nga xin biyolee sonʼnde kuinga nitajakoaa nganʼio xi kijnajtsa. Je Pablo kʼoakitso nga tsín tsakuijin “espíritu xi tsʼe sonʼnde kitsʼainá, tonga jé Espíritu Santo xi tsʼe Niná” (1 Corintios 2:12). Kʼoa je chjotale Cristo xi ya tsʼe Éfeso kitsole: “Kʼoasʼin tsakimao jonga chon sonʼnde, josʼin mele je xi tíbatéxomale je kjoatéxoma xi tjínle je ntjao̱, je nganʼio xi tjíosíxákao ndʼaibi je chjota xi tsín sítjoson” (Efesios 2:2, 3TNM).

8 Jméni je xi “espíritu xi tsʼe sonʼnde” kʼoa kao xi “ntjao̱” kitsole Pablo. Kuiní nganʼio xi tjíosíxákao chjota nga chʼao sʼín, nga tsín sítjosonle Niná kʼoa nga tosa kui fitjenngi “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yao[le], kao kjoachi̱nga̱ xi tjínle xk[o̱]n” (1 Juan 2:16; 1 Timoteo 6:9, 10). Kʼoa ánni nga kʼoakitsosíni Pablo nga “kjoatéxoma” tjínle nganʼio jebi. Kuinga tikui síchjénni je jée xi kichʼá tojoni nga kui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín. Alikui jyó bʼejna kʼoa joni tsa ntjao̱ tíjna tojñani kʼoa saʼnda tsín ʼyaa tsakui jetíkatʼaná. Jósʼin síxájinle nganʼio jebi je chjota xi tsín sítjoson. Kui xi sʼín nga chʼao makjoan, nga to yaole fini, nga ngʼakon ma, nga xkaiʼa ma, nga tokui kʼoasʼín josʼin mele kʼoa nga xíjin ma. * Xi tsonile, tobijbi kui bakinle chjota jokjoan je Na̱i (Juan 8:44; Hechos 13:10; 1 Juan 3:8, 10).

9. Jósʼin faʼasʼenjin je nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde ya kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao ni̱ma̱ná.

9 Je nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde koaanle koaisʼenjin kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao ni̱ma̱ná kʼiatsa tsín si̱kuindaa yaoná (tʼexkiai Proverbios 4:23). * Tsakui nichxin likui jchaa tsakui jetífaʼasʼenjinná nga̱ sakʼoaa ya nroani tʼatsʼe je chjota xi fajtaa, xi nda sʼín maná tonga xi tsínni je Jeobá tsjoake (Proverbios 13:20; 1 Corintios 15:33). Kʼoati ya nroani tsakui kʼoéxkiaa xo̱n xi tsín ndatjío, tsa pornografía chótsenlee ya Internet kʼoa tsakui kʼoéxkiaa tʼatsʼe chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá, tsakui si̱sinlee kjoasʼetsaojin xi tsínni nda síkaoná, kjoaniská xi tokui fini chjota nga kuinje̱le kʼoa tojmeni xi kui sikakinná jmeni xi tʼatsʼe Na̱i tínroani.

10. Jósʼiaan nga tsínkui sikinjená je nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde.

10 Jósʼiaan nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná kʼoa nga tsínkui nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde katasíkinjená. Machjénní nga si̱chjén jmeni xi títsjoáná Jeobá kʼoa kjitʼa si̱jélee nganʼiotsjele. Tsa kʼoasʼiaan, nda kuiyoaa ngixko̱n. Ninga tse nganʼio tjínle Na̱i kʼoa kao chjotatsʼen xi je kjinentsja, ngisa tse nganʼio tjínle Niná (1 Juan 4:4). Kuinga nʼio machjénsíni nga kʼoétsʼoalee je Niná ánni nga chrian kuiyosínilee.

NDA SÓYOAA KʼOA NDA KJOAN NAJÑO XI CHʼA̱KJÁ

11. Jófayo je chjota nga kui nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde tjíosíxákao.

11 Nkjín koya josʼin ʼyañá jme nganʼio xi tjíosíxákao chjota. Tobʼelañá, jofayo kʼoa josʼin sísinle yaole. Nʼio nkjín naxinandá jñani jetofayo tomani je chjota. Jngo chjota xi faʼa ya telebisión kʼoakitso nga chanjinxó likui tijchanile jokjoan je xi yánchjínchajngi ma kʼoa jokjoan xi mai. Kʼoa nga kʼoasʼin kui síchjén yánchjín je najño xi choa bʼéʼma yaole, jngo xo̱n periódiko kʼoakitso nga kʼoaxóti jefayo je xtiyánchjín xi sʼa ʼndí kjoan. Kʼoati nʼio nkjín chjota tjín xi saʼnda tsín sísinle yaole jofayo, xi tokjoa male. Kʼoa jebi kui bakó nga tsín bexkón yaole kʼoa nga tsín tsjoake yaole.

