Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 10

Tʼatsʼe Niná kinroani je kjoabixan

Tʼatsʼe Niná kinroani je kjoabixan

“Jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso.” (ECLESIASTÉS 4:12.)

1, 2. 1) Kʼianga ya bichokijnabaseen nga tjíobixan xíngiaa, jmé xi sakʼoa bixoán kʼoa ánni. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

A TSÍ nʼio tse kjoatsjoa tjenkao kʼianga tjín xi bixan. Nichxin kʼianga bixan je xíngiaa nʼio nda fayo kʼoa nʼio tsjoa tjíole. Kui síkjaʼaitsjen nga nʼio naskásʼin koatiokao xínkjín nyaonli jngili ján.

2 Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi tse kjoa tjíosʼele je xi jechixan. Ninga nʼio tsjoa tjínná nga ya bichokijnabaseen nga tjíobixan xíngiaa kʼoa mená nga nda koatio, tsakui nichxin i̱ bixoán: “A nda xótse koatiokao xínkjín ngantsjai”. Kuijin xi kuitsoni jokji sinʼiotʼa je kjoatéxomale Niná kʼoa jokji kʼoenele yaole nga sitjoson (tʼexkiai Proverbios 3:5, 6). * Kʼiatsa kʼoasʼin, nda koatio kʼoa tosi tonda sʼe̱le kjoatsjoachale Niná. Ni jechixán kʼoa ninga kje machjén nga kataʼyaa nga ño koya jebi: ánni nga kuixanñá, jmé xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan ʼyani xi kuixankoaa, jósʼin tongini kuiyondaa kʼiatsa mená kuixaan, kʼoa jmé xi koasenkao xi jekabixan nga nda koatiokao xínkjín ngantsjai.

ÁNNI NGA MESÍNINÁ KUIXAAN

3. Ánni nga tsín koa̱n totjín totjenni kjoa kuixanni jngo chjota kʼoa tsa tokuije̱ nga je xi ngikʼa kʼoakuitsole.

3 Tjín chjota xi kʼoatso nga toje xi tsjoa satío kon je chjota xi jekabixan kʼoa nga tsín tsjoa satío kon je xi tsín sokóle xi bixankao. Tonga alikui kʼoatjín. Kuilakji je Jesús alikui chixan, kʼoa kʼoakitso nga jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani nga toje bʼejna jngo chjota. Kʼoati kitso nga je xi chókjoakaole kʼoakatasʼín (Mateo 19:11, 12TNM). Je pastro Pablo kʼoati kinchja̱ni jme kjoanda xi tjenkao nga toje bʼejna jngo chjota (1 Corintios 7:32-35). Tonga je Jesús kao Pablo alikui tsakʼéchjoa kjoabixan. Je Biblia kʼoatso nga “kjoafaʼaitsjenle na̱i xi ndajin” tjíosíchjén je xi bʼéchjoa nga bixan chjota (1 Timoteo 4:1-3). Tonga je xi mele nga ndasa sixále Jeobá, ngisa koa̱n sixále nga toje tíjna. Nʼio machjén nga nda katasíkjaʼaitsjen kʼoa nga tsín totjín totjenni kjoa kuixanni kʼoa tsa tokuije̱ nga kʼoatsole xi ngikʼa.

4. Ánni nga ngisa nda síjchásíni je ʼndíxtile xi jekabixan.

4 Tonga je kjoabixan kʼoati jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná tínroani, tse kjoanda kao kjoanichikontʼain tjenkao (tʼexkiai Génesis 2:18). * Nkjín koya tjínni anni nga koa̱n kuixansíni jngo chjota kʼiatsa je xi mele. Tobʼelañá, kʼianga tíjna je nʼai kao je na̱ ngisa nda síjchá je xtile, nga̱ je ʼndíxti machjénle nga sa̱kóle kjoatsjoacha, nga sʼe̱ndiaale kʼoa nga kuichákjáyale (Salmo 127:3; Efesios 6:1-4).

