Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼin nga nʼio nda koasenkaoli kʼianga kʼoéxkiai je Biblia

Jósʼin nga nʼio nda koasenkaoli kʼianga kʼoéxkiai je Biblia

“Tjínna kjoatsjoa xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná.” (ROM. 7:22)

1-3. Jmé kjoanda xi tje̱nkao kʼianga bʼexkiaa je Biblia kʼoa nga mangíntjenngiaa jmeni xi tso.

“NYAON nyaon tsjoale kjoanda je Jeobá kʼianga tanjio nga kʼoasʼin basenkaona nga majinna jotso je Biblia.” Je tichjaa xi kʼoakitso jejchínga kʼoa jetsʼato ñachan kʼa bʼéxkia ngakjijngo je Biblia kʼoa kʼoatso nga tosi tonda kʼoasʼin. Kʼoa jngo tichjaa xi sʼa xti kʼoakitso nga ngisa ñaki tíjna Jeobá male ndʼaibi kʼianga kʼoasʼin bʼéxkia je Biblia. Ngisa kjimachriantʼale Niná kʼoa itso: “Likʼia kʼoasikji tsjoa kisʼeya tokoan jomana tsa ndʼai”.

2 Je pastro Pedro kʼoatsoná nga “katamamen[á] je ndáchiki xi tʼatsʼe ni̱ma̱n[á], xi ñaki nda”, xi tsonile, je Énle Niná (1 Ped. 2:2). ʼYani xi kotʼaya je Biblia kʼoa fitje̱nngi jmeni xi tsoya tsje tjío kjoafaʼaitsjenle kʼoa be jme xá tjíoni i̱ Sonʼnde. Xi ijngosani, nʼio mamiyole je chjota xi kʼoati tsjoake Niná kʼoa xi je síxále. Kʼoa kʼoasatío kon jokisʼe tsʼe pastro Pablo kʼianga kitso: “Tjínna kjoatsjoa xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná” (Rom. 7:22). Tonga ji tsesa kjoanda xi koa̱n sʼeli. Kataʼyala kʼaa kjoanda jebi.

3 Kʼianga sa jchai sa jchai xi tʼatsʼe Jeobá kao xi tʼatsʼe ʼNdíle, ngisasa koa̱ntsjoachai kʼoa kʼoati koa̱ntsjoachai je xíngi. Nga jetjínli kjoankjíntokon xi tsʼe Biblia ʼyaní nga jeme kʼoasjentjai Jeobá je chjota xi kixi tjíofitʼale kʼianga sikjeson je chjotatsʼen. Nʼio ndatjín én xi tjínjinli xi koa̱n kʼuínyalai chjota kʼianga ʼmikʼinyasuin. Je Jeobá sichikontʼainli kʼianga kʼoasʼin kʼuínyai jmeni xi jekjimajinli nga tichotʼayai je Énle.

TʼEXKIAI KʼOA TIKJAʼAITSJENJIN

4. Jósʼin tsoyanile kʼianga “chéché” kʼoéxkiaa je Biblia.

4 Je Jeobá alikui mele nga xitso xiská kʼoexkiaa Biblia. Nichxin kjoatse i kitsole je Josué: “Je xo̱n kjoatéxoma jebi tjínneli nga ntsjaintsjai kʼoéxkiai. Kʼoa nichxin kao nitje̱n tjínneli chéché kʼoéxkiai” (Jos. 1:8; Sal. 1:2). Én jebi alikuijin xi tsonile tsa chéché kʼoéxkiaa ngakjijngo Biblia fitsʼiakjoanni Génesis saʼnda Revelación (Apocalipsis). Kui xi tsonile nga tobijbi kʼoéxkiaa ánni nga koa̱n si̱kjaʼaitsjenjinsíñá jmeni xi tibʼexkiaa. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisa nda si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi nʼio machjénná kʼoa xi sinʼiojinná. Bijbi kʼoéxkiaa bersíkulo jebi, tokuinókjoaché nga kʼoéxkiaa nga jngó jngó én. Kʼiatsa kʼoasʼiaan ngisa ska̱jin ni̱ma̱ná jme xi tibʼexkiaa. Ánni nga nʼio machjénsíni. Kuinga koa̱njinná jotso Biblia kʼoa kui xosikaoná nga koa̱nmená si̱tjosoán.

