Ir al contenido

Ir al índice

Kui títjon si̱kʼéjnaa jmeni xi ngisa nʼio chjíle

Kui títjon si̱kʼéjnaa jmeni xi ngisa nʼio chjíle

“Jméni nga jchasínio xi nda tjín.” (FILIP. 1:10)

1, 2. Jmé énni xi kitso Jesús tʼatsʼe nichxin xi fikjetʼa xi ñaki koanmele tsabe chjotale, kʼoa ánni.

KʼIANGA jetojé tjíokao nga ño chjotale Jesús: je Pedro, Juan, Andrés kao Jacobo xi kʼoati Santiago ʼmi. Alikuijin jyó tsakatio kjoafaʼaitsjenle kʼianga kʼoakitso Maestrole nga kuixo̱ya yo̱ngo̱ Jerusalén (Mar. 13:1-4). Je chjotale kitsole: “Kʼoatʼinnajin, kʼiánibe nga kʼoa koa̱n je kjoabi. Jmé choa̱ xi sʼe̱ kʼia nga kjoaʼai, kʼoa nga kjoetʼa sonʼndebi” (Mat. 24:1-3). Je Jesús kʼoakitso jme kjoa xi sʼe̱ nga kjesa nikjesonjin Jerusalén, kʼoa kʼoati koa̱nchon tongini nga kje nikjesonjin sonʼndele Na̱i. Kʼianga jekʼoakitsole jme kjoañʼai xi sʼe̱, jolani tsa kjoajchán, kjinrá, kjoatsʼen, jngo koya xi nda tjín kitso Jesús xi nʼio koanmele chjotale nga skoe̱ josʼin kuitjoson nga toje tífikjetʼa nichxin, kitsole: “Je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakijnda sonʼnde, nga si̱kixiyandale ngatsʼi naxinandá. Kʼia kjoaʼaí xi kjoetʼa” (Mat. 24:7-14).

2 Je chjotale Jesús nʼiojin tsjoa kisatio kon kʼianga tsakʼetsomakao nga kitsoyason “je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná” (Luc. 8:1; 9:1, 2). Kʼianga tsakʼetsomakao tochale jaʼaitsjenjinle je én xi kitsole Maestrole, kʼianga kitso: “Nʼio tse xi majchá, tonga tochoa mani xi síxá. Tʼetsʼoalao tsokʼoa je Naile xi tsʼe je xi kjimajchábe nga katasíkasén chjota xi síxá xi tʼatsʼe xi majchále” (Luc. 10:2). Tonga jósʼin kuitsoyason “ngakijnda sonʼnde” kʼoa nga koajnale én “ngatsʼi naxinandá”. Jñáni kjoaʼaísani chjota xi kuitsoyason. Je chjotale Jesús likuijin kʼia kiya jko̱ josʼin kuitjoson je én xi faʼaitʼa ya Mateo 24:14.

3. Jósʼin tíbitjoson ndʼaibi je én xi faʼaitʼa ya Lucas 21:34, kʼoa jméni xi chjónangilee yaoná.

3 Je én xi kitso Jesús ya Mateo 24:14 jetíbitjoson nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoa nʼio nkjín miyón mani chjota xi tjíotsoyason je énnda chjotsele Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde (Is. 60:22). Je Jesús kʼoakitso kʼianga tjíokʼa je chjotale Cristo xi ñʼai koa̱nle nga kuitsoyason nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi nga tokjaʼaíla kjoa koaini kʼoa “ai” koanle (tʼexkiai Lucas 21:34). Kʼoati tiʼyaa tsanda ñá ndʼaibi josʼin tíbitjoson én jebi. Tjínkʼa je choʼndale Niná xi tokjaʼaíla kjoa tjíosíndosin. Kʼoa yaa ʼyanile nga tokui fini xále, nga skuelangʼa kʼoétsoma, nga tsojmi nʼio sʼe̱le, kʼoa nga tokui síkʼayale nichxinle je kjoaniská kao kjoasʼetsaojin. Kʼoa kʼoati tjíokʼa ndsʼee xi kʼoasʼin tjíobijtajinle tʼatsʼe kjoanikjaojin xi tjín nga nyaon nyaon. Kʼoa kuinga ndatjínsíni nga chjónangilee yaoná: “Jótisʼian an. Jméni xi ngisa títjon sikʼéjna”.