5, 6. 1) Tojo tso ya Eclesiastés 4:9-12 jmé kjoanda tjenkao kʼianga sʼená miyo. 2) Jósʼin nga ngisa nʼio sʼe je kjoabixan.

5 Kʼianga ngisasa nda koa̱nchoyaná je testo xi yʼangini kjoaʼmiya jebi, chótʼayajinla josʼin tínchja̱ni Eclesiastés 4:9-12, jñani i̱ tso: “Tongisa nda nga jao mani chjota tikʼoajinni nga tojngo mani, nga̱ ngisa nda njele nga nʼio síxá. Kʼiatsa jngo xi ska̱, jé xi ijngo skómitjen. Tonga ʼyáni xi skómitjen xi toje tíjna kʼiatsa ska̱. Kʼoa tsa jao mani xi kjiotʼale xínkjín sísole xínkjín, tonga jósʼin koa̱nsonile xi tojngo mani. Tsa tojngo mani chjota tochale sicha kʼiatsa ʼya xi kʼoeele, tonga tsa jao mani chókjoakaole. Kʼoa jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso”.

6 Ningalani kui tínchja̱ni bersíkulo xi jesí kabʼexkiaa nga nʼio chjíle nga sʼená miyo, kʼoati koasenkao xi jechixan nga̱ jésa xi ngisa nʼio miyo male xínkjín. Kʼoa tojo tso bersíkulo jebi koaan tsjoánganʼiole xínkjín, sinʼio kon xínkjín kʼoa sikuinda xínkjín. Kʼianga nʼio sʼe̱jna kjoabixanle jngo chjoón jngo xʼin, tjínsa xi machjénle. Ya Eclesiastés 4:12 kʼoatso nga “jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso”. ʼYáni je nʼó xi majanni. Jé Jeobá. Kʼiatsa jngola nʼó xi to jao kjikjao ngisa ndi̱to̱n tjójtso tikʼoajinni tsa jan kjikjao. Tikʼoasʼinni, kʼianga je Jeobá títjon síkatío xi jekabixan kʼoa kʼoasʼín josʼin mele, ngisasa nʼio sʼejna kjoabixanle.

7, 8. 1) Jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoale Pablo je xi toje tjío kʼiatsa ñʼai male nga kjoéxkó yaole. 2) Jótso Biblia, jméni xi faʼatojin xi bixan.

7 Tojé xi jekabixankao xínkjín xi tiʼndele koa̱n kjoáyokao xínkjín kʼoa nga sitsjoayale xínkjín nga jngó jngó (Proverbios 5:18). Jméni xi koa̱n sʼin tsa ʼyani xi jekafaʼato kjoaxtile, xi tsonile, tsa jejaʼato jotjín nó nga nʼio kisimekon nga tjín xi koájnakao, kʼoa tsa tojo ñʼaisa male ndʼaibi nga kjoéxkó yaole. Kʼianga tsín jée koasjaile yaole, je pastro Pablo itso kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale: “Tsa tsín [ma]le kjoéxkó yaole, tosa katabixan. Ngisa nda nga kuixan kaoni tsa yaole sisjueyale” (1 Corintios 7:9; Santiago 1:15).

8 Tonga je xi mele kuixan tjínnele kuenta sʼin én xi kitso je pastro Pablo kʼianga kitso: “Tonga je xi [kuixan], sʼe̱le kjoañʼai yaole” (1 Corintios 7:28). Je xi bixan jengisa tse kjoa faʼatojin tikʼoajinni je xi toje tjío. Tongini nga kjesa bixanjin, jméni xi sʼin tsa tsín mele nga tse kjoa sʼe̱le kʼoa nga tosa kjoanichikontʼain katasʼele kʼianga jekuixan. Xi tojngola koya, machjénní nga nda skoéjin ʼyani xi kuixankao.