5-7. Jngo choa̱ tʼejnai jósʼin basenkaoná jmeni xi bʼexkiaa ya Biblia kʼianga nikjaʼaitsjenjinkaoñá kʼianga: 1) tsje mangínkoaa yaoná; 2) tsejta maa kao xíngiaa kʼoa nga bakolee kjoanda; 3) je ninʼiotʼaa Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan.

5 Kʼiatsa kʼoasʼiain nga kʼoéxkiai je librole Biblia xi tsín nanda ʼyai nʼio koasenkaoli. Janla choa̱ kataʼyaa. Xi títjon, jngola ndsʼee xi sʼa xti si̱kjaʼaitsjeen, xi jeya kichokao libro xi tsʼe Oseas kʼianga tíbʼéxkia Bibliale. Kʼianga síkjaʼaitsjenjin jmeni xi tso ya kapítulo 4, bersíkulo 11 saʼnda 13 basenjnakao ngotjo (tʼexkiai Oseas 4:11-13). Ánni. Kuinga mandosinle testo jebi, nga̱ je xti xi ñatje̱n fi skuela nʼio kʼoatsole nga xtiyánchjín katabajnakao. Kʼoa kʼianga síkjaʼaitsjenjin testo jebi itso kjoafaʼaitsjenle: “Je Jeobá be jme jée xi bijnyaa kʼianga toñá tiyoaa. Alikui mena nga kjoafaʼaitsjenle Jeobá sikiʼoan”. Kʼianga kuenta sʼín jebi ngisa kʼoabʼé kon nga tsje koaikao yaole ngixko̱n Niná.

6 Xi ijngosa choa̱, jngo tichjaa xi kui tíbʼéxkia libro xi tsʼe Joel kʼoa yaa bichókao ya kapítulo 2 bersíkulo 13 (tʼexkiai Joel 2:13). Kʼianga jesíkjaʼaitsjenjin testo jebi kui síkjaʼaitsjen jósʼin skénngile Jeobá nga “nda chjota kʼoa [nga] tjínle kjoamatokon, [nga] likui tokjoan síjtile yaole kʼoa [nga] nʼio tse kjoanda kao kjoatsjoacha tjínle”. Kʼoa kʼoabʼé kon nga tsín tiʼya xi skoe̱sinni kʼoa nga tsín tikui sichjénni je én xi sikiʼaon xi ngikʼa kʼoa tsa xʼinle.

7 Xi majanni choa̱, jela tikjaʼaitsjain jngo chjotale Cristo xi nʼai ma xi tsínle xá kʼoa xi kui tísíkjaojin jósʼin koa̱njngíʼa je chjoónle kao ʼndíxtile. Kʼianga bʼéxkia Nahúm 1:7 síkjaʼaitsjenjin kaoni kʼoa majinle nga je Jeobá síkuinda “ʼyani xi je sínʼiotʼa yaole” kʼoa “jo xjáo taja sʼin tíjna[le] nichxin nga tjín kjoaba”. Je testo jebi nʼio tsjoánganʼiole je ndsʼee. Kʼianga jemajinle jokji nda síkuindaná je Jeobá alikui tinʼio síkjaojinni. Kʼoa kʼoati síkjaʼaitsjenjin kʼianga bʼéxkia bersíkulo 15 (tʼexkiai Nahúm 1:15). Je ndsʼee jebi, majinle nga jo xjáo taja sʼin tíjnaná je Jeobá kʼianga ʼmiyasoán je énnda chjotse ninga kjoañʼai tibitjatojiaan. Kʼoa ninga tojo bajngixá kʼoati tojo fitsoyason énle Niná nga jinxomana.