4. 1) Jmé xi kisijé Pablo kʼianga tsakʼétsʼoantjai je ndsʼee xi kʼia tsakatio kʼoa jókisʼin je ndsʼee jebi. 2) Jméni xi chótʼayá kjoaʼmiya jebi kʼoa kao kjoaʼmiya xi ijngo kʼoa jmé xá chótʼayañá.

4 Nichxin kjoatse, me to ngatsʼi chjotale Cristo nga kao kjoanʼiojin kinchja̱ni je énle Niná, tojo kisʼin je Pablo (Filip. 1:12-14). Tonga tojo tsakʼénele yaole nga kui títjon kisikatío xi tʼatsʼe Niná tínroani. Kuinga kʼoasʼin tsakʼétsʼoani je pastro Pablo tʼatsʼe je ndsʼe̱ xi tjío ya naxinandá Filipos, kitso: “Jméni nga jchasínio xi nda tjín”, xi tsonile, nga kui títjon sikʼéjna jmeni xi ngisa nʼio chjíle (tʼexkiai Filipenses 1:9-11). Kʼoa kʼoati kjima nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Ngatsʼiñá nga kao kjoanʼiojin ʼmiyaa je Énle Niná. Ninga kʼoalani, kʼianga chótʼayajiaan josʼin tísíxá ndʼaibi je naxinandále Jeobá koasenkaoná nga ngisasa nʼio kʼuínyasoán. Kjoaʼmiya jebi kui sikjaʼaitsjenjinná jmeni xi tísʼín je Jeobá nga kuitjoson je én xi tongini kinokjoa ya Mateo 24:14. Kuitsoyaná jméni xi ngisa títjon tísíkʼéjna je naxinandále Niná kʼoa jósʼin koasenkaoná ñá kʼoa kao familianá nga jchaa jebi. Kʼoa ya kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoyaná jmeni xi koasenkaoná nga tosi tonda ska̱ná josʼin tinixálee je Niná kʼoa nga kʼoasʼin kjuintjenngiaa jmeni xi tso je naxinandále.

JE JTÍNLE JEOBÁ XI TÍJNA NGʼAJMI NʼIO TÍSÍXÁ

5, 6. 1) Ánni nga koanmesínile je Jeobá nga jchaa josʼin tísíxá je jtínle xi tíjnale ngʼajmi. 2) Jméni xi bakóyaná je sén xi tsabe je Ezequiel.

5 Nʼio nkjín koya jmeni xi toxá tsín tsakʼétʼa Jeobá ya Biblia. Tobʼelañá, nʼiojin tokʼoakoa̱nná kʼiatsa tsakʼétʼalani josʼin síxá je xokoajkoaa kʼoa kao jmeni xi tjín ngʼajmi kao sonʼnde, tonga likui kʼoakisʼin. Tosa kui tsakʼétʼa jmeni xi koasenkaoná nga koa̱njinná jmeni xi tjínndajinle kʼoa nga kʼoasʼin koanngínkoaa yaoná (2 Tim. 3:16, 17). Kʼianga bakóyaná Biblia xi tʼatsʼe jtínle Jeobá xi tíjna ya ngʼajmi nʼio tsjoa sʼená ninga tsín ñaki xkoaan tiʼyañá. Kʼoati tokʼoamaná nga bʼexkiaa jmeni xi tso Isaías, Ezequiel, Daniel kʼoa kao Juan josʼin tjínndajinle Jeobá nga kjimaxá ya ngʼajmi (Is. 6:1-4; Ezeq. 1:4-14, 22-24; Dan. 7:9-14; Apoc. 4:1-11). Je Jeobá jngoyale tíbakóná jmeni xi kjima ya ngʼajmi. Ánni nga kʼoasʼin koanmenile Jeobá nga ya Biblia kisʼetʼa xi tʼatsʼe jebi.