NDA CHJOÉJIAAN JE XI KUIXANKOAA

9, 10. 1) Jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoa pastro Pablo kʼiatsa je kuixankoaa je chjota “xi tsín makjainle” Énle Niná. 2) Jmé kjoa batiojin xi je bixankao chjota xi tsín kotʼaya Énle Niná.

9 Je pastro Pablo jngo kjoafaʼaitsjen kitsjoa xi koasenkao je xi mele kuixan, kitso: “Ali tojngojin biyokjao kao xi tsín makjainle” (2 Corintios 6:14). Jméni xi koa̱n kʼiatsa jngo cho̱ xi ngisa taja kʼoa xi ngisa je kji tikuini nʼó sʼe̱tʼanʼiotʼa jngo cho̱ xi ngisa choa nganʼio tjínle. Skuiʼaon nga jao. Kʼoakjoánti ma kʼiatsa jngo chjota xi Énle Niná makjainle je kuixankao xi tsín makjainle. Tse kjoa sʼele. Ánni. Kuinga kjaʼaí kjaʼaí kjoa mandosinle nga jngó jngó. Jngo xi kui mandosinle nga nda kʼoéjna ngixko̱n Niná kʼoa xi ijngo mai. Kʼoa alikui nda batiokao xínkjín. Kuijin nga kʼoasʼin tsakʼénesíni je pastro Pablo nga tojé kuixankoaa xi ngóson sʼin makjainná (1 Corintios 7:39).

10 Tjínkʼa xíngiaa xi ba male nga toje tjío kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga nda koatio ninga je chjota “xi tsín makjainle” Énle Niná kuixankao. Tjínkʼa xi faʼatone kjoatéxomale Niná kʼoa jé bixankao chjota xi tsín je Jeobá síxále. Nga kʼoasʼín skanni be nga tsín nda kasʼín nga je kabixankao jngo chjota xi tsínkui mandosinle xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa ngisa nʼio tse kjoaba bʼejnajin tikʼoajinni josʼin tíjna ngasʼa. Tonga nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi tsínkui kʼoatjíosʼín. Jé Jeobá tjíosínʼiotʼa yaole kʼoa kixi tjíofitʼale (tʼexkiai Salmo 32:8). * Xíngiaa jebi alikui jao tjío kon nga chan so̱kole xi kuixankao i̱ jinnaxinandále Niná.

11. Jméni xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan je xi kuixankoaa (kʼoati chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jmé xi koasenkaona nga nda skoéjian xi kuixankoa”).

11 Kʼianga koa̱nná chjoéjiaan ʼyani xi kuixankoaa ali tsa tokuijin xi kuenta sʼiaan kʼiatsa Jeobá tísíxále. Kʼoati machjén nga koa̱nngósoán jokjoaan, nga kʼoati kui tífitjenngi jmeni xi mená ñá kuichotjenngiaa xi tʼatsʼe Niná, kʼoa nga kʼoati kji tsjoake Jeobá jokji tsjoachaa ñá. Je choʼnda xi nʼiotʼakon Niná títsjoá kjoafaʼaitsjen xi tʼatsʼe kjoabixan xi ya Biblia yʼangini. Koaan títjon kjoanla nda chótʼayajiaan kjoafaʼaitsjen jebi kʼoa kʼoaiʼndee nga kui katabándiaaná. Kʼianga chótʼayá si̱jélee Niná nga katasíchoyaná * (tʼexkiai Salmo 119:105). *

