Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 15

Je Niná tongini tsakakóle Daniel jmeni xi koa̱n

Je Niná tongini tsakakóle Daniel jmeni xi koa̱n

Je Daniel kui kiski kʼiani kjoaʼaí je Mesías kʼoa josʼin koatexoma. Nga kiskajenngi naxinandá Babilonia

JE Daniel chjota israelita koan kʼoa nda kitʼale Niná. Yaa Babilonia kinikʼéjnanʼio nga sʼa xti kʼianga kjesa fichónikjejin Jerusalén. Je Daniel kʼoa kao chjota judío xi ngikʼa kitjoʼndele nga tsakʼetsomandaí ya Babilonia ninga yalani tsakationʼio. Kʼoa jotjín nó tsakʼejna Daniel ya naxinandá jebi, Niná tsakʼejnakao ngantsjai. Tobʼelañá, kʼianga jngo nga̱jao̱ jñani xa nyaʼya kinikʼatjenya, Niná tsakʼasjentjai. Kʼoa kʼoati tongini tsakakóle Niná jmeni xi koa̱n kʼianga kuichoka nichxin. Je én xi tongini kiski Daniel kui tínchjani tʼatsʼe je Mesías kʼoa josʼin koatexoma.

Nichxin nga kjoaʼaí Mesías. Kʼiáni tjínnele kiskoyale je “Mesías xi Ngʼajko̱ kʼoéjna” je naxinandále Niná. Je Daniel kʼoatsakʼinle nga kʼia kjoaʼaí je Mesías nga je kjoaʼato jankan kaoni ñajan xomana xi nó tínchjani, kʼoa nga kʼia koaitsʼiani xomana xotjín nga kuitjo én xi tso nga sʼe̱ndayani je xjáo xi kjindai Jerusalén. Je én jebi kʼia kitjo nga nó 455 nga kjesa chʼajin nó 1 kʼoa je Daniel tokʼoa je kjoatse kʼien nga kʼia. Je “xomana” xi jankan kaoni ñajan mani ñato nó tsoyanile nga jngó jngó kʼoa ño siento kao ñokan kaoni jan nó bichóni ngayeje. Tsa ya tje̱n nó 455 nga kjesa chʼajin nó 1 kʼoéxkiñá nó xotjín yaa bichókaoná nó 29. Jméni xi koan nó jebi. Skan jchaa xi kui. Tonga je Daniel kʼoati tsakʼinle nga ni̱kʼien Mesías nga kʼoechjíntjai jéele chjotasonʼnde (Daniel 9:24-26).

Je Mesías Rey kʼoéjna ya ngʼajmi. Jngo sén kisakole Daniel jñani “jngo xi kʼoakji ʼndíle chjota kji” tsabe xi ya kichokasejna ngixko̱n Niná. Je xi tsabe jéní Mesías. Xijekoan, je Jeobá kitsjoale xá je Mesías nga jé koatexoma ngantsjai nichxin. Je Daniel kʼoati tsabe nga tjíosa chjota xi koatexomakao Mesías. Chjota jebi “chjotatsjele Niná xi nʼio ngʼa tíjna” ʼmile (Daniel 7:13, 14, 27).

Je Rey xi kiskoejin Niná kjoaʼaxin ngatsʼi chjotaxá sonʼnde. Je Nabucodo­nosor, xi rey tsakʼejna ya Babilonia, jngo nijñá tsakʼaile xi nʼio kisikjaojin, jñani jngo xkóson xi síxkónkjije tsabe xi taonsine jko̱, taonchxoa je ʼmele kao xjale, ki̱cha̱ní je tsʼoa̱ kao ngʼasole, ki̱chaa tʼainxkóle sa­ʼnda ndsoko kʼoa je ndsoko ki̱chaa kʼoa ndási títsʼónjin. Xijekoan, jngo la̱jao̱ tsabe xi kitjokajin jngo nindo kʼoa ñaki kisixkoa xkóson jebi nga kiskangi ndsoko. Je Niná kʼoakitsole Daniel josʼin tsoyanile nijñá jebi kʼoa je Daniel kʼoakitsole Nabucodonosor nga je Babilonia tsoyanile jko̱ xkóson jebi. Kʼoa nga kjaʼaí kjaʼaí naxinandá tsoyanile jotjín ya ma xkóson xi tsabe. Kʼoati kitsole nga je Rey xi kiskoejin Niná kʼiaa sitjoson xá xi kjinele kʼianga tíbatéxoma je naxinandá xi kui tsoyanile ndsoko xkóson jebi. Kʼoa tond­iaa kjoaʼaxin ngatsʼi chjotaxá xi tjín kʼoa jé koatexomason Sonʼnde tokʼia saʼndani (Daniel kapítulo 2).

Je Daniel tojo tíjnasa nga kiskajenngi naxinandá Babilonia. Kitjoson je én xi tongini kinokjoa, jé rey Ciro kiskoé naxinandá jebi. Kʼoa nga kichoka xi jankan kao te nó kʼiaa kitjoni Babilonia je chjota judío kʼoa kini ʼndele. Kʼoa je xi tsakándiaa nga kisʼendaya Jerusalén kao yo̱ngo̱le Jeobá jéní chjota xi xá tjínle, je naʼmi kʼoa kao chjota xi tʼatsʼe Niná kinchjaya. Tonga jméni xi koan kʼianga je jaʼato xi ño siento kao ñokan kaoni jan nó.

(Yaa yʼangini libro xi tsʼe Daniel.)