6 Kuinga kʼoakisʼinni Jeobá nga tsín katachajinná nga kʼoati ya majngokoaa je jtín xi tíjnale. Nʼiosa tse jmeni xi tísʼín Jeobá nga katabitjoson jmeni xi tjínndajinle xi saʼnda tsín machoyaná. Tobʼelañá, je profeta Ezequiel jngo sén kisakole josʼin tísíxá jtínle Jeobá ya ngʼajmi, jngo karreta xi nʼioje kji kisakole. Karreta jebi síxkón kji nʼio síxá, kʼoa jñani mele koai sasa kʼoasʼin fini (Ezeq. 1:15-21). Je yanta xi tjínle nʼio kjin kji. Je Ezequiel kʼoati tsabeje̱ jokji je xi tísíxákao, kitso: “Kʼoa xi tsaʼbe kʼoasʼin matsen joma nga mafate je tao̱nsine kao tao̱nchxoa nga nʼio masjele, kʼoa ñaki lʼí tíbʼájngandaile [...]. Je xi kʼoasʼin matsen kuiní je kjoajeyale Jeobá” (Ezeq. 1:25-28). Ñaki tokoanxkónjinle je Ezequiel nga tsabe sén jebi. Kui tsabe josʼin tíbándiaale Jeobá je jtínle, kʼianga kao kui tíbándiaanile je nganʼiotsjele. Sén jebi kui bakóná josʼin tísíxá je jtínle Jeobá xi tíjnale ngʼajmi.

7. Jósʼin manʼiotʼasa Jeobá kʼianga ʼyaa je sén xi kisakole Daniel.

7 Je profeta Daniel kʼoati nʼio nkjín koya jmeni xi tsabe xi ngisa sínʼiotʼaná Jeobá. Kʼoasʼin kisakole jngo sén jña nga jngo “Chjotajchínga xi jekjoatse tíjna” tsabe, xi je Jeobá tsoyanile, xi ya tíjnason yáxilele xi ñaki lʼí tjínle kʼoa kʼoati tjínle rueda (Dan. 7:9). Je Jeobá kui xi koanmele nga skoe̱ je Daniel josʼin tísíxá je jtínle nga tísítjoson jmeni xi tjínndajinle. Je Daniel kʼoati tsabe “jngo xi kʼoakji ʼndíle chjota kji”, xi tsonile je Jesús, xi kʼoasʼin tsakánele Jeobá je jtínle i̱ Sonʼnde. Je kjoatéxoma xi tsʼe Jesús ali tsa to jngo jaojin nó kʼoéjna, “jé koatexomantsjai kʼoa je xále likui kjoetʼa, kʼoa je gobiernole likui kuixo̱ya” (Dan. 7:13, 14). Kʼianga ʼyaa jebi, a tsí ngisa tsjoánganʼiosaná nga ninʼiotʼaa je Jeobá kʼoa kao jmeni xi tísʼín. Jé ʼNdíle kitsjoale “xá nga koatexoma, kao kjoaxkóntokon kʼoa kao gobierno”, nga̱ tsakakó nga ñaki kixi koan. Je Jeobá nijmejinla xi jao tjínle xi tʼatsʼe ʼNdíle. Kʼoati koa̱n si̱nʼiotʼaa tsanda ñá je Jesús, je chjotatítjonná.

8. Jókisatio kon je Ezequiel kao Isaías tʼatsʼe sén xi kisakole, kʼoa jókatasatío tokoán tsanda ñá.

8 Jósʼe tokoán kʼianga ngisa nda ʼyaa josʼin tísíxá je jtínle je Jeobá xi tíjna ngʼajmi. Joni tsa Ezequiel, kʼoajinti tokʼoamaná tsanda ñá. Kʼoa ngisasa nangitokon maa kʼianga majinná jmeni xi tísʼín je Jeobá (Ezeq. 1:28). Kʼianga kui nikjaʼaitsjeen je jtínle Jeobá tsjoánganʼioná nga kʼoanʼia jmeni xi kjinená tojo kisʼin tsa Isaías. Kʼianga kʼoati jekisakole jngo sén, kʼoatsakʼinle nga kʼoakatatsole je chjota jmeni xi tísʼín je Jeobá, kʼoa je Isaías ñaki tíjnanda kʼoa kitso: “I tijnabi. An tikasénnái” (tʼexkiai Isaías 6:5, 8). Ñaki kʼoakisʼe kon nga je Jeobá koasenkao tojme xi kjoaʼatojin. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, nga ʼyaa tʼatsʼe jtín xi tíjnale Niná ya ngʼajmi kʼoati tsjoa sʼeya tokoán kʼoa basenkaoná nga tosi tonda kʼoanʼia jmeni xi kjinená. Nʼio tsjoa maná nga tsín jyó tíbʼejna jtín jebi kʼoa nga tísítjoson jmeni xi tjínndajinle Jeobá.

JE JTÍNLE JEOBÁ XI TÍJNA I̱ SONʼNDE

9, 10. Ánni nga jngo jtín tíjnasínile je Jeobá i̱ Sonʼnde.