12. Jméni xi ma kʼa ʼnde kʼiatsa ʼya xi mele kuixan, kʼoa jmé choa̱ xi koasenkao je xijchá jokoa̱n sʼin.

12 Tjín ʼnde jñani je xi xijchá ma bajngile xtile ʼyani xi bixankao. Kuixó kʼoasʼínni nga je xi xijchá ma ngisa tjínle kjoafaʼaitsjen kʼoa ngisa be ʼyani xi skénndiaale je xtile. Kʼoa tojo koan nichxin kjoatse nga nda tsakatio je xi totsakijnyile xi chixankao, kʼoati ma tsa nda ndʼai, tjín nichxin nga nda batio xi kʼoasʼín. ʼNde jñani kʼoama koaan je choa̱le Abraham koaitjenngi je xi xijchá ma. Kʼianga tsakajngile chjoón je Isaac ali tsakuijin kini tsa tao̱n tjínle kʼoa tsa ngʼa tíjna. Je xi kisʼin Abraham kuinga jngo choʼndale tsakʼéxále nga jngo chjoón xi je Jeobá bʼétsʼoale katabajngile je Isaac (Génesis 24:3, 67). *

JÓSʼIN KUIYONDAA KʼIATSA MENÁ KUIXAAN

13-15. 1) Jósʼin koasenkao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Proverbios 24:27 jngo ti xi jemele kuixan. 2) Jósʼin tongini kʼoéjnanda jngo chjoón xi jemele kuixan.

13 Kʼiatsa jekui tinikjaʼaitsjeen nga mená kuixaan machjénní nga chjónangilee yaoná: “A ñaki jetijnanda nga kuixan”. Ali tsa tokuijin kjuinñá josʼin nikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe jebi: tsa jemachjénná xi kuiyokoaa, tsa jekoa̱nná koakole kjoatsjoacha jngo chjota kʼoa tsa ʼndíxti jemená. Machjénní nga títjon kjoanla si̱kjaʼaitsjeen tsa kuitjosonná jmeni xi kjinele xi jekabixan.

14 Si̱kjaʼaitsjenla jngo ti xi jemele kuixan. Machjénní nga sikjaʼaitsjenjin jotso Proverbios 24:27 jñani tso: “Títjon kjoanla kʼoatʼiain je xáli ya nditsián kʼoa tijngui je xáli ya jinxjóe ján; kʼoa kʼia tʼendai je niʼyali”. Je én jebi kui tínchja̱ni tʼatsʼe je xi mele kuixan. Nichxin kjoatse, je ti xi mele kuixan títjon kjoanla kiskosonnile tsa jekoa̱nle sikuinda kʼoa koa̱njngíʼa jngo chjoón kʼoa kao xti xi sʼe̱le. Kʼoa nga kje bixanjin títjon kjoanla nda kisixá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tjínnele sʼin je xtixʼin xi mele kuixan. Títjon kjoanla koationda ánni nga kuitjosonsínile je xá xi sʼe̱le kʼianga jekuixan. Nga̱ jé kjinele koa̱njngíʼa yaniʼyale jokji tse kʼoéjna kʼoa josaʼnda nga chókjoale. Je Énle Niná kʼoatso nga je xi tsín bajngiʼa yaniʼyale, xi tsín kuenta sʼín jomale xi tjío yaniʼyale kʼoa xi tsín bakóyale Énle Niná ngisa chʼaosʼin síkʼéjna yaole tikʼoajinni jngo xi tsín makjainle (tʼexkiai 1 Timoteo 5:8).

15 Je chjoón kʼoati tse xá kjinele ya yaniʼya nga jekabixan. Ya Biblia bakóya jokoa̱n sʼin je chjoón kʼianga koasenkao je xʼinle kʼoa nga sisinle xi tjío yaniʼyale. Kuinga machjénsíni nga tongini kʼoéjnanda (Proverbios 31:10-31). Je chjota xi tokjoan bixan to yaole fini. Ánni. Kuinga saʼnda tsín síkjaʼaitsjen jósʼin tjínnele kʼoéjnakao chjoónle axo xʼinle kʼianga jekuixan. Tonga je xi ngisasa machjén tongini nga kje bixanjián kuiní tsa jemaná nichjén je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia. Kataʼyala xi tʼatsʼe jebi.

