Ir al contenido

Ir al índice

A ñaki tíjnanda ni̱ma̱li nga skoe̱ je Jeobá

A ñaki tíjnanda ni̱ma̱li nga skoe̱ je Jeobá

“Kʼoa jngo ni̱ma̱ tsjoale nga katabena, nga anña je Jeobá; kʼoa naxinandána koa̱n.” (JER. 24:7)

1, 2. Jméni xi kisingósonkao Jeobá je chjota, kʼoa ánni nga katamandosinsíniná.

A TSJOACHANÍ higo. Nʼio nkjín chjota xi nʼio tsjoake, kʼoa tjín naxinandá jñani nga nʼio tjín je yále. Nichxin kjoatse je chjota judío kʼoati nʼio tsjoake koan je higo (Nah. 3:12; Luc. 13:6-9). Je higo nʼio tsjoánganʼioná. Kʼoa tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga nʼioxó basenkao je ni̱ma̱ná.

2 Ñandia kʼianga higo kisingósonkao Jeobá je chjota. Jmeni xi kitsole je profeta Jeremías kui nʼio nchja̱ni tʼatsʼe ni̱ma̱ná kʼoa kao je ni̱ma̱le xíngiaa. Je Niná ali tsakuijin tsakakóya josʼin tsjoánganʼioná je higo, kui kinchja̱ni jotjío je ni̱ma̱ná. Kʼianga chótʼayajiaan je én xi tsakʼinle Jeremías, si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koasenkaoná ñá xi chjotale Cristo maa.

3. Jmé xi tsoyanile je higo xi síkʼaxki̱ ya kapítulo 24 xi tsʼe Jeremías.

3 Kataʼyala jmeni xi kitsole Niná je Jeremías. Kʼianga nó 617 nga kjesa chʼajin nó 1, je naxinandá Judá alikui ndasʼin tjío ngixko̱n Niná. Je Niná jngo sén tsakakóle je profeta Jeremías jmeni xi koa̱ntʼain naxinandá Judá, jao koya higo tsakakóle: xi nda kjoan kao xi chʼao kjoan (tʼexkiai Jeremías 24:1-3). Je higo xi chʼao kjoan jé kitsoyanile je rey Sedequías kao chjota xi kʼoati koankjoan jokjoan je. Kʼoa je xi kitsjoale kjoañʼai chjota jebi jéní rey Nabucodonosor kao chjota kjoajchánle. Kʼoa jókoanni je Ezequiel, Daniel, nga jan xti miyole xi jeya tjíonʼio ya Babilonia kʼoa kao chjota judío xi ya kuichonikatíonʼio. Chjota jebi jé kitsoyanile higo xi nda kjoan. Xi jekichoka nichxin, tjínkʼa xi ki ijngokʼani ya Jerusalén nga kikʼéndaya ijngokʼani naxinandá jebi kʼoa kao yo̱ngo̱le (Jer. 24:8-10; 25:11, 12; 29:10).

4. Jósʼin tsjoánganʼioná je én xi kitso Niná tʼatsʼe je higo xi nda kjoan.

4 Je Jeobá i kitso xi tʼatsʼe higo xi nda kjoan, xi je tsoyanile chjota israelita xi nda kisʼin: “Kʼoa jngo ni̱ma̱ tsjoale nga katabena, nga anña je Jeobá; kʼoa naxinandána koa̱n” (Jer. 24:7). Kui testo jebi xi nʼio tsjoánganʼioná xi yʼangini je kjoaʼmiya xi tichotʼayá. Je Niná kui xi mele nga jngo ni̱ma̱ tsjoáná nga kataʼyaxkoaan. Je xi ni̱ma̱ tsole ibi kuiní jmeni xi ngisa fitʼale ni̱ma̱ná. Je xi mená kuinga jchaa je Niná kʼoa nga ya naxinandále kuiyojiaan. Kʼianga kʼoakoa̱n, machjénní nga chótʼayá je Biblia kʼoa nga si̱tjosoán jotso, nga kʼoakoa̱nniná jéená kʼoa nga tsín tikʼoasʼianñá jmeni xi kinʼia ngasʼa, nga kʼoaitʼalee yaoná kʼoa nga koanngínsʼenngindá kao jaʼaínle Nʼai, kao jaʼaínle ʼNdí kʼoa kao jaʼaínle nganʼiotsje (Mat. 28:19, 20, TNM; Hech. 3:19). Tjíokʼa xíngiaa xi jekʼoakisʼin kʼoa tjíokʼa xi jekʼoatjíosʼín xi jefi kjoajtínná.