12, 13. Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia si̱chjén tʼatsʼe josóyoaa.

12 Kʼianga choʼndale Jeobá maa, mená nga nda katamatseen. Kuinga nda soyoñá ngantsjai kʼoa nga tsje kjoan najño xi chʼakjáñá. Ngatsʼi choʼndale Niná, xi xʼin kao xi yánchjín, machjénní nga nda katafayo tojñani nga tjíotsoma tojo tso je Énle Niná: “Katasʼe i̱tséle kjoasoatakon nga nda katafikao yaole”. Tsa tjíobakó jebi kʼoa tjínle “xá xi nda” kʼoasʼin jchanile nga “bexkón Niná”. Ali tsa jejin chjota xonikoaa nga nda soyoñá, kuiní nga “tosi tonda katasʼe[ná] kjoatsjoachale Niná” (1 Timoteo 2:9, 10; Judas 21TNM). Je xi ngisasa fasjee kuinga nda ni̱ma̱ katasʼená nga̱ kui “xi ngisa chjíle ngixko̱n Niná” (1 Pedro 3:3, 4).

13 Kʼoati kuenta sʼiaan nga kʼoati ya kjuinroani josʼin sikjaʼaitsjen chjota tʼatsʼe relijión xi kixi josoyoaa. Jebi ali tsakuijin xi tsonile nga síxkón sóyoaa. Je xi ngisa nda kuinga kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen xi ngikʼa ningalani tiʼndená kʼoasóyoaa josʼin mená. Je xi mená kuiní nga je Jeobá kʼoa kao naxinandále katabitjongʼa kʼoa kataʼyale nga choʼndale Niná maa. Mená nga kʼoasʼiaan “ngayije xi [to]tʼatsʼe kjoajeyale Niná” (1 Corintios 4:9; 10:31; 2 Corintios 6:3, 4; 7:1).

A chʼasjengʼañá Jeobá jonga soyoaa

14. Jméni xi ndatjín nga chjónangilee yaoná tʼatsʼe josoyoaa kʼoa josʼin nisinlee yaoná.

14 Ngisa machjén nga nda sóyoaa kʼoa nga tsje sóyoaa kʼianga ʼmiyasoán kʼoa nga mangián kjoajtínná. Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A kuinga kotsennina xi ngikʼa nga tokjaʼaíngá fa kʼoa nga tsín sisinle yaona. A tosa je masoale xi ngikʼa jonga fa. A tokui fiña nga tjínna ʼnde nga kʼoakjoa josʼin mena axo mena kʼianga nda kjoa ánni nga koa̱n kʼoaisínina jngo xá ya jinjtín” (Salmo 68:6; Filipenses 4:5; 1 Pedro 5:6).

15. Ánni nga tsín nʼio tse faʼaitʼasíni ya Biblia tʼatsʼe jokjoan najño xi si̱chjén kʼoa josóyoaa.

15 Je Jeobá alikui bʼéchjoaná josʼin mená sóyoaa, koaan si̱chjén kjoafaʼaitsjenná, kʼoa kuinga tsín nʼio tse faʼaitʼasíni ya Biblia xi tʼatsʼe jebi. Je Jeobá kui xi mele nga kui kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia kʼoa nga kʼoasʼin si̱ngalee kjoafaʼaitsjenná nga koa̱nná chja̱ʼajiaan je xi ndatjín kao xi chʼaotjín (Hebreos 5:14). Je xi ngisasa mele Niná kuinga je kjoatsjoacha xi tjínná kao je kʼoa kao xíngiaa xokatasíkaoná nga nda sóyoñá (tʼexkiai Marcos 12:30, 31). Nkjín koya jokjoan najño xi tjín kʼoa josʼin nga ma soyondaa. Kʼiaa ʼyaa jebi nga satíoná je kjoajtíntse tojña naxinandáni: ngatsʼi xi bichó kjaʼaí kjaʼaí fayo kʼoa tsjoa tjíole.