16, 17. Jmé testo xi koa̱n sikjaʼaitsjenjin ʼyani xi jemele kuixan.

16 Je xʼin kao je chjoón machjénní nga sikjaʼaitsjenjin jméni xi koyale Niná nga sʼin nga jngó jngó kʼianga jekuixan. Je xʼin machjénní nga katamajinle jme xá xi kjinele kʼianga ngʼajko̱ sʼin kʼoéjna. Kʼoa ningalani kui kjoatéxoma sʼe̱le alikui koa̱n nga totaon skoe̱ je chjoónle, kui choa̱le Jesús koaitjenngi (Efesios 5:23). Kʼoati tjínni xi tʼatsʼe je chjoón, machjénní nga kʼoati katamajinle jmeni xi kjinele kʼianga jekuixan. Kuinga ndatjínsíni nga skónangile yaole: “A tijnandaña nga nangi koatejnale kjoatéxomale jngo xʼin” (Romanos 7:2). Jngo chjoón xi sʼa toje tíjna nangi tíjnale je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kao tsʼe Cristo (Gálatas 6:2). Kʼoa tsa kuixan ijngosa kjoatéxoma xi nangi kʼoéjnale: jé kjoatéxomale xʼinle. Kuinga tjínnesínile nga skónangingánile yaole: “A kʼoakoa̱nna nga nangi koatejnale jngo xʼin xi kʼoati chjotajée kitjenni joni tsa an kʼoa nga tsjoanganʼiole ngantsjai”. Kʼiatsa bele kon nga tsín kʼoakoa̱nle, tosajin nda nga tsín kuixan.

17 Je chjota xi jebixan tjínnele kuenta sʼin jmeni xi machjénle je chjoónle, kʼoa je chjoón kʼoati tjínnele kuenta sʼin jmeni xi machjénle je xʼinle (tʼexkiai Filipenses 2:4). Je pastro Pablo i kitso: “Jngójngó ngatsʼiobi ñaki kʼoasʼin tsjoacha katamao yánchjínno, josʼin tsjoachao yaono. Je xi chjoón xkón katabe xʼinle”. Je Niná kʼoasʼin kisijinle pastro Pablo kʼianga je xʼin kjoaxkóntokon machjénle kʼoa je chjoón kjoatsjoacha machjénle (Efesios 5:21-33).

Je xi sʼa tjíotsomakao xínkjín, alikui toje batio kʼoa alikui toje bʼetsoma

18. Ánni nga machjénsíni nga skoéxkó yaole ʼyani xi jetjíotsomakao xínkjín.

18 Alikui koa̱n tokʼoetsaojin jngo chjoón jngo xʼin xi jetjíotsomakao xínkjín. Tosa kʼoasʼin katasíchjén nichxinle nga katabexkonsa xínkjín ánni nga skoe̱síni tsa skénndiaale nga kuixankao xínkjín kʼoa tsa mai. Mani nga nʼio tsjoake xínkjín, machjénní nga skoéxkó yaole nga jngó jngó, nga̱ kje koa̱njin kʼoasikao xínkjín josʼín xi jechixan. Kʼiatsa ñaki tsjoake kjoaixi xínkjín alikui tsjoáʼndele yaole nga kui kʼoasʼin xi tsín kixi tíjna xi chʼaosʼin sikatío ngixko̱n Niná (1 Tesalonicenses 4:6). Tojosísʼin tiʼyaa, ʼyani xi jetjín xi tsoʼbakao nʼio machjén nga koa̱nle skoéxkó yaole ninga kuixan kʼoa ninga mai.

JMÉNI XI SʼIAAN NGA TSÍN KATABIXOYA KJOABIXANNÁ

19, 20. Tatiola kʼai choa̱ josʼin síkjaʼaitsjen chjota tʼatsʼe kjoabixan, kʼoa josʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen ñá.