5. Kʼianga tʼatsʼe ni̱ma̱ kinchja̱ni je Jeremías, ʼyáni xokitsole.

5 Ninga jekʼoatinʼia jmeni xi kanikʼaxkiaa machjénní nga tosi tonda si̱kuindaa josʼin timangínkoaa yaoná. Ánni nga machjénsíni. Yaa kʼoatsoná jmeni xi kiski Jeremías nga kinchja̱ni xi tʼatsʼe ni̱ma̱ná. Ninga tjío je kapítulo xi tsʼe Jeremías xi kui nchja̱ni tʼatsʼe naxinandá xi tsakationdaile, je libro jebi kui nʼio nchja̱ni tʼatsʼe naxinandá Judá, jmeni xi koan jotjín tse tsakatéxoma je rey xi aon tsakatio nga tsakʼejna Jeremías (Jer. 1:15, 16). Je profeta Jeremías jé xokitsole je xi xʼin je xi yánchjín kao xtiʼndí xi jenaxinandále Jeobá tjíojin. Je chjotajchíngale kʼoakitso nga tjíonda nga naxinandále Niná koa̱n (Éx. 19:3-8). Kʼoa je chjota israelita xi kʼia tjío nichxinle Jeremías kʼoakitso nga naxinandále Niná ma, kitso: “I tiyuijin, tifaʼainrʼoelaijin, nga̱ ji Jeobá, jiní Ninánajin” (Jer. 3:22). Tonga, jóni kisatio je ni̱ma̱le.

A KOANCHJÉN NGA KITIYA NI̱MA̱LE

6. Ánni nga nʼio katamandosinsíniná jmeni xi kitso je Jeobá xi tʼatsʼe ni̱ma̱.

6 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjinexki tjínle ki̱cha̱ xi kotʼani ni̱ma̱ná tsa nda tísíxá. Tonga je Jeobá ñaki bení jotjío ni̱ma̱ná tojosʼin tsabe je ni̱ma̱le chjota xi tsakatio nichxinle Jeremías. Kʼoa male kotʼa ni̱ma̱ tojo tso én jebi: “Je ni̱ma̱ná ngisa nʼio bʼanacha tikʼoajinni tojmeni, kʼoa matso maskále. ʼYáni xi be jokjoan. Anña je Jeobá, xi kʼoasʼin tikotʼajian jotjío ni̱ma̱le chjota, [...] kʼianga tsjoale jmeni xi bakinle nga jngó jngó jmeni xi tjíosʼín” (Jer. 17:9, 10). Je Jeobá ali tsakuijin xi kotʼa je ni̱ma̱ xi tjínná, xi me jan jmi miyón kʼa kjingʼa nga jankan kao te kʼoa tsa ñokan nó. Je xi kitsole Jeobá kuiní jotjío je ni̱ma̱ná, xi tsonile jokjoaan, kʼoa kui kitjenkao jmeni xi nimetokoán, jotjío kjoafaʼaitsjenná, jme xi mangíntʼalee, jonʼia kʼoa jmeni xi mangíntjenngiaa. Kʼoa kui “ni̱ma̱” jebi xi kichʼá ngatsʼiaa. Je Niná male kotʼajin, kʼoa ñá kʼoati koa̱n chótʼajiaan.

