Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi xijchá mao kao xi ʼndíxti mao, tako kjoatsjoacha nga chja̱kaonajmío xíngio

Jon xi xijchá mao kao xi ʼndíxti mao, tako kjoatsjoacha nga chja̱kaonajmío xíngio

“Ngatsʼi chjota ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱, ali tokjoánjin katamajtile.” (SANT. 1:19)

1, 2. Jótjío ni̱ma̱le je xijchá kao ʼndíxti, tonga jmeni xi sakʼoa ñʼai male.

YA Estados Unidos siento mani xti xi i̱ tsakʼinle: “Kʼiatsa ʼyalani nga nyaon kuiyá xijcháli, jméni xi kʼuínlai kui nichxin jebi”. Kʼianga kʼoatsakʼinle ali tsakuijin kini jme kjoa xi tjínle kao xijchále kʼoa tsakuije̱ jmeni xi tsín sasénle. Me ngatsʼi xti jebi nga i̱xó kuitsole xijchále “tichatʼanái” kʼoa tsamaije̱ “nʼio tsjoakeno” (Solo para padres, de Shaunti Feldhahn y Lisa Rice).

2 Ngatsʼiní je ʼndíxti nga tsjoake xijchále kʼoa je xijchá kʼoati tsjoake ʼndíxtile, kʼoa ngisa je xi chjotale Cristo ma. Kʼoa ningalani mele nda koatiokao xínkjín, sakʼoa ñʼai male kʼianga fáonajmí. Ningalani fáonajmí sakʼoa tjín jmeni xi tsín tsoyale xínkjín. Jñá nroani nga sakʼoa tsín fáonajmí. Jméni xi koa̱n sʼin nga jngó jngó nga tsín kʼoakatama.

Ali bʼaiʼndejion nga kjaʼaí xá kʼoechjoano nga cho̱banajmío

“ALI NICHXINJIN NICHALAO YAONO” CHOBANAJMÍO

3. 1) Ánni nga nʼio nkjín familia xi ñʼai masínile nga fáonajmí. 2) Ánni nga tsín ñʼai koansínile je chjota israelita nga ñaki ya tsakatiokao je ʼndíxtile.

3 Nʼio nkjín familia xi ñʼai male nga bʼasjeʼa nichxinle nga fáonajmí. Tonga li tsa tontsjaijin nga kʼoakjima. Nichxin kjoatse, je Moisés kʼoakitsole je chjota israelita nga katabakóyale kjoatéxomale Niná je ʼndíxtile, kitsole: “Kʼoa tjínneli nga koakoya kjitʼalai je ʼndíli kʼoa nga kui cho̱bayaño kʼianga tijnai niʼyali, kʼianga ndiaa titomjeyai, kʼianga sojnai kʼoa kʼianga bisotjain” (Deut. 6:6, 7). Je ʼndíxti yaa batiokao je na̱le bʼajnda nichxin ya ndʼiale, kʼoa tsamaije̱ kao je nʼaile ya jinxjoe kʼoa tsa ya tʼaxále. Tse nichxin kisʼele nga koan tsakjáonajmí. Kʼoasʼin tsabeni je xi xijchá ma jmeni xi machjénle ʼndíxtile, jmeni xi símekon kʼoa jokjoan. Kʼoa je ʼndíxti kʼoati nda tsabe jokjoan je xijchále.

4. Ánni nga ñʼai masínile familia nga fáonajmí.

4 Tonga jekjaʼaí chon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tjínkʼa naxinandá jñani preescolar nikasén ʼndíxti nga sʼa nʼio ʼndí kjoan, saʼnda tjínkʼa xi sʼa jao nóle nga fi. Nʼio nkjín xijchá xi síxá xi tsín ya nanda batiokao je ʼndíxtile. Kʼoa nga tjíokaolangá alikui fáonajmí nga̱ tokuila sísinle tsa computadora tjínle, tsa telebisión tjínle kʼoa tsa jmesa aparato xi tjíole. Je xijchá kao je ʼndíxti me toje bʼa yaole, jngoyale joxi tsín bexkon xínkjín. Kʼoa ya familia jñani kʼoachon alikui fáonajmí.