TOKATAMAJNGONI TOKOÁN JOSʼIN KUIYOAA

16. Jósʼin nga kontra tíjnale je nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde jmeni xi tsakakóya Jesús, kʼoa jméni xi ndatjín nga chjónangilee yaoná.

16 Je nganʼio xi kijnajtsa sonʼnde nʼio bʼanachale chjota. Kui xosíkao nga tao̱n fitjenngini kʼoa nga kui nʼio básjaini nga tsojmi sʼe̱le, nga̱ kʼoasʼin makjainle nga kui xi ñaki tsjoa kʼoe kon. Tonga Jesús kʼoakitso nga “je kjoabijnachonlebi chjota, alikuijin xi tsonile nga nkjín tsojmi xi tjínle” (Lucas 12:15). Je Jesús ali tsakuijin xi kitsonile nga tsín jme xi koa̱n sʼe̱ná kʼoa nga ñaki tokʼoakoa̱nkjoaan. Kui xi kitso nga tojé chjota “xi be nga machjénle tʼatsʼe Niná” kʼoa xi tomajngoni kon josʼin tjío, xi tsonile, xi ñaki kui tjíofitjenngi xi tʼatsʼe Niná, xi ñaki tsjoa sa̱tío kon kʼoa xi kuitjontjaile yaole (Mateo 5:3, TNM; 6:22). Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A ñaki makjain kjoaixina jmeni xi tsakakóya Jesús axo je tíbʼanachana je Na̱i, je xi nʼaile kjoandiso ʼmile” (Juan 8:44). “Jméni xi bakó je én xi nchja, jmeni xi fitjenngia, jmeni xi títjon bʼejna kʼoa josʼin fikoa yaona.” (Lucas 6:45; 21:34-36; 2 Juan 6.)

17. Jmé kjoanda xi tjínle je chjota xi tomajngoni kon josʼin tjío.

17 Je Biblia itsoná: “Kʼoatʼiaon jo tso je énbi” (Santiago 1:22). Jmé kjoanda xi tjínle je chjota xi tomajngoni kon josʼin tjío. Tjíosokóle nganʼio nga tjíokale kjoa xi tjíofaʼatojin (Mateo 11:29, 30). Kʼoa alikui kʼoasikji kjoaʼaon, kjoaba, kjoanikjaojin tjínle joni tsa chjota xi kjaʼaí (tʼexkiai 1 Timoteo 6:9, 10). Kʼoa nga tomajngoni kon nga tjíosokóle je tsojmi xi machjénle ngisa tjínle nichxin nga sísinle yaniʼyale kʼoa kao je xi tongóson sʼin makjainle. Kʼoa saʼnda ngisa nda fayofe (Eclesiastés 5:12). Ngisa tsjoa tjío kon kʼianga kʼoasʼin tjotʼa tsojmi xi tjínle kʼoa nga síkʼaya nichxinle nga binyakao chjota (Hechos 20:35). Kʼoati sʼesale kjoachoya, nyʼán satío ni̱ma̱le kʼoa nda satío kon (Romanos 15:13; Mateo 6:31, 32). Lijñasa so̱koná kjoanichikontʼain jebi.

SI̱CHJÉN “NGAYIJE KI̱CHA̱ XI TSʼE NINÁ”

18. Jótso ya Biblia, ʼyáni xi kontra tjíoná, jósʼin tibixkan xi kao je kʼoa jósʼin bʼétʼaná.

18 Kʼiatsa tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná, je Niná sikuindaná kʼoa likui tsjoáʼnde nga je Na̱i sikʼatjenjennginá. Je Na̱i kui xi mele nga si̱chaa je kjoatsjoa xi tjínná kʼoa kao kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (1 Pedro 5:8). Je Pablo kʼoakitso nga jngo kjoabixkan tjínná, tonga ali tsa kaojin je “chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle”, kaoní “xi xátítjon tjínle, xi kjoatéxoma tjínle, xi na̱itítjon xi ngakijnda batéxoma jña njio, xi je ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá” (Efesios 6:12). Je kjoabixkan xi tísʼená kao kontraná, nga̱ʼa nga̱ʼaní. Ali tsa kjinjin tiyolee kʼianga tibixkan kʼoa ali tsa tiyoʼmajinlee. Li tsa chʼinsájin kʼoa li tsa kañonjin tibixkanñá. Je xi kao tibixkan jéní ánkjele na̱i kʼoa je pastro Pablo isʼin kitsole: “Xi xátítjon tjínle, xi kjoatéxoma tjínle, xi na̱itítjon xi ngakijnda batéxoma jña njio”. Én jebi kui xi tsonile nga nʼio nda tjíojtínle yaole je ánkjele na̱i kʼoa nga ñaki nda bʼéndajin josʼin bʼétʼaná.