7. Jméni xi kitso Jeremías jotjío ni̱ma̱le je chjota judío xi tsakatio nga kui nichxin.

7 Kʼianga chótʼajiaan ni̱ma̱ná koaan chjónangilee yaoná: “Jókisatio je ni̱ma̱le chjota judío xi tsakatio nichxinle Jeremías”. Kʼoa nga jchaa kuila títjon chótʼaa jósʼin kisichjén Jeremías je én xi circuncisión tso, kitso: “Ngatsʼi je niʼyale Israel tsínle circuncisión ni̱ma̱le”. Kʼianga kui kisikʼaxki̱ ali tsakuijin xokitsole nga kʼoasʼin tsakichandai yaole je chjota judío xi xʼin, nga̱ i kitso: “Koeni, kjoaʼaí nichxin, kui xi tso je Jeobá, kʼoa sijéle kuenta ngatsʼi je xi tjínle circuncisión, tonga tojo kjeni tjínjinle circuncisión”. Je chjota judío jebi ninga tsakichandailani yaole tsínnile “circuncisión ni̱ma̱le” (Jer. 9:25, 26). Jósʼin kitsoyanile én jebi.

8, 9. Jméni xi tjínnele kisikao ni̱ma̱le chjota judío.

8 Kʼianga katamajinná josʼin tsoyanile nga tsínle “circuncisión ni̱ma̱le” tso, kui chótʼaa jme xi kitsole Niná nga sʼin je naxinandále, kitsole: “Tichátʼao je xi kjindai ni̱ma̱no, jon chjota Judá kao chjota Jerusalén; ánni nga tsín jolʼí koa̱nsíni kjoajtina nga kuitjo [...] xi totʼatsʼe kjoatsʼen xi tinʼiao”. Jñáni kinroani je kjoatsʼenle. Yaa kinroani jotjío jinni̱ma̱le (tʼexkiai Marcos 7:20-23). Jé Jeremías kisichjén Niná kʼianga kʼoakitsole chjota judío jña tínroani kjoatsʼenle. Je ni̱ma̱le tosi tonda nʼio xíjin koan, alikui kisikʼantjaiya yaole kʼoa je kjoafaʼaitsjenle kʼoa kao jmeni xi kisʼin alikui kisasenle Jeobá (tʼexkiai Jeremías 5:23, 24 kao 7:24-26). Kuinga i̱ kitsosínile Jeremías: “Katasʼeno circuncisión xi kao Jeobá, kʼoa tichátʼao je xi kjindai ni̱ma̱no” (Jer. 4:4; 18:11, 12).

9 Je chjota judío tjínnele nga kisikʼantjaiya jotjío je ni̱ma̱le tojo kisʼin je chjotajchíngale xi kʼia tsakatio nichxinle Moisés (Deut. 10:16; 30:6). Kʼianga koatetʼa je xi kjindai ni̱ma̱le kui xi tsonile nga kjoaʼaxinle yaole jmeni xi tjíosítaja ni̱ma̱le, jolani tsa kjoafaʼaitsjenle kʼoa kao xi kisimekon xi kontra tjíole kjoatéxomale Niná (Hech. 7:51).

JNGO NI̱MA̱ XI TÍJNANDA NGA SKOE̱ JE JEOBÁ NICHXIN XI TIYOAA NDʼAI

10. Jméni xi sʼiaan kʼianga koanngíntjenngiaa choa̱le je David.

10 Nʼio bʼailee kjoanda je Niná nga tsoyaná jokoa̱n je ni̱ma̱ná kʼiatsa tsín si̱kuindaa. Ánni nga tjínnesínile koa̱nndosinná xi tʼatsʼe jebi ñá xi testigole Jeobá maa. Ali tsakuijin tsa je xi chʼaotjín kʼoatjíosʼín je ndsʼee, tsa ya kjimangóson je higo xi chʼao kjoan, tojo koankjoan je chjota judío xi tsakatio nichxin kjoatse. Nga̱ je xi choʼndale Niná ma ndʼaibi yaa tjíojin jngo naxinandá xi tsje tíjna kʼoa xi kixi kjima. Ninga kʼoalani, si̱kjaʼaitsjenla jokitso je David, jngo chjota xi kixi koan, kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá, kitso: “Ñaki chótʼajin kjijngonái, ji Niná, kʼoa kataʼyai jotjín ni̱ma̱na. Chótʼajinnái, kʼoa kataʼyai jotjín kjoafaʼaitsjenna nga kʼoasʼin kjaojinle, kʼoa chótsenlai tsa tsín kixi je ndiaana” (Sal. 17:3; 139:23, 24).