5, 6. Jméni xi tjíosʼín kʼa xijchá nga tjíosíkʼayale nichxin ʼndíxtile.

5 Tonga a koaan si̱kʼayai nichxinli nga tsínla kjaʼaí xá sʼiain nga tosala je si̱sinlai xi tjío yaniʼyali (tʼexkiai Efesios 5:15, 16). Tjínkʼa familia xi xá bʼéndajinni nga tsínla telebisión kotsenle kʼianga maʼale kʼoa nga tsínla computadora bʼejnatʼale. Tjínkʼa xi bʼénele yaole ninga to ñandia kjenjtín nga jngo nichxin. Josʼin tjínndajinle nga kotʼayajtín je énle Niná ya yaniʼyale kʼoati basenkao nga ndasa bexkon xínkjín kʼoa nga ngasin nganda kotʼaya je énle Niná. Kʼiatsa jngo ora si̱kʼayaa nichxinná nga xki̱ xomana nga chótʼayajtían nʼio nda sʼiaan, tonga ali tsa tokʼiajin nga machjén nga cho̱banajmiá, machjénní nga nyaon nyaon cho̱banajmiá. Tongini nga kje fijin skuela je ʼndíxtili, kui én chja̱koai xi koasenkao, tʼexkiao je Examinando kʼoa tsamaije̱ tʼetsʼoai kao je. Ngisa nda sʼe̱ kon kʼoajnda nichxin.

6 Tjínkʼa xijchá xi tjíofásjaile jotjíosʼín nga ngisa tse nichxin tjíosíkʼayale je ʼndíxtile. Tobʼelañá, je Laura, * xi jao mani ʼndíxtile, kisikʼéjna xále jñani nga bʼajnda nichxin kisixá. Je Laura itso: “Xi tso xiskánajin nga tanjio, nga fisixá kʼoa nga fi skuela ʼndíxtina. Kʼianga faʼai̱ña nga jemanjio jekjiofe. Jekasíkjáyofe je chjoón xi síkuinda. Kʼianga kisikʼéjna je xána ngisa choa tao̱n nichjainjin, tonga ngisa nda ʼbe josʼin síkjaʼaitsjen je ʼndíxtina kʼoa jme kjoa xi faʼatojin. ʼBeña jotso nga bʼétsʼoa kʼoa ndʼaibi an bandiaale, tsjoanganʼiole kʼoa xinyale”.

NDI̱TO̱N “KATANRʼOÉ”

7. Jméni xi tso je xijchá kao je xti.

7 Kʼianga jenkjín xti kichjonangile, je xi tsakʼénda je libro Solo para padres, kʼoakitso jmesani xi bʼéchjoale je xti nga fákaonajmí xijchále, kitso: “Je xi ngisa nʼio kitso xti jebi xi tʼatsʼe xijchále, kuiní: likui binyáñonajin”. Tonga ali tsa tojejin xti xi kʼoatso, kʼoati tso je xi xijchá ma nga tsín binyáño je xtile. Kʼiatsa mele nga nda kjaonajmí tjínnele nga nda kjuinrʼoéle xínkjín kʼianga tjíonchja̱ (tʼexkiai Santiago 1:19).

8. Jméni xi sʼin je xi xijchá ma nga ñaki nda kjuinrʼoéle je ʼndíxtile.

8 Jon xi xijchá mao, a noʼyalao je ʼndíxtino. Sakʼoa ñʼai maná kʼiatsa jekijtaná kʼoa tsa likui kjoan nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi tjíotso. Tonga jmeni xi tso kuiní xi mandosinle je ʼndíxti. Kʼianga ndi̱to̱n “katanrʼoé” tso Biblia, ali tsakuijin xi tsonile nga tokuinóʼyalao jmeni xi tjíotso, machjénní nga nda kuinóʼyalao josʼin tjíonchja̱ kʼoa jme én xi tjíosíchjén, ánni nga kʼoasʼin jchasíño jotjío ni̱ma̱le kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen. Kʼoa kʼoati chjónangilaoje̱, nga̱ je Biblia kʼoatso nga “je kjoafaʼaitsjen xi tijnajin ni̱ma̱le chjota kʼoasʼin mangóson joni tsa nandá xi na̱nga̱ nya, tonga je chjota xi sínkjínle kon koanle kʼoasje” (Prov. 20:5). Tsa si̱nkjínlai tokuin kʼoa chósonnilai, jchani josʼin síkjaʼaitsjen je ʼndíxtili tʼatsʼe je kjoa xi tsín nanda tso kon nga nchja̱ni.