9 Je Jeobá kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tíjna jngo jtín i̱ sonʼnde xi kʼoatisʼin tísíxá josʼin tísíxá jtínle ya ngʼajmi kʼoa jé Jesucristo tíbándiaale. Ánni nga jngo jtín machjénsíni i̱ Sonʼnde kʼianga kuitjoson jmeni xi tso ya Mateo 24:14. Janla koya kataʼyaa.

10 Xi títjon, je Jesús kʼoakitso nga kuitsoyason je chjotale “jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:8). Xi majaoni, xi machjén nga ñaki nda katasʼendajin josʼin nga kʼoabíson je Énle Niná kʼoa nga katamakuinda je xi tsoyason (Juan 21:15-17). Kʼoa xi majanni, nga nda sʼendajin kʼianga katamaña je xi tsoyason je énnda chjotse nga skoe̱xkón je Jeobá kʼoa nga kʼuínyale josʼin kuitsoya (Heb. 10:24, 25). Kʼianga ñaki nda kuitjosonle je xále Niná je chjotale Cristo, tjínnele nga ñaki nda sʼe̱ndajin josʼin sa̱kóyason.

11. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Jeobá.

11 Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Jeobá. Tobʼelañá, je Jeobá kao Jesús chjota tjíosíchjén je xi tjíobándiaa nga kataʼmiyason je Énle Niná. Machjénní nga si̱nʼiotʼaa tsanda ñá chjota jebi. I̱ Sonʼnde nʼio tjín jmeni xi kʼoechjoale ndsʼee jebi nga sitjoson je xále. Tonga je naxinandále Jeobá, jngo koya tjínni jmeni xi nʼio kuenta tísʼín. Kataʼyala.

KUI TÍTJON TJÍOSÍKATÍO JMENI XI NGISA NʼIO CHJÍLE

12, 13. Jósʼin sítjoson je xále xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoa jósʼin tsjoánganʼioli ji nga kʼoatjíosʼín.

12 Tjíokʼa ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío xi jenʼio tjínle kjoafaʼaitsjen, xi tjíobʼaile xá, nga je katabándiaa nga kataʼmiyason je énnda chjotse ya ʼndele. Ndsʼee jebi, kʼoasʼin fitje̱nngi josʼin bándiaa je Jeobá kao Jesús kʼianga be jmeni xi machjénle ya ʼndele. Nga kʼoatjíosʼín tjíofitjenngi je karretale Jeobá, xi tsonile, je jtín xi tíjnale je Jeobá ya ngʼajmi. Kuinga je Jeobá bʼétsʼoasínile nga katabándiaale kʼoa kui síchjénsíni jmeni xi tso Biblia kʼianga jme xi bʼéndajin (Sal. 119:105; Mat. 7:7, 8).

13 Tojosʼin tsakándiaa je chjotale Cristo xi tsakatio ngasʼa nga kataʼmiyason je Énle Niná, je xi chjotajchínga sʼin tjío xi tjíobándiaa ndʼaibi ñaki kui xá tjíosʼín nga kataʼmiyantsjai je Énle Niná (Hech. 6:4). Nʼio tsjoa satíole kʼianga tíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde je énnda chjotse, nga tsín toya ʼndele jña kʼoakjima (Hech. 21:19, 20). Kʼoa nga tosi tonda kataʼmiyason kui kuenta sʼín jmeni xi tso je Biblia kʼoa kui nganʼiotsjele Niná síjéle ʼndele nga toje tsjoá kjoatéxoma (tʼexkiai Hechos 15:28). Kʼoa nga kʼoasʼin nʼio nda síxá ndsʼee jebi, jngo choa̱ xi nʼio nda bʼéjnale je ndsʼee (Efes. 4:11, 12).

14, 15. 1) Jmé xáni xi kjima kʼianga tíʼmiyason je énnda chjotse xi tsʼe Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. 2) Jótísʼe tokuin ji kʼianga kʼoasʼin tibʼainganʼiui nga kʼoasʼin tíʼmiyason je Énle Niná.