11, 12. 1) Ánni nga tjínnesíniná nga chótʼajiaan ni̱ma̱ná nga jngó jngoá. 2) Jméni xi tsín kʼoasʼin je Niná.

11 Je Jeobá kui xi mele nga ndasʼin kuiyoaa ngantsjai ya ngixko̱n. Je Jeremías i kitso: “Ji Jeobá, xi tsʼe chjota kjoajchán, tichotʼajinní chjota xi kixi; tichotsenlai chjaokjándiale kao ni̱ma̱le” (Jer. 20:12). Kʼiatsa kotʼajin Niná je ni̱ma̱le chjota xi kixi, a tsí tjínnele nga kʼoati nda chótʼajiaan ni̱ma̱ná tsanda ñá (tʼexkiai Salmo 11:5). Kʼiatsa kʼoasʼiaan jchajián tsa jmeni xi tsín ndatjín tjínná, jolani jme xi nʼia, jme xi mangíntjenngiaa kʼoa tsa jmeni xi chʼaotjín nʼio tíjnajin kjoafaʼaitsjenná xi machjén nga si̱ndayaa. Kʼoa tsa jmeni xi tísítaja ni̱ma̱ná xi machjén nga chja̱ʼaxian. Tsa kʼoasʼiaan jngoyale tinixkilee ni̱ma̱ná. Jméni xi koa̱n kjoásjee ya jinni̱ma̱ná. Kʼoa jméni xi sʼiaan nga si̱ndayaa yaoná jñani machjénná (Jer. 4:4).

12 Kjoaixiní, je Jeobá alikui kjoanʼio kʼoenená nga si̱kʼantjaiyaa yaoná. Kʼianga kinchja̱ni higo xi “nda kjoan”, xi tsonile, chjota xi nda kisʼin, kitso: “Jngo ni̱ma̱ tsjoale nga katabena”. Tonga alikui kʼoakitso tsa kjoanʼio kʼoenele nga sikʼantjaiya ni̱ma̱le. Jéní xi tjínnele nga kisimekon jngo ni̱ma̱ xi tíjnanda nga skoe̱ je Niná. A tsí kʼoati machjén nga kʼoati kui si̱metokoán tsanda ñá.

Tsa chótʼajiaan ni̱ma̱ná kʼoa tsa chja̱ʼaxinlee yaoná xi tsín ndatjín tse kjoanichikontʼain sʼe̱ná

13, 14. Jósʼin nga tije sikiʼaonni jinni̱ma̱le jngo chjotale Cristo.

13 Je Jesús kitso: “Nga̱ ni̱ma̱be bitjoni kjoafaʼaitsjen xi tsʼen, xi síkʼen kʼen, kʼoa kjoachajngi xi sʼín xi jechixan kʼoa xi kje bixanjin, kjoaché, xi énndiso basénle xínkjín, kʼoa xi nchja̱ʼaon” (Mat. 15:19). Kjoaixiní, tsa jngo ndsʼee xi tsín tikui fini josʼin tíjna ni̱ma̱le, tsakui nichxin kjoachajngi ska̱jin, kʼoa tsa tsín kʼoakoa̱nnile jéele tochale tondiaa sicha kjoandale Niná. Tonga saʼnda jngo ndsʼee xi tsínkui jée tíbajngi tsakui nichxin kui tísímekon ya jinni̱ma̱le xi tsín ndatjín (tʼexkiai Mateo 5:27, 28). Kʼiatsa kʼoakjimaa kʼianí nga nʼio machjén nga nʼio nda chótʼajiaan jotjío je ni̱ma̱ná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, jmé xi koa̱nsjainá. Tochale jchaa tsakui tinimetokoán xi tsín ndatjín tʼatsʼe jngo chjoón; kʼoa tsa je chjoón kui tísímekon xi tsín ndatjín tʼatsʼe jngo xʼin, kʼoa tsa jmesani xi tsín nda tíjna ngixko̱n Niná, xi machjén nga chja̱ʼaxinlee yaoná.