9. Ánni nga machjénsíni nga kjuinrʼoéle xijchále je xti.

9 Jon xi xti mao, a nitjosonlao je xijcháno. Je Énle Niná itso: “Tinóʼyai, ʼndí xi tsʼan, je kjoabichakjáyale nʼaili, kʼoa ali nikʼéjnajin je kjoatéxomale na̱li” (Prov. 1:8). Tikjaʼaitsjaon nga tsjoakeno je xijcháno kʼoa nga tokui xi mele nga nda kuiyo. Kuinga machjénsíni nga kuinóʼyalao kʼoa nga si̱tjosonlao (Efes. 6:1). Ngisa choa ñʼai maná kʼianga nitjosoán kʼianga tsjoakená je xijcháná kʼoa nga fákaonajmíná. Kuinga machjénsíni nga kʼoakʼuínlao je xijcháno josʼin nikjaʼaitsjaon, tsa kʼoasʼiaon ngisa choa ñʼai koa̱nle nga skoe̱ jotjío tokon. Tonga jon kʼoati machjén nga katamachoyano josʼin síkjaʼaitsjen xijcháno.

10. Jméni xi bakóyaná je choa̱le Rehoboam.

10 Machjénní nga si̱kuindao yaono kʼiatsa je tsjoáno kjoafaʼaitsjen je xi tongóson tjín nóno. Tsakui nichxin nda sʼe̱no jmeni xi kuitsono tonga likuini josʼin koasenkaono kʼoa saʼnda sikiʼaonno. Kʼianga tsínle kjoachjine kʼoa tsínle kjoafaʼaitsjen, nʼio nkjín xti xi tsín kjoanla kosonnile josʼin kuichotsjoá jmeni xi sʼin. Tikjaʼaitsjaon jonákoan je Rehoboam, je tile rey Salomón. Kʼianga tsakatéxomale naxinandá Israel, kui kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale xti xínkjín xi ñatje̱n koanjchínga kitjenngi ʼndele nga je kjuinrʼoéle xi jetjínle nó. Kʼianga kʼoakisʼin, je naxinandá alikui tikitsjoanganʼionile (1 Rey. 12:1-17). Ali kʼoajin nʼiao jon. Kʼoatʼinlao xijcháno jotjío ni̱ma̱no. Tichjaon kjoafaʼaitsjen xi tsjoáno kʼoa tichjaon je kjoachjine xi tjínle (Prov. 13:20).

11. Jméni xi koa̱n kʼiatsa tsín koa̱nle josʼin kjoakaonajmí ʼndíxtile je xi xijchá ma.

11 Jon xi xijchá mao, kʼiatsa tsín meno nga xti xínkjín skónangile jmeni xi síkjaojin ʼndíxtino, tosa jon chja̱kaonajmío kʼoa tinóʼyalao. Jngo tsoti xi i̱ kitso: “Kʼianga jngo ti sikʼaxkia, ñaki tsokjón je xijchána. Kʼoa kʼoati mana tsanda an kʼoa likuini tije sikʼaxkinile”. Ijngo tichjaa xi sʼa tsoti xi i̱ kitso: “Nʼio nkjín xti xi mele nga je xijchále katatsjoále kjoafaʼaitsjen, tonga tsa tsín kuenta sʼín je xijchále, kjaʼaí chjota básjai je xi síjele kjoafaʼaitsjen, ninga tsínnile kjoafaʼaitsjen chjota jebi”. Jon xi xijchá mao, kʼiatsa ñaki tiyondao nga kuinóʼyalao je ʼndíxtino tojmeyeje xi kjoakaonajmínino, tochale kʼoakuitsono jotjío kon kʼoa tsjoáʼnde nga kjoándiaalao.