8. Tʼeyanajmí jméni xi nʼio chjíle xi sa koansjaijinli ya Biblia kʼianga tibʼexkiai.

8 Jme xi jekaʼyaa ibi yaa faʼaitʼa je libro xi sakʼoa ñʼai majinná nga chotʼayá jolani libro xi tsʼe Oseas, Joel kao Nahúm, tonga kʼianga jechotʼayajiaan kʼoa nga basenkaoná jmeni xi faʼaitʼa, tosi tondajin koa̱nmesaná nga kʼoéxkiaa xi kjaʼaí bersíkulo. Tikjaʼaitsjenlai jokji kjoachjine so̱koli kʼoa josʼin sinʼio tokuin je libro xi kiski profeta jebi. Kʼoa xi faʼaitʼasa Biblia nʼiosa tse kjoachjine tjínle xi basenkaoná. Yaa mangóson jngo ʼnde jñani nʼio nkjín la̱jao̱ xi nʼio chjíle tjín. Kʼoa machjénní nga kuijnyísjee. Kʼoatisʼinni xi kao Biblia. Kʼianga kʼoéxkiai, tijnyísjaijin jmeni xi nʼio chjíle xi bakóya, nga̱ kui xi koandiaali josʼin kʼuínkoai yaoli kʼoa sitaja kjoamakjainli.

KATAMAJINLI JMENI XI BʼEXKIAI

9. Jósʼin nga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi mele Niná.

9 Ninga nʼio chjíle nga nyaon nyaon bʼexkiai Biblia, kʼoati nʼio chjíle nga katamajinli jmeni xi bʼexkiai. Tichjain je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná kʼianga tijnyísjaiyai jme xi masjaijinli kʼianga bʼexkiai Biblia, jolani tʼatsʼe chjota xi síkʼaxki̱, tsa jmeni xi koan, kʼoa tsakuije̱ ʼnde xi síkʼaxki̱. Kʼiatsa tsín ʼyai jósʼin si̱chjain jmeni xi tso je Biblia, koaan kʼoakʼuínlai jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa tsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katabasenkaoli. Ánni nga chjínile nga ndasa koa̱njinná jotso Biblia. Chótʼayala je choa̱le Apolos, jngo chjotale Cristo xi tsakʼejna nichxin kjoatse.

10, 11. 1) Jósʼin tsakʼainganʼiole Apolos kʼianga ngisa nda kitsoyason je énnda chjotse. 2) Jméni xi bakóyaná je choa̱le Apolos (Chótsenlai je rekuadro xi tso: “A kuenta tinʼiai jmeni xi sʼa kjimajin chjotsele je naxinandále Niná”.)

10 Je Apolos chjota judíoní kʼoa nʼio tsabe jotso je Énle Niná kʼoa nʼio xátíya koan. Je libro xi tsʼe Hechos kʼoatso nga nda kitsoya ngayeje xi tʼatsʼe Jesús, tonga tokui kjoachanisʼenngindá xi tsʼe Juan Bautista tsabe. Kʼoa kuinga tsín kʼoasʼin kitsoyasíni jokjoannisʼin tsoyanile je kjoachanisʼenngindá. Kʼianga tsabe je Priscila kao Áquila josʼin tíbakóya Apolos ya Éfeso, kitsoyandale je ndiaa xi tsʼe Niná (Hech. 18:24-26; TNM). Jósʼin tsakasenkao Apolos jebi.