19. Kʼoalasi jótjín koya mani je “ki̱cha̱ xi tsʼe Niná” xi tjínnele sichjén je chjotale Cristo kʼoa jñánile.

19 Kʼiatsa si̱chjén “ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná” kuinjená kjoabixkan jebi ninga tsínlani nʼio tse nganʼio tjínná (Efesios 6:13). Jótjín koya mani ki̱cha̱ jebi. Efesios 6:14-18 itso: “Kʼoasʼin nʼio tiyondao. Nda tʼekjáo xjoa̱xínkjándiano xi ngoyale xi ñaki kʼoatjín. Tjakjáo ʼme̱no najñoki̱cha̱ xi ngoyale kjoa xi tjínle kjoakixi. Tjayao ndso̱ko je jté xi ngoyale nga tiyondao xi tʼatsʼe je énnda xi tsjoá xi nyʼán tjín. Je xi ngisa machjén, nga chjóao je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaono xi ngoyale je xi makjainná, jméni nga kʼoasʼin si̱kjitsʼaosínio je flecha xi títi xi tsʼe na̱i. Tʼeyao jko je xombeki̱cha̱ xi ngoyale kjoabitjontjainá, kao je ki̱cha̱ndo xi tsʼe je Espíritu Santo, xi ngoyale je énle Niná. Tʼetsʼoalao Niná ngantsjai, tijélao kjoanda ngayije xi totʼatsʼe je Espíritu Santo”.

20. Jméni xi tsín mangósoán ñá xi chjotale Cristo maa kao je xi ñaki sondado ma.

20 Je ki̱cha̱ xi tsʼe Niná nʼio nda koasenkaoná, tonga tjínnele si̱chjén ngantsjai. Ánni. Nga̱ ñá xi chjotale Cristo maa tibixkan ʼndeʼndeñá nga tinitoánntje kjoabijnachonná, alikuikʼia tinikjáyaa josʼín je xi ñaki sondado kʼianga sakʼoa tse batiokjáya. Kjoabixkan jebi kʼiaa kjoetʼa kʼianga jesikjeson Niná jmeni xi chon sonʼnde, kʼoa nga sikatíoʼyanʼio je Na̱i kʼoa kao ngatsʼi ánkje tsʼenle (Apocalipsis 12:17; 20:1-3). Ali nikinroajenjin tokuin kʼiatsa jmeni xi tibixkantʼakoai kʼoa tsakui sakʼoa mametokuin xi chʼaotjín, tosi tondala tixkantʼakoai. Ngatsʼiñá nga tibʼenelee yaoná kʼianga kixi timangíntʼalee Jeobá (1 Corintios 9:27). Tokʼiajin nga chʼao sʼiaan kʼiatsa tsín kʼoénelee yaoná nga kuixkantʼakoaa kjoa jebi.

21. Jósʼiaan nga kuinje̱ná je kjoabixkan xi tísʼená kao je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle.

21 Alikuijin kuinje̱ná kjoabixkan jebi tsa totsaan nganʼio si̱chjén. Kuinga kʼoakitsosíni Pablo nga nʼio machjén kʼianga kʼoétsʼoantsjailee Jeobá. Tonga kʼoati machjén nga kuinóʼyalee. Jósʼin. Kʼiaa nga chótʼayá Énle kʼoa nga koanngián ngantsjai jñani mañaa kao je ndsʼee. Tojosísʼin tiʼyaa alikui toñá tiyoaa (Filemón 2; Hebreos 10:24, 25). Kʼiatsa kʼoatinʼia ngayeje jebi, kuinjená je kjoabixkan xi tísʼená kao je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle. Xi ijngosani, koaanná si̱toánntje je kjoamakjainná kʼiatsa ʼya xi kʼoetʼaná.

A TIYONDAÑÁ NGA SI̱TOÁNNTJE KJOAMAKJAINNÁ

22, 23. 1) Ánni nga kuiyondasíñá ngantsjai nga si̱toánntje kjoamakjainná, kʼoa jméni xi chjónangilee yaoná. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi fini.