“KATAKJENJTA NGA NCHJA̱”

12. Jméni xi sakʼoa bʼéchjoale je ʼndíxti nga fákaonajmí xijchále.

12 Ijngosa xi bʼéchjoale nga tsín fáonajmí je xi xijchá ma kao ʼndíxtile kuiní nga sakʼoa tokjoán majtile jmeni xi tso je ʼndíxtile. Nga nichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi nʼio xkón kjimachon kʼoa je xi xijchá ma mele nga nda sikuinda je ʼndíxtile (2 Tim. 3:1-5). Tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tjíosíkuinda je ʼndíxtile, tonga je xti sakʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga niʼi̱jinnatjín tjoʼndele jme xi sʼín.

13. Ánni nga tsín ndatjínsíni nga tokjoan kuinchja̱ je xi xijchá ma.

13 Ndatjín nga tsín tokjoán kuinchja̱ je xi xijchá ma kʼianga jme xi tso ʼndíxtile. Kjoaixiní nga tsín choa ñʼai koa̱nle nga tojyó koatio, ngisa tsa koa̱nkjaojinle jmeni xi kuitso je ʼndíxtile. Tonga nʼio machjén nga títjon kjoanla nda kjuinrʼoéle kʼoa kʼia kuinchja̱. Je rey Salomón i kitso: “Kʼianga jngo chjota xi tokjoan nchja̱ nga tikje nrʼoéjinni, to chjotachininí kʼoa nangi síkʼéjna yaole” (Prov. 18:13). Kʼiatsa tsín tokjoan si̱jtilai yaoli, ngisa nda koa̱njinli jme xi kuitso ʼndíxtili kʼoa tosi tonda kuinchja̱. Kʼoa nga koa̱n kuisenkoai, machjénní nga kataʼyayejai jmeni xi kjimale. Nga̱ jngo chjota xi tokjaʼaí tso joʼmile tochale aon tíjna ni̱ma̱le (Job 6:1-3). Je xijchá xi tsjoake ʼndíxtile, nrʼoéle kʼoa binyakao nga fákao.

14. Ánni nga tsín koa̱n tokjoán kuinchja̱síni je xti.

14 Jon xi xti mao, kʼoati likui koa̱n nga tokjoán kuinókjoao kʼoa nga tokjoán chʼa̱sjengio jmeni xi kuitsono xijcháno, nga̱ jé kjinele nga koakoyano (Prov. 22:6). Tsakui nichxin kʼoati kui kjoa jaʼatojin ngasʼa xti jme kjoa xi tibitjatojion ndʼaibi. Xi ijngosani, sʼani kʼoamale jmeni xi kisʼin kʼoa likui mele nga kʼoati katamao tsanda jon. Je xijcháno miyono mani kʼoa ali tsa kontranojin ma, mele nga kuinyakaono (tʼexkiai Proverbios 1:5). Jchaxkón je nʼaino kao na̱no kʼoa takolao nga nʼio tsjoachao josʼin tsjoakeno je. Tsa kʼoasʼiaon ngisa choa ñʼai koa̱nle nga nda koakoyano je “kjoa xi tsoya Niná” (Efes. 6:2, 4).

“ALI TOKJOÁNJIN KATAMAJTILE”

15. Jméni xi koasenkaoná nga tsín tokjoán koa̱njtiná kao je chjota xi tsjoachaa.

15 Sakʼoa likui tsejta maa kao je chjota xi tsjoachaa. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi tjío ya naxinandá Colosas: “Jon xi xʼion xi chixaon, tjaocha katamao yánchjínno, ali tsʼenkaojin mao. Jon xi nʼai ʼmino, ali sijin nikao xtino, jméni nga tsín tsa si̱kjaʼajensínikon” (Col. 1:1, 2; 3:19, 21). Kʼoa je chjotale Cristo xi tjío ya naxinandá Éfeso kʼoati kitsole nga katatjoxinle “ngayije kjoajnra, kjoajti, kjoajticha, xi nʼio nchja̱ti, kao xi nchja̱ʼaon” (Efes. 4:31). Kʼianga nikjaínlee xíngiaa, nga tjínná kjoaʼindajintakon, kʼoa nga chjoéxkoá yaoná, kui xi basenkaoná kʼianga tsín yaoná nʼio nijtilee ninga kjoa sʼe (Gál. 5:22, 23).

16. Jósʼin kisikixiyandale je chjotale Jesús, kʼoa ánni nga tokʼoamasíniná josʼin tsakatekjáyale.

16 Je xi xijchá ma koaan choa̱le Jesús koaitjenngi. Si̱kjaʼaitsjenlá jojekji kjimakjaojinle nichxin nga tokʼoakjisa tsakjenkao je pastrole. Je Jesús be nga tochoasa ora tíjnale kʼoa nga tojeme si̱kʼien kʼoa nga nʼio tse kjoañʼai kjoaʼa. Kʼoa nga kixi koa̱n yaa kjuinroani nga kuitjotsje jaʼaínle Nʼaile kʼoa nga kuitjontjai ngatsʼi chjota. Kʼoa nga tíkjenkao chjotale toʼikoan “tsakjaotiyani” ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna. Je Jesús alikui tsakʼésonxále kʼoa nichʼaojinla kitsole nga kʼoatjíotso, tosa ngasin nganda tsakjákaonajmí. Je Jesús kui kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia kitsjionkon ninga kjoa jaʼatojin. Kʼoa ninga je Na̱i skótʼayakao, je Jesús alikui jao kisʼele nga kixi koa̱n chjotale kʼoa saʼnda jngo kjoasʼendajin tsakʼéndakao (Luc. 22:24-32).

A nda noʼyalao je ʼndíxtino

17. Jméni xi koasenkao je ʼndíxti nga tsín tokjoan sijtile yaole.

17 Je ʼndíxti kʼoati tjínnele nga tsín tokjoan sijtile yaole. Kʼiatsa jekakason nóli, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain nga kuinga je xijcháli tibándiaanili nga tsín mali nikuindai yaoli. Tonga kui kʼoasʼínni xijcháli nga makjaojinle xi tʼatsi kʼoa nga tsjoakeli. Kʼiatsa ngasin nganda kuinóʼyalai kʼoa si̱tjosonlai, skoe̱xkónli kʼoa kʼoakuitso nga mali nikuindai yaoli. Kʼiatsa kʼoasʼiain ngisa tsjoáʼndeli jmeni xi meli sʼiain. Kuinga machjénsíni nga chjoéxkui yaoli. Je Proverbios itso: “Je xi chini totje̱n síjtile yaole, tonga je xi chjine alikui síjtile yaole” (Prov. 29:11).

18. Jósʼin basenkaoná je kjoatsjoacha kʼianga ma chobanajmiá kao familianá.

18 Jon xi xijchá mao, kʼoa jon xi ʼndíxtio, ali nikinroajenjion tokon tsa tsín kʼoasʼin chobanajmío kao familiano josʼin meno tsakai. Tosi tonda tʼenelao yaono nga chobanajmío kʼoa kʼoasʼin tangínkao yaono jotso Énle Niná (3 Juan 4). Je sonʼnde chjotse xi sʼa nroa ñaki chjotakixi koaan kʼoa kʼoati ñaki énnda xi cho̱bakoaa xíngiaa, likui tichʼaosʼin si̱kjaʼaitsjenñá kʼoa likui tijme xi cho̱batiyañá. Tonga ndʼaibi, sakʼoa tokʼiá kui kʼoakinʼia jmeni xi skanni kʼoamaná. Kuinga tijésíño kjoanichatʼa kʼoa tichatʼalao xíngio. Je Énle Niná itso: “Nga sijngo yaole nga tjaoke xínkjín” (Col. 2:2). Nʼio tse nganʼio tjínle je kjoatsjoacha, nga̱ “tsejtaní, kʼoa tjínle kjoanda [...], likui matijta, likui bʼéjinkon xi chʼao tjín. [...] Síkjaínle ngayije, makjainle ngayije, koyale ngayije, ngayije jchókjoakaole” (1 Cor. 13:4-7). Kʼiatsa sʼe̱ kjoatsjoacha ya yaniʼyano, koaan chobanajmío, tsjoa sʼe̱ tokon kʼoa je Jeobá kuitjongʼa.

^ párr. 6 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.