19 Je xi jekabixan alikui koa̱n nga to kjoaská skoe̱kon je kjoabixanle kʼiatsa mele nga koatiokao xínkjín ngantsjai nichxin. Kʼianga bixan chjota tokʼiaa fitsʼiani josʼin jekoatiokao xínkjín tokʼia saʼndani, jokjoansʼin tsakʼéndajin Jeobá (Génesis 2:24). Tonga je chjota alikui kʼoasʼin bekon je kjoabixan. Tjín ʼnde jñani kʼoatso chjota nga je kjoabixan kʼoasʼin mangóson joni tsa jao nʼó xi tjíjtía xi sasa ma chjojndáñá. Je chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kjoan tsjion xínkjín kʼianga kjoa sʼetséle.

20 Tjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tjínnele tondiaa koatiokao xínkjín xi jekabixan. Kuinga bixansíni nga̱ be nga koa̱n tsjión xínkjín tsa kjoa sʼe̱le kʼoa tsa tsínni kʼoasʼin koatio josʼin kiskosonnile nga kje bixanjin. Tonga kuenta sʼiaan nga je Biblia jngo nʼó síngósonkao je kjoabixan. Tjín nʼó xi nʼio taja, jolani tsa nʼó riata. Nʼó jebi ma tjomitje̱nni tsojmi xi nʼio ai kʼoa likui tjojtso. Kʼoakjoánti tjínni xi kao kjoabixan, je Jeobá kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tondiaa koatiokao xínkjín xi jekabixan. Je Jesús i kitso: “Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (Mateo 19:6). Kʼoa ñá xi chjotale Cristo maa kʼoatisʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen. Tonga a ai tíjna je kjoabixan kʼianga kʼoatso Énle Niná nga tsín tima tsjionni xínkjín chjota. Majain, ali aijin tíjna.

21. Jméni xi chótsenlee xi tʼatsʼe je chjoónná kʼoa tsa je xʼinná kʼoa ʼyáni tsʼe choa̱ xi chjénngia.

21 Kʼiatsa mená nga nda kuiyoaa kʼianga jekuixaan, machjénní nga kui chótsenlee jme xi nda sʼín je chjoónná kʼoa tsa je xʼinná ʼndele nga tokui chótsenlee jmeni xi sakʼoa tsín nda sʼín. Tonga a tsí jngoyale tibʼechjoangiaa je xkoaan kʼiatsa kʼoasʼiaan. Tokuila si̱kjaʼaitsjeen josʼín Jeobá. Ninga saténgiaa kui kotsenntsjaile jmeni xi nda nʼia, a kui xi tsonile nga tíbʼéchjoangi xko̱n tʼatsʼe jmeni xi tinʼia. Majain. Kʼoa nga kʼoasʼín je Jeobá kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen jokitso je salmista: “Kʼiatsa tokuilani je jée xi kuenta sʼiain, ji Jah, ji Jeobá, ʼyáni xi koa̱n koase̱nkixi” (Salmo 130:3). Je xi jechixan kʼoati tjínnele sichatʼale xínkjín kʼoa nga kui skótsenle jmeni xi nda sʼín xi ijngo (tʼexkiai Colosenses 3:13TNM). *

22, 23. Jmé choa̱ tsakʼéjnale Abraham kao Sara je xíngiaa xi jechixan.

22 Je xi jechixan koaan sa nda sa nda koatiokao xínkjín jokji nga koai nó. Kataʼyala je choa̱le Abraham kao Sara. Kʼianga jekoanjchínga tse kjoa jaʼatojin. Kuilakji je Sara, alikuijin choa ñʼai koanle nga to ndʼianajñosa tsakatioʼya kʼianga jekitjo ya naxinandá Ur nga̱ ndasʼin tjío tsakai yabe. Kʼoa xi ijngosani jela jankan nóle nga kʼia. Ninga kʼoalani, nangi tsakʼejnale je xʼinle kʼoa kisitjoson. Tsakasenkao kʼoa kitsjoanganʼiole je xʼinle ánni nga nda kitjosíni jme xi tsakʼéndajin. Kʼoa li tsa tokuijin kʼoakisʼinni nga nda kʼoaxki̱. Nʼio tsabexkón je xʼinle. Naina kitsole kʼoa ñaki ni̱ma̱le kinroajinni nga kʼoakitso (Génesis 18:12; 1 Pedro 3:6).