22 Je Jesús i kitso: “Tonga jon likui i̱ [sonʼnde] tsaon. Kui nga jtikenino chjotasonʼndebi” (Juan 15:19). Kʼianga kʼoasʼin jtikená chjota machjénní nga kuiyondaa ngantsjai kʼianga si̱toánntje kjoamakjainná, tonga kao kjoaxkóntokon kʼoa kao kjoandʼétokon kʼoasʼianñá (tʼexkiai 1 Pedro 3:15). Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A machoyana anni nga sakʼoa tsín kʼoanʼiasíñá xi testigole Jeobá maa jmeni xi sʼín je chjota. Kʼianga tsínkui kʼoasʼian jmeni xi sʼín je chjota, a ñaki tjínjngo tokoan nga kʼoatjín jmeni xi tso je Biblia kʼoa kao je choʼnda xi nʼiotʼakon Niná” (Mateo 24:45; Juan 17:17). “Kʼianga kui kʼoasʼian xi ndatjín ngixko̱n Jeobá, a ñaki tsjoa tjínna kʼianga kʼoasʼian.” (Salmo 34:2; Mateo 10:32, 33.)

23 Je Na̱i nʼio básjaile josʼín kʼianga ya ska̱nijinná ya sonʼnde. Tobʼelañá, batíobasenná kjoasʼetsaojin xi jndí tjío kʼianga kui skénʼndóbʼakjániná. Tonga jósʼin jchañá jñanile kjoasʼetsaojin xi ndatjín, xi kʼoetsaojinná kʼoa xi tsín chʼao kʼoe tokoán. Yaa chótʼayá jebi ya kjoaʼmiya xi fini.

^ párr. 3 Kʼiaa saʼnda tíbatéxomanile Cristo je chjotale xi ya koai ngʼajmi kʼianga kisʼejna je sʼuí Pentecostés nga nó 33 (Colosenses 1:13). Kʼoa nga nó 1914 kʼiaa tsakʼaile Jesús “je kjoatéxomale sonʼnde”, xi tsonile, nga je koatexomason Sonʼnde. Kʼoa kuinga je chjotale xi ya koai ngʼajmi kui tjíotsoyasonsíni nga je Cristo koatexoma (Apocalipsis 11:15).

^ párr. 4 Isaías 2:2-4: “Kʼoa nga kuichokjetʼa nichxin, je nindo xi tíjnason niʼyale Jeobá nʼio taja sʼe̱jna ya sonnindo xi tjío, kʼoa kui xi ngisa nʼio ngʼa sʼe̱jnale nindo xi ngikʼa, kʼoa yaa kuicho ngatsʼi naxinandá. Kʼoa nʼio nkjín naxinandá xi koaimi kʼoa kuitso: Nroáo, tangínmiaa ya nindole Jeobá, ya niʼyale je Ninále Jacob. Jé koakoyaná tʼatsʼe ndiaale, kʼoa yaa kuitsomayaa ndiaale. Nga̱ yaa Sión kuitjoni kjoatéxoma, kʼoa yaa Jerusalén kuitjoni énle Jeobá. Kʼoa jé kʼoendajinle kjoa je naxinandáyʼai kʼoa nkjín naxinandáʼndí sikixiyandale. Kʼoa to ki̱cha̱ bʼenyi sikʼóya ki̱cha̱ espadale kʼoa ki̱cha̱ oso sikʼóya ki̱cha̱ lanzale. Alikui tiskaanni je naxinandáyʼai kao xi kjaʼaí naxinandáyʼai kʼoa ni tʼatsʼe kjoajchánjinla tiskótʼayani”.

^ párr. 8 Chótʼai je libro xi Razonamiento a partir de las Escrituras ʼmi ya pájina 140-144. Libro jebi jé testigole Jeobá bʼasje.

^ párr. 9 Proverbios 4:23: “Je xi ngisasa nda tikuindai jé ni̱ma̱li, nga̱ kui xi tjín jinni̱ma̱ná xi kuitsoni tsa so̱koná kjoabijnachon kʼoa tsa mai”.

^ párr. 67 Chótʼajin ya kjoaʼmiya xi majngokao, jñani tso: “Saludo xi tsʼe bandera, nga ma botar kʼoa kao xi servicio civil ʼmi”.