Ir al contenido

Ir al índice

Je Jeobá tíjnandantsjai nga nrʼoéná kʼoa alikui faʼájin je chjota

Je Jeobá tíjnandantsjai nga nrʼoéná kʼoa alikui faʼájin je chjota

“Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha.” (EFES. 5:1)

1. 1) Jñánile xi koa̱n skótʼayason je chjotale Cristo jokjoan je Jeobá. 2) Jósʼin koasenkaoná nga chótʼayasoán jokjoan je Jeobá.

KʼIANGA nikjaʼaitsjenjin jokjoan je Jeobá, jñánile xi fiya jkui. Tsakui nichxin kuinga tjínle kjoatsjoacha, kjoatéxomakixi, kjoachjine kʼoa kao nganʼio. Tonga je Jeobá nkjínsa koya bakó jokjoan, ali tsa tokuijin jebi. Kʼiatsa kʼoéxki̱lañá tsʼatola ñachan mani, kʼoa ngayeje jebi yaa tsoyaná je xo̱n xi bʼasje naxinandále. Kʼiatsa ji xi chótʼayasuin nga jngó jngó koya jebi kʼoa tsa kaoje̱ familiali, ngisa nʼio nkjín koya jchai jokjoan je Jeobá. Jósʼin koasenkaoná tsa kʼoasʼiaan. Ngisasa chjí jchatokoán jokjoan. Kʼoa ngisa koa̱nchriantʼasalee kʼoa koa̱nmená chjénngilee (Jos. 23:8; Sal. 73:28).

2. 1) Jngola choa̱ tʼejnai jósʼiaan nga ngisasa chjí jchatokoán jokjoan je Jeobá. 2) Jméni xi chótʼayá ibi kʼoa kao kjoaʼmiya xi ngijao.

2 Jósʼin nga sa chjí sa chjí ʼyaa tsa jmeni. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa: jónʼia nga tosʼa chinetítjoán jngo tsojmi. Títjon kjoanla chonjee kʼoa kʼiaa choa choa bʼeʼaa ndsoʼbaa ánni nga ʼyasíñá jochine kʼoa xijemani saʼnda ñásoaa bʼendaa. Kʼoakjoánti ma xi kao Jeobá. Kʼianga chjí jchaa jokjoan títjon kjoanla chótʼayasoán kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíbakó jokjoan, kʼoa xijekoa̱n, kʼoénelee yaoná nga chjénngilee (Efes. 5:1). Kjoaʼmiya jebi kʼoa kao kjoaʼmiya xi ngijao, kui kuitsoyaná nga chjí jchatokoán jmeni xi sakʼoa tsín kuenta nʼia jokjoan je Niná. Nga jngó jngó koya xi chótʼayá, jan koya tjínni xi jchaa. Xi títjon, jósʼin tsoyanile. Xi majaoni, jósʼin tíbakó je Jeobá. Kʼoa xi majanni, jósʼin koakoá tsanda ñá.

JE JEOBÁ TÍJNANDANTSJAI NGA NRʼOÉNÁ

3, 4. 1) Jósʼín jngo chjota xi tíjnandantsjai nga nrʼoé kʼianga chjakaonajmiá. 2) Jósʼin bakó je Jeobá nga ñaki tíjnandantsjai nga nrʼoéná.

3 Kuila títjon kataʼyaa josʼín jngo chjota xi tíjnandantsjai nga chjakaonajmiá. Chjota jebi ndʼéní, likui ñʼai maná nga chjakoaa kʼoa síʼantsjai nga tjín xi fákao. Jngo chjota xi kʼoakjoan yaa ʼyanile jotso nga nchja̱ kʼoa josʼin matsen nkjaín.

4 Jósʼin bakó je Jeobá nga tíjnandantsjai nga nrʼoéná. Ningalani jesa xi nʼio ngʼa tíjna kʼoa je kisinda ngayeje jmeni xi tjín, je Jeobá kʼoatsoná kʼianga kʼoétsʼoalee, nga kjuinrʼoé kjoabʼetsʼoaná kʼoa nga tsjoáná jmeni xi si̱jélee (tʼexkiai Salmo 145:18 * kao Isaías 30:18, 19). * Koaan chja̱kaonajmiá tojme orani kʼoa tojñani nga tiyoaa, likuikʼia koa̱njtile nga chja̱kaonajmiá (Sal. 65:2; Sant. 1:5). Ya Biblia chjota síngósonkao Jeobá kʼianga kʼoatsoná nga mele si̱chriantʼalee. Tobʼelañá, je David kʼoakitso nga “je xko̱n Jeobá” tíkotsenná kʼoa je ntsja ngakixi títsoaná (Sal. 34:15; 63:8). Je profeta Isaías kui kisingósonkao josʼín jngo chjota xi barré koʼnda, kitso: “Kao xjale kʼoexkóni je barré; kʼoa kjoayandsome” (Is. 40:11). Cha̱niyalai jkui, je Jeobá kui xi mele nga ñaki chrian kuiyolee tojo sʼín je barréʼndí nga tsjoá bʼejnaxkótʼale naile nga kjiandsome. Je Jeobá tíjnandantsjai nga nrʼoéná. Kʼoa ñá, jósʼin koa̱n chjénngilee.

JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO NʼIO KOASENKAO CHOA̱ XI BʼÉJNA JEOBÁ

5. Ánni nga nʼio machjénsíni nga kjuinrʼoéná je xi chjotajchínga sʼin tjío nga chja̱kaonajmiá.

5 Chriansʼa nga nʼio nkjín ndsʼee xi xin xin naxinandále xi i̱ tsakʼinle: “Jméni xi ngisa nʼio ʼyachjí josʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío”. Me ngatsʼi nga i̱ kitso: “Kuinga tjíondantsjai nga nrʼoéná”. Kjoaixiní nga ngatsʼi je chjotale Cristo nga tjínnele kʼoasʼin kʼoa ngisa je xi chjotajchínga sʼin tjío (Is. 32:1, 2). Kʼianga jekichjonangile ánni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjensíni, jngo tichjaa xi i̱ kitso: “Kʼianga ndasa skoe jokjoan kʼoa koasenkaona jonga kjoan, machjénní nga tsín tsokjonle nga kjoakaonajmiá”. Kʼoatjín jokitso je tichjaa. Tonga, jméni xi basenkao jngo chjota nga kʼoamakjoan.

6. Jméni xi koasenkaoná nga nda sʼe̱le xíngiaa kʼianga kjoakaonajmíná.

6 Kʼianga sʼe̱ná kjoanda jebi, tokʼianí nga ñaki mandosinná je xíngiaa kʼoa nga tiyondaa nga kuinyakoaa. Kʼiatsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna makjaojinle je ndsʼe̱, kʼoa likui to yaole fini, skoe̱ní je xi ngikʼa nga tíjnanda nga chja̱kaonajmí, kʼoa saʼnda je xi sʼa xti (Mar. 10:13-16). Jngo tiʼndí xi Carlos ʼmi xi sʼa tejao nóle i kitso: “Je xi nʼio tsjoake kuinga ñaki tjíobijno je xi chjotajchínga sʼin tjío ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa nga sítiʼnda ngatsʼi je xi tjíobichó”. Kjoaixiní, ali tsa tokuijin xi machjén nga jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakuitso nga tíjnanda nga kjuinrʼoéle xíngiaa, machjénní nga ñaki kʼoasʼin kʼoa nga kuinyakao xíngiaa (1 Juan 3:18). Tonga jméni xi sʼin.

7. Ánni nga kʼoati basenkaosíniná je xo̱n xi fatʼaa xi tsʼe kjoajtíntse nga ma chjakaonajmiá je chjota, kʼoa jméni xi bakóyaná jebi.

7 Si̱kjaʼaitsjenla choa̱ jebi. Jngo ndsʼee xi xin naxinandá ki kjoajtíntse xi jan nichxin. Kʼianga jetífini ya jñani tsʼe, kjitʼale je xo̱n xi fatʼaa xi tsʼe kjoajtíntse nga tíjnaya avión. Kʼoa jngo chjota xi síxá ya ya avión tsabe nga i̱ tso xo̱n xi kjitʼale je ndsʼee: “Katjinroa kjoatéxomali”, kʼoa kitso chjota jebi: “Jaon, katjinroa. Tjínnele cho̱bajnamíñá xi tʼatsʼe jebi”. Xijekoan, tsakjáonajmí kʼoa je chjota jebi kiskoé je rebista xi tsakʼaile. Kʼoati sakʼoa maa tsanda ñá. Ánni nga kʼoati basenkaosíniná je xo̱n xi fatʼaa xi tsʼe kjoajtíntse nga ma chjakaonajmiá je chjota. Kuinga jngoyale i̱ tiʼmilee je chjota: “Chja̱kaonajmínáo, chjónangináo jñani tifia”. Kui bakonilee je chjota nga tiyondaa nga chja̱kaonajmiá xi tʼatsʼe kjoamakjainná. Kʼoakjoánti sʼinni je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati jngoyale kjitʼale je én xi i̱ tso: “Chja̱kaonajmínáo”. Jméni xi sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koako kʼianga tjíonda nga chja̱kaonajmí.

8. Jósʼin koako je xi chjotajchínga sʼin tjío nga mandosinle je ndsʼee, kʼoa jósatío kon je ndsʼee.

8 Kjoaixiní nga kjaʼaí kjaʼaí sʼín xíngiaa nga jngó jngó naxinandá, tonga jósʼin koakoñá tsa ñaki mandosin kjoaixiná je ndsʼee. Koaan kuijnokoaa kʼoa kʼoailee ndsaa nga si̱tiʼndaa. Tonga ʼyáni xi títjon kʼoasʼin. Ñandia kʼianga tjíoxkó kao chjotale Jesús “jinroatʼachrianle, tsakjákao” je chjotale (Mat. 28:18). Tikʼoasʼinni ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío síchriantʼale je ndsʼee kʼoa fákaonajmíní. Kʼianga kʼoamatʼain je ndsʼee, jósatío kon. Jngo tichjaa xi precursora sʼin tísíxá, xi jeñokan kaoni jin nóle i kitso: “Kʼianga bijnokaona je xi chjotajchínga sʼin tjío nga bichoa ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa fákao jngo jaona én xi tsjoánganʼiona, ngisa tichjí ʼbekonngáña”. Ijngosa tichjaa xi i̱ kitso: “Tsakui nichxin likui nʼio tse, tonga nʼio chjí ʼbekoan kʼianga jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna tsjoá bijnokaona nga bichoa kjoajtínná”.

BʼASJEʼA NICHXIN NGA FÁKAONAJMÍ JE NDSʼEE KAO TICHJAA

9, 10. 1) Jmé choa̱ xi síkʼéjnaná je Jeobá. 2) Jósʼin skénngi je choa̱le Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío.

9 Kʼiatsa mená nga kjoakaonajmíná xíngiaa machjénní nga chʼa̱sjeʼalee nichxinná. Je Jeobá jngo choa̱ xi nʼio nda bʼéjnaná “nga tsín tsa kjin tíjnaná nga jngójngoá” (Hech. 17:27). Jngo koya josʼin skénngi choa̱le Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianí nga kʼoasjeʼa nichxinle kʼianga kjesa fitsʼiajin kjoajtínná kʼoa kʼianga jefetʼa, nga kjoakaonajmí je ndsʼee, ni xi sʼa xti kʼoa ni je xi chjotajchínga. Jngo ndsʼee xi precursor sʼin tísíxá xi i̱ kitso: “Kʼianga jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kjonangina josʼin tijnaña kʼoa basenjna nga nrʼoéna jme xi xinle, kʼoasʼin ʼbeña nga tsjoakena”. Kʼoa jngo tichjaa xi jeme ñachantele nó nga tísíxále je Jeobá i kitso: “Kʼianga fákaonajmíná je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga jefetʼa kjoajtínná bakóna nga nʼio bechjína”.

10 Kjoaixi nga kʼoati kjaʼaísa xá kjinele je xi chjotajchínga sʼin tjío. Ninga kʼoalani, kʼianga sʼejna kjoajtínná machjénní nga je ngisa kuenta sʼin je ndsʼee.

JE JEOBÁ ALIKUI FAʼÁJIN JE CHJOTA

11, 12. 1) Jósʼin tsoyanile nga tsín chjaʼajiaan xíngiaa. 2) Jósʼin bakó Biblia nga tsín ʼya xi faʼájin je Jeobá.

11 Ijngosa koya jmeni xi bakó je Jeobá kuiní nga tsín chjota faʼájin (Hech. 10:34). Jósʼin tsoyanile nga tsín chjaʼajiaan chjota. Kuiní nga tongóson nikoaa ngatsʼi. Kʼiatsa tsín mená nga xíngiaa chja̱ʼajiaan, machjénní nga títjon kjoanla kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tongóson ngatsʼi. Jngo chjota xi tsín xínkjín faʼájin tongóson síkao ngatsʼi, ali tsa tokuijin fini josʼin tsen yaole chjota kʼoa tsa tao̱n tjínle.

12 Je Jeobá jéní xi nʼio nda choa̱ bʼéjnaná nga tsín faʼájin je chjota. Je kjoatéxomale kʼoatso nga “tongóson fikao ngatsʼi” kʼoa “tsín ʼya xi faʼájin” (tʼexkiai Hechos 10:34, 35 kao Deuteronomio 10:17). * Jngola choa̱ kataʼyaa xi bakó jebi.

Je xtiyánchjínle Zelofehad tse kjoanda kisokole nga tsín chjota faʼájin je Niná (Chótsenlai párrafo 13 kao 14)

13, 14. 1) Jmé kjoa xi kisʼele nga aon xtiyánchjínle Zelofehad. 2) Jósʼin tsakakó je Jeobá kʼianga tsín faʼájin je chjota.

13 Kʼianga tojekjoan kjoaʼasʼen je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, aon mani xtiyánchjín xi tindichja mani xi jngo kjoa tsakatiojin. Xtiyánchjín jebi, bení nga je nʼaile kʼoaile je nangi xi bʼakaole tojo matʼain ngatsʼi je chjota israelita (Núm. 26:52-55). Je kostumbre xi kisʼele je chjota israelita, kuiní kʼianga je bʼaile je xi xʼin je nangi xi tsʼe nʼaile. Tonga kʼianga jekʼien Zelofehad, xi ya tje̱nni ntje̱le Manasés, alikui kisʼele xtixʼin tojéní nga aon xtiyánchjínle (Núm. 26:33). Jósʼin kisʼendajin kjoa jebi. Je nangi xi kʼoaile nʼaile, a jé xi xínkjín mani tsakʼaile. Jmé xi kisʼin je xtiyánchjínle Zelofehad.

14 Nga aon xtiyánchjínle Zelofehad kinrʼoe je Moisés kʼoa i kitsole: “Ánni nga tocha̱jinsíni je jaʼaínle nʼainajin, a tokuini nga tsín kisʼele xtixʼin”. Kʼoa kui kjoanda jebi kisijéle: “Jin tʼaináijin je xi bʼakaole, ya chrian jña kʼoaile ndsʼe̱ je nʼainajin”. Jméni xi kisʼin je Moisés. A kʼoakitsole nga tsín koa̱n nga̱ jekʼoatjín kjoatéxoma. Majain, tosa ya “ngixko̱n Jeobá kikao kjoale xtiyánchjín jebi” (Núm. 27:2-5). Kʼoa je Jeobá i kitso: “Ñaki kʼoatjín jotjíotso je xtiyánchjínle Zelofehad. Tjínnele kʼoailai je xi bʼakaole ya chrian jña kʼoaile ndsʼe̱ nʼaile, kʼoa tjínnele nga tsʼe koa̱n je xi bʼakaole nʼaile”. Kʼoa jebi saʼnda kjoatéxoma kisikao je Jeobá, i kitsole je Moisés: “Kʼiatsa jngo chjota kuiyá kʼoa likui sʼe̱le xtixʼin, je xi bʼakaole je kʼoaile je tsotile” (Núm. 27:6-8; Jos. 17:1-6). Kʼoa saʼnda nga kui nichxin, je kjoatéxoma xi kitsjoa Jeobá jekui kisichjén je yánchjín israelita kʼianga kui kjoa kisʼele.

15. 1) Jósʼin bekon Jeobá je choʼndale, jolani je xi tsínle xi binyakao. 2) Jñásanile choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi bakó nga tsín faʼájin chjota je Jeobá.

15 Je Jeobá tsakakó nga tsín chjota faʼájin. Xtiyánchjín jebi liʼya xi tjínle xi kuinyakao, kʼoa je Jeobá alikui tsakʼasjengi, tosa tsakakóle kjoaxkóntokon tojo kisikao chjota israelita xi ngikʼa (Sal. 68:5). Ya Biblia nʼio nkjín choa̱ faʼaitʼa xi bakó nga tsín chjota faʼájin je Jeobá, kʼoa ibi, tojngola choa̱ kaʼyaa (1 Sam. 16:1-13; Hech. 10:30-35, 44-48).

KOAAN CHJÉNNGILEE JE JEOBÁ

16. Jósʼin chjénngilee Jeobá kʼianga tsín xíngiaa chja̱ʼajiaan.

16 Jósʼin koa̱n chjénngilee je Jeobá kʼianga tsín faʼájin je chjota. Tokʼianí tsa ñaki kʼoatjío tokoán nga tongóson si̱koaa ngatsʼi. Ngatsʼiñá nga tsín mená nga xíngiaa chja̱ʼajiaan kʼoa chʼasjengiaa. Tonga sakʼoa ñʼai maná. Jósʼin jchañá kʼiatsa tongóson nikoaa ngatsʼi je chjota. Kʼianga mele skoe̱ je Jesús josʼin tjíosíkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe, jé kiskonangile je xi ñaki miyole mani, kitsole: “Jó tso chjota, ʼyála xi ʼndíle chjota” (Mat. 16:13, 14). Kʼoati koa̱n sʼiaan tsanda ñá. Koaan chjónangilee jngo xi ñaki miyoná mani nga kʼoakatatsoná jónʼia, a chjaʼajinñá je chjota. Kʼiatsa kʼoakuitsoná nga