23 Ninga kʼoalani, je Abraham kao Sara sakʼoaa tsín koanngóson kjoafaʼaitsjenle. Tobʼelañá, je Sara tjín xi kitso ñandiale je Abraham, kʼoa je Abraham “nʼio chʼao kisʼele”. Tonga je Jeobá kʼoakitsole nga katanrʼoéle je chjoónle. Je Abraham nangitokon koan kʼoa kinrʼoéle chjoónle kʼoa nga kʼoakisʼin nda tsakatio ya yaniʼyale (Génesis 21:9-13). Je Abraham kao Sara nda choa̱ tsakʼéjnale je xíngiaa xi jechixan ninga jenʼio kjoatse chixan.

24. Jósʼin kʼoasjejeya Niná je xíngiaa xi jechixan.

24 Koaan nda koatio xi jechixan. I̱ jinnaxinandále Jeobá naskánasʼin tjío je xíngiaa xi jechixan. Je xʼin bakóle kjoatsjoacha je chjoónle kʼoa bechjíní. Kʼoa je chjoón bexkón je xʼinle. Kʼoa nga jao jé títjon Jeobá síkʼéjna. Tojosʼin kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi, ʼyani xi mele nda koatio nga jekuixan machjénní nga nda skoéjin ʼyani xi kuixankao, nga ndakjoanla kʼoéjnanda kʼoa nga kʼoenele yaole nga katasʼe kjoanyʼán kao kjoatsjoacha ya yaniʼyale. ʼYani xi kʼoasʼín jé Jeobá bʼasjejeya kʼoa tosi tonda sʼele je kjoatsjoachale.

^ párr. 2 Proverbios 3:5, 6: “Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali”.

^ párr. 4 Génesis 2:18: “Kʼoa je Niná Jeobá i kitso: Alikui ndatjín nga tosi tonda toje kʼoéjna je xʼin. Sinda jngole je xi koasenkao, je xi koa̱njngotʼanile”.

^ párr. 10 Salmo 32:8: “Sichoyale, kʼoa xínyale jokji ndiaa xi kʼuínyai. Kʼoa kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle”.

^ párr. 11 Chótʼai je libro xi El secreto de la felicidad familiar ʼmi ya kapítulo 2. Libro jebi jé testigole Jeobá bʼasje.

^ párr. 11 Salmo 119:105: “Je énli jngoyale lámpara xi síʼisenle ndso̱koa, kʼoa kui xi síʼisenle je ndiaa xi fiya”.

^ párr. 12 Tjínkʼa choʼndale Jeobá xi tsakatio ngasʼa xi jao kʼoa tsa nkjínsa kisʼin yánchjínle, jolani tsa Abraham kao Jacob. Ninga kitsjoaʼndelani Jeobá nga kʼia ali tsa tʼatsʼejin jaʼaini nga kʼoakoan. Kʼoa kʼianga jejngo naxinandá koan je chjota israelita tojo kitsjoaʼnde, tonga kitsjoale kjoatéxoma jotjínnele sʼin. Kʼoa kʼianga jaʼai Cristo i̱ Sonʼnde, je Jeobá ñaki tsakʼéchjoa kjoa jebi (Mateo 19:9; 1 Timoteo 3:2).

^ párr. 21 Colosenses 3:13TNM: “Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio kʼiatsa ʼya xi fajétʼale xínkjín. Jokisʼin Jeobá nga kao kjoatsjoa kisichatʼano, kʼoati tʼiaon tsanda jon”.