14 Jmeni xi tsín tiʼyañá xkoaan kui jokji xá tje̱nkao nga satíonda jmeni xi faʼaitʼa je xo̱n xi chotʼayá, jmeni xi ʼmiyaná ya kjoajtínná kʼoa kao kjoajtíntse xi satíoná. Jmi mani je ndsʼee xi nʼio tjíosíxá nga tjíosíkʼatoya je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa kʼoa tsʼato jaon siento én tífaʼatoya. Kui kʼoatjíosʼínni nga nʼio sa nkjín chjota katabe jotjínni xi tʼatsʼe Niná kao én xi male (Hech. 2:7-11). Kʼoa tjín ndsʼee xi sʼa xti, xi xʼin kao xi yánchjín, xi kui tjíosíxákao makina xi kjimandani je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná. Kʼoa xi jemanda xo̱n jebi, kʼoasʼin nikasénle nga jngó jngó jtín ninga nʼio kjin tjío.

15 Nʼio nkjín koya jmeni xi tjíosʼendajin nga kui ngisa kuenta sʼiaan nga kʼuínyasoán je énnda chjotse xi tsʼe Niná ya jtín jñani mangián. Tobʼelañá, nʼio nkjín mani ndsʼee xi ya tjíotsjoánganʼio nga tjíosʼenda Ndʼia jñani chotʼayá, Ndʼia jña satío kjoajtíntse, nga kʼoati sʼendajin nga bʼainganʼiole xi kjoaxkón bichóne kʼoa tsa ʼyani xi kjitʼa nangi koanchjénle nga koa̱nxkile. Kʼoa kʼoati tjío ndsʼee xi bʼéndajin tʼatsʼe kjoajtíntse xi satío kʼoa kao skuela xi batío naxinandále Niná. To jngo jaola kanikʼaxkiaa jmeni xi tsín ñaki xkoaan tiʼyañá josʼin kjimaxá. Kʼoa kuinga kʼoakjimasíni nga kataʼmiyason je énnda chjotse xi tsʼe Niná, kʼoa nga ndasa katabatio ngixko̱n Niná je xi tsoyason kʼoa nga tosi tonda nkjín chjota katabatiojin je relijión xi kixi. Je jtín xi tíjnale Jeobá i̱ tʼanangi kui ngisa títjon tísíkʼéjna jmeni xi ngisa nʼio chjíle.

CHJÉNNGILEE JOSʼIN TÍSÍXÁ JE JTÍNLE JEOBÁ

16. Jmésani xi koa̱n chótʼayá, ñá kʼoa kao familianá.

16 A sakʼoa chʼasjeʼaa nichxinná nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin tísíxá je jtínle Jeobá. Tjío je ndsʼee xi kʼia kotʼaya xi tʼatsʼe jebi kʼianga kotʼayajtín kao familiale kʼoa tsakʼiaje̱ nga toje kotʼaya. Tokʼoamaná nga chotʼayajiaan je sén xi kisakole je Isaías, Ezequiel, Daniel kʼoa kao Juan. Kʼoa nga ngisasa nda ʼyaa je naxinandále Jeobá kʼiaa nga bʼexkiaa je libro Los testigos de Jehová, proclamadores del Reino de Dios, kao xo̱n xi tjíosa kʼoa nga chotsenlee je pelíkula xi bʼasje je naxinandále Jeobá.

17, 18. 1) Jósʼin kabasenkaoli jmeni xi kachotʼayá ndʼaibi. 2) Jméni xi chjónangilee yaoná.

17 Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tísʼín je jtínle Jeobá nʼio basenkaoná. Tojo tísʼín je jtínle Jeobá nga kui títjon tísíkʼéjna jmeni xi ngisa nʼio chjíle kʼoati sʼiaan tsanda ñá. Tsa kʼoasʼiaan jé pastro Pablo tichjenngilee, nga̱ i kitso: “Nga tjínnajin jinjin je xábi, josʼin Niná koanmakenajin, likui maʼindaijin” (2 Cor. 4:1). Je Pablo kʼoasʼin kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi ñatje̱n kisixá, kitsole: “Ali chóbejinná nga nda sʼiaan. Kʼia choa̱le kʼoéxkoá, tsa tsín kuijtaná” (Gál. 6:9).

18 A tjín jmeni xi sʼa chasaná nga kʼoasʼiaan nga jngó jngoá kʼoa tsakʼiaje̱ jotjín mañá nga tiyoaa ya yaniʼya kʼianga kui títjon si̱kʼéjnaa jmeni xi ngisa nʼio chjíle. A koaan nga tokatamajngoni tokoán josʼin nga tiyoaa kʼoa ngisa nʼio kʼuínyasoán je Énle Niná. Je kjoaʼmiya xi ijngo aon koya tjínni xi jchaa xi koasenkaoná nga kjuintjenngiaa josʼin tísíxá je jtínle Jeobá.