14 Kʼoa jóbixoán tʼatsʼe jngo xíngiaa ningalani tsín kʼien tísíkʼien tonga tsjoáʼndele yaole nga kjoajti sʼejnajin ni̱ma̱le kʼoa saʼnda nʼio majtike jngo ndsʼee xi tongóson makjainná (Lev. 19:17). A kʼoenele yaole nga kjoaʼaxin kjoajti xi tíjnajin ni̱ma̱le. Tsa kʼoasʼin alikui koa̱ntaja ni̱ma̱le (Mat. 5:21, 22).

15, 16. 1) Jósʼin nga “tsín[ni]le circuncisión ni̱ma̱le” jngo chjotale Cristo. 2) Ánni nga jtikesíni je Jeobá jngo chjota xi “tsínle circuncisión ni̱ma̱le”.

15 Tonga nʼio tsjoa maná nga nʼio nkjín mani je ndsʼee xi tsín kʼoatjío ni̱ma̱le kʼoa xi tsínkui kjoa jebi símekon. Tonga je Jesús kʼoati kinchja̱ni tʼatsʼe “kjoafaʼaitsjen xi tsʼen”, xi tsonile josʼin nikjaʼaitsjen sakʼoaa. Tobʼelañá, tsa nʼio mangíntʼalee familianá. Kjoaixiní nga tjínnele tsjoacha koaan je familianá nga tsín kʼoakoa̱nkjoaan jokjoan chjota ndʼaibi nga “tsínle kjoatjaochajin” (2 Tim. 3:1, 3). Tonga tjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga je títjon tjío xínkjín kʼoa nʼio tifaʼatonengáni choa̱le nga sítoánntjai xínkjín kʼoa nga binyakao. Kʼiatsa jokaʼmile xínkjín kʼoati majtile tsanda je. Si̱kjaʼaitsjenla jme xi kisʼin je ndsʼe̱ Dina kʼianga toxkia koanjtile (Gén. 34:13, 25-30). Si̱kjaʼaitsjenlaje̱ jókji kjoajti kisʼejnajin ni̱ma̱le Absalón nga saʼnda kisikʼien je Amnón xi ndsʼe̱jon koanni (2 Sam. 13:1-30). Kʼianga kʼoakisʼin chjota xokjoan, a tsí tsa ya kinroani nga “kjoafaʼaitsjen xi tsʼen” kisatiojin ni̱ma̱le.

16 Kjoaixiní, nga je xi ñaki chjotale Cristo ma alikui kʼien síkʼien. Tonga alikui ndatjín tsa jngo ndsʼee xi kʼoengijtile kon jngo ndsʼee kʼiatsa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín ndatjín jme xi kamatʼain xínkjín, ni kʼoatjín kʼoa ni tsín kʼoatjín. Kʼoa tsa je ndsʼee xi jticha ya niʼyale kuinchja̱le tochale kʼoasjengi kʼoa tsamaije̱ nikʼiajin nda skoéya (Heb. 13:1, 2). Kʼianga ʼya xi kʼoabʼé kjoafaʼaitsjenle, ali tsa sʼajin choa kjoa, nga̱ kui bakó nga tsínle kjoatsjoacha. Kʼoa je Niná xi male kotʼajin ni̱ma̱ná tsakui nichxin likui ndasʼin skoe̱kon ndsʼee jebi nga̱ “tsín[ni]le circuncisión ni̱ma̱le” (Jer. 9:25, 26). Kʼoa si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kitsole Jeobá je chjota judío, kitsole: “Tichátʼao je xi kjindai ni̱ma̱no” (Jer. 4:4).

KATASʼELI JNGO NI̱MA̱ XI ÑAKI TÍJNANDA NGA SKOE̱ JE JEOBÁ

17. Kʼiatsa nokjonchá je Niná, jósʼin koasenkaoná nga ngisa kʼoéjnanda ni̱ma̱ná nga sitjoson.

17 Kʼianga jechótʼajin ni̱ma̱li tsakui nichxin jchai nga tsín kʼoasʼin tífitjenngi josʼin tíbándiaale je Jeobá kʼoa tsakui nichxin saʼnda kui jekjima jngo ni̱ma̱ xi “tsínle circuncisión”. Tsakui nichxin jchai nga nokjonlai je chjota, nga meli nʼio ngʼa kuijnai, nga kui nimetokuin tsojmi xi síxkón kjoan kʼoa tsamaije̱ jchai nga sakʼoa nixíjin kʼoa toji meli chʼai̱ yaoli. Ali tsa tojijin xi kʼoamai (Jer. 7:24; 11:8). Je Jeremías kʼoakitsole je chjota judío xi tsín kixi koan, xi tjío nga kui nichxin nga “kui ni̱ma̱ xi xjoa̱ kʼoa xi xíjin tjínle”. Kʼoa kitsosa: “Alikui i̱ tjíotso ni̱ma̱le: Kuinókjoncha ndʼaibi je Nináná Jeobá, je xi tísíkʼa jtsínʼio kʼoa xi síkʼa jtsí nga cha̱nntjao̱” (Jer. 5:23, 24). A tsíkui bakóyaná jebi nga tjínnele kuinókjoncha je Niná kʼoa nga kʼoailee kjoanda kʼiatsa mená nga nda sʼe̱jna ni̱ma̱ná. Kjoanokjoncha jebi kui xi koasenkaoná nga ngisa kʼoéjnanda ni̱ma̱ná nga sitjoson josʼin mele Niná.

18. Jméni xi tongini kitso Jeobá tʼatsʼe xi ya tjíojin je kjoasʼendajin chjotse.

18 Koaan kuinyakoaa je Jeobá kʼiatsa je xi tsjoáná jngo ni̱ma̱ xi ñaki tíjnanda nga skoe̱. Kʼoa kui jebi xi tongini kitsole je xi ya koai ya ngʼajmi, je xi ya tjíojin kjoasʼendajin chjotse: “Yaa kʼoejnajinle je kjoatéxomana kʼoa yaa skitʼa ya jinni̱ma̱le. Kʼoa Ninále koa̱n, kʼoa je naxinandána koa̱n”. * Kʼoa josʼin nga ñaki skoe̱ je Niná, i kitso: “Alikui titoje kuitsoyanile xínkjín xi miyo fáo kʼoa alikui titoje kuitsoyanile xínkjín xi ndsʼe̱ fáo nga kuitso: ¡Kataʼyao je Jeobá! Nga̱ ngatsʼi skoee xi tʼatsʼan, xi ʼndí saʼnda xi jekoanjchínga [...]. Nga̱ sichatʼale jme jée xi tsakajngi kʼoa alikui tikui kjoaʼaítsjennina je jéele (Jer. 31:31-34).

19. Jméni xi nʼio naskánatjín koyale je xi ñaki chjotale Cristo ma.

19 Ninga ya tjínli kjoachoya ya ngʼajmi kʼoa ninga i̱ choyalai nga kuijnai i̱ Sonʼnde machjénní nga nimetokuin nga jchai je Jeobá kʼoa nga ya kuijnajin naxinandále. Kʼianga so̱koli kjoanichikontʼain jebi machjénní nga sichatʼa jéeli je Jeobá xi totʼatsʼe kjoabʼechjíntjai xi kitsjoa je Cristo. Kʼianga kʼoasʼin síchatʼaná je Niná kui xosikaoná nga kʼoati nichatʼalee je xíngiaa, ninga tjínngijti tokoán xi tʼatsʼe xíngiaa. Kʼiatsa chja̱ʼaxinlee yaoná jebi nʼio nda sʼe̱le ni̱ma̱ná. Kʼoa tsa kʼoasʼiaan, ali tsa tokuijin xi koakoá nga mená si̱xálee Jeobá, kʼoati koakoá nga sa tiʼya sa tiʼyaa xi tʼatsʼe. Kʼoa kui koaan je chjota xi kitsole Jeremías je Jeobá: “Kʼoa jon kjoásjaináo kʼoa jchanáo, nga̱ kao ngayeje ni̱ma̱no kjoásjainináo. Kʼoa tsjoaʼndeña nga jchanáo” (Jer. 29:13, 14).

^ párr. 18 Xi tʼatsʼe kjoasʼendajin chjotse yaa faʼaitʼa je libro Dios nos habla mediante Jeremías, ya kapítulo 14.