11 Kʼianga jekitsoya Apolos ya Éfeso yaa ki ya Acaya. Je Biblia itso: “Kʼia nga jicho, kjaínga nda tsakasenkao je xi koankjainle xi totʼatsʼe kjoanda. Ali tokʼoakji nganʼio kisʼele nga kisiʼindajin chjota judío ngixko̱n ngatsʼi. Tsakakóle kao xo̱n Escritura nga je Jesús xi tijeni Cristo” (Hech. 18:27, 28). Tonga nga kʼia, ñaki jekʼoasʼin kitsoya jokjoansʼin tjínni kʼianga kʼoasʼin fisʼenngindá je chjotale Cristo, kʼoa nʼio tsakasenkao je chjotale Cristo xi sʼa chjotse nga sa nda sa nda koanjinle xi tʼatsʼe Niná. Jméni xi bakóyaná jebi. Tojo kisʼin Apolos, kʼoati chʼa̱sjee nganʼio nga nijinlee yaoná jmeni xi bʼexkiaa ya Biblia. Tonga tsa jngo ndsʼee xi ngisa tjínle kjoafaʼaitsjen kʼoakuitsoná josʼin nga ngisa nda kʼuínyaa ndajin nga nangitokon koaan kʼoa si̱tjosoán jmeni xi kuitsoná kʼoa kʼoailee kjoanda. Kʼoasʼin nga ngisa koa̱nndaya josʼin ʼmiyaa.

TICHJAIN JMENI XI MAJINLI KʼIANGA KUISENKOAI XÍNGI

12, 13. Tatiola kʼai choa̱ josʼin si̱chjén je Énle Niná kʼianga kuinyakoaa je chjota xi jetjíokotʼaya je Biblia.

12 Tojo kisʼin je Priscila, Áquila kao Apolos, ñá kʼoati koa̱n kuinyakoaa je xíngiaa. Jósʼe tokoán kʼianga binyakao je én xi nokjoakoaa je chjota xi síndosin xi tʼatsʼe Biblia nga tsínkui síkinjele je kjoa xi tífaʼatojin. Kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío, jósʼe kon kʼianga jngo ndsʼee tsjoále kjoanda nga tsakasenkao je én xi tsakjákao kʼianga kjoa jaʼatojin. Kʼianga nichjén je Énle Niná nga binyakoaa xíngiaa kʼoa nga ʼyaa nga ngisa nda batio nʼio nda sʼe tokoán kʼoa nʼio tsjoa sʼená. * Kataʼyala jósʼin koa̱n kuinyakoaa xíngiaa.

13 Kʼianga nichxinle Elías nʼio nkjín chjota israelita xi tsín be jokisʼin, a yaa koatiojin je relijión xi kixi axo yaa koatiojin relijión ndiso. Je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je profeta Elías koasenkao je chjota xi jetjíokotʼaya Biblia, tonga xi sʼa jao tjíole, xi tsín ndi̱to̱n kʼoasʼín jmeni xi tso je Énle Niná (tʼexkiai 1 Reyes 18:21). Kʼoa tikjaʼaitsjenlaije̱ jebi: kʼiatsa jngo chjota xi jemandosinle énle Niná tonga tsokjónle jmeni xi tso je miyole kʼoa tsa familiale, koaan kuisenkoai nga Jeobá katasíxále kʼianga koakolai jmeni xi tso ya Isaías 51:12, 13 (tʼexkiai).

14. Jméni xi koasenkaoli nga kjoaʼaítsjenli jmeni xi tso je testo xi faʼaitʼa Biblia kʼianga kuisenkoai je chjota.

14 Kjoaixiní kʼianga ya Biblia nʼio nkjín én faʼaitʼa je xi tsjoánganʼioná, xi síkixiyandaná kʼoa xi sítajaná kʼianga bʼexkiaa. Tonga tsakui nichxin i̱sí: “Jósʼian kʼianga kjitʼanangi kjoaʼaítsjenna je testo kʼianga koa̱nchjénna”. Nyaon nyaon tʼexkiai je Biblia kʼoa tikjaʼaitsjenjin jmeni xi tso. Kʼoasʼin nga nkjín testo sʼe̱ya jkui, kʼoa jé nganʼiotsjele Jeobá koasenkaoli kʼianga kjoaʼaítsjenjinli nichxin kʼianga koa̱nchjénli (Mar. 13:11; tʼexkiai Juan 14:26). *

15. Jméni xi koasenkaoli kʼianga ndasa koa̱njinli je Énle Niná.

15 Je chjénngilai je rey Salomón kʼoa tijélai kjoachjine je Jeobá nga katabasenkaoli josʼin kuitjosonli je xále Niná xi kjineli (2 Crón. 1:7-10). Kʼoati tʼiain tsanda ji jokisʼin je profeta xi tsakatio nichxin kjoatse nga “nʼio kitsinangiya [...], nʼio tsakásjai” jotso je Énle Niná ánni nga sʼe̱sínili je kjoankjíntokonle Jeobá kʼoa jchasíni jme xi mele (1 Ped. 1:10-12). Je pastro Pablo kʼoati kitsole je Timoteo nga katakotʼaya je én xi koankjainle kao kjoafaʼaitsjen xi nda, xi kichotjenngi (1 Tim. 4:6). Kʼiatsa ji xi kʼuíntjenngi kjoafaʼaitsjen jebi, ngisa nda kuisenkoai je chjota nga katamajinle je Énle Niná, kʼoa kʼoati koa̱ntaja kjoamakjainli tsanda ji.

JE ÉNLE NINÁ SÍKUINDANÁ

16. 1) Jósʼin tsakasenkao je chjota xi ya Berea tsʼe nga kʼoasʼin “nyaonnyaon kiskotʼa je xo̱n Escritura”. 2) Ánni nga nʼio chjísínile nga nyaon nyaon kʼoéxkiaa je Biblia nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

16 Je chjota judío xi ya tsakatio ya naxinandá Berea xi nchja̱ni Macedonia “nyaonnyaon kiskotʼa je xo̱n Escritura”. Kʼianga tsakakóyale je Pablo je énnda chjotse, kisingósonkao jmeni xi kinrʼoé kao jmeni xi jemale xi tʼatsʼe Biblia, kʼoa nʼio nkjín “xi kʼoasʼin koankjainle” nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tsakakóya je Pablo (Hech. 17:10-12). Je choa̱ jebi kui bakóyaná nga sítaja kjoamakjainná kʼianga kʼoasʼin nyaon nyaon bʼexkiaa je Biblia. Kʼoa kjoamakjain jebi kʼoabʼé tokoán nga ñaki “kjoakixi nga tjío je kjoa xi choyalee”, kʼoa nʼio machjén kjoamakjain jebi nga koa̱n kʼoainá kjoabijnachon kʼianga kjoaʼaíkao sonʼnde chjotse je Niná (Heb. 11:1).

17, 18. 1) Jósʼin síkuinda je ni̱ma̱ná nga nʼio tíjna kjoamakjainná kʼoa nga tjínná kjoatsjoacha. 2) Jósʼin basenkaoná je kjoachoyaná.

17 Je Pablo be anni nga i̱ kitsoni: “Tonga ñá xi nichxin tsaan, nda tjaínkoaa yaoná. Je xi makjainná, je kjoatjaocha katasʼená joni tsa chingaki̱cha̱ xi sondado yʼakjá. Je kjoachoyakaokjoa nga kuitjontjé katasʼená joni tsa xombeki̱cha̱ xi kjisonle sondado” (1 Tes. 5:8). Tojo sʼín jngo sondado nga tjínnele sikuinda ni̱ma̱le kʼianga skaan kao kontrale, je chjotale Cristo kʼoati tjínnele sikuinda je ni̱ma̱le nga tsín jée ska̱jin. Jóma jngo choʼndale Jeobá xi ñaki makjainle jmeni xi tongini tso je Niná, xi tsjoake Niná kʼoa xi tsjoake xínkjín. Jngoyale nga kui yʼakjá jngo chingaki̱cha̱ xi nʼio nda. Kʼoa kui chingaki̱cha̱ jebi xi sikuinda je ni̱ma̱ná nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín nda sikʼéjnaná ngixko̱n Jeobá.

18 Je Pablo kʼoati kisikʼaxki̱ jngo xombeki̱cha̱, kui xokitsole “je kjoachoyakaokjoa nga kuitjontjé”. Nichxin kjoatse, kʼiatsa jngo sondado xi tsín tsakáson xombeki̱cha̱le ngisa ngotjo kʼienjinni kjoajchán. Tonga tsa nʼio nda xombeki̱cha̱ xi kjisonle, ninga jme xi kʼoakaole jko̱ alikui nʼio sikiʼaon. Tikʼoasʼinni ñá, ngisa nʼio bʼejna kjoachoyaná kʼianga chotʼayá je Énle Niná, makjainná nga koa̱nle Jeobá kʼoasjentjainá. Kʼoa kʼianga nʼio tíjna je kjoachoyaná alikui je nisinlee chjota xi yátsʼin tsakinyále Jeobá kʼoa likui kuenta nʼia jmeni xi tso nga̱ je énle yaa mangóson je jtsé xi síkiʼndo yaoná (2 Tim. 2:16-19). Je kjoachoyaná kʼoati koasenkaoná nga tsín si̱tjosonlee kʼiatsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi jtike Jeobá.

XI KOASENKAONÁ NGA KUITJONTJÉ

19, 20. Ánni nga nʼio chjí ʼyatokonsíñá je Énle Niná kʼoa jósʼin bakoá nga chjí ʼyatokoán. (Chótsenlai je rekuadro xi tso: “Jeobá ñaki kui tsjoána jmeni xi machjénna”.)

19 Kʼianga sa tífi sa tífi je nichxin fetʼa xi tiyoaa, ngisa nʼio machjén nga si̱nʼiotʼaa yaoná jmeni xi tso je Énle Niná. Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa binyakaoná nga nikatíoa jmeni xi tsín ndatjín kʼoa nga tsín bʼaiʼndelee yaoná nga kui jée síkinjená. Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Biblia kui koasenkaoná nga tsín sikinjená je sonʼndele je Na̱i kʼoa kao jmeni xi koatiobasenná. Kʼoa josʼin bándiaaná je Jeobá ya Biblia kui koasenkaoná nga tosi tonda ya kuitsomayaa ndiaa xi kuichokaoná kjoabijnachon.

20 Si̱kjaʼaitsjeen nga kui xi mele Niná “nga ngatsʼi chjota kuitjontjai”. Kʼoa ñá xi choʼndale Jeobá maa yaa tiyojinlee “ngatsʼi chjota” jebi, kʼoa kʼoati ya tjíojin je chjota xi ʼmiyalee Biblia kʼoa kao chjota xi chjakoaa kʼianga ʼmiyasoán. Kʼoa je xi mele nga kuitjontjaile yaole tjínnele “nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Tim. 2:4). Kʼiatsa mená nga chókjoajinná jmeni xi chon nichxin jebi tjínnele nga kʼoéxkiaa je Énle Niná kʼoa si̱tjosoán jmeni xi tso. Kʼianga nyaon nyaon bʼexkiaa je Biblia kʼoasʼin bakoñá jokji chjí ʼyaa je Énle Niná (Juan 17:17).

^ párr. 12 Alikʼia kʼoasʼin si̱chjén je Énle Niná nga kjoanʼio kʼoénelee chjota nga katasíkʼantjaiya yaole kʼoa tsakui kʼoakʼuínleje̱ nga chʼao kjoan. Kʼoasʼiaan josʼín je Jeobá nga nʼio tsejta, kʼoa nda tso én chja̱koaa je chjota xi ʼmiyalee Biblia (Sal. 103:8).

^ párr. 14 Tsa faʼaitsjenli jmé xi tínchja̱ni jngo testo tonga tsín faʼaitsjenli jme libroni, jme kapítulo kʼoa jme bersíkuloni faʼaitʼa, jósʼiain. Yaa koa̱nsjaijinli testo jebi ya índice xi tíjna jña fetʼani Biblia xi nichjén, je Traducción del Nuevo Mundo, kʼoa tsa yaje̱ Watchtower Library kʼoa tsamaije̱ je libro Gran Concordancia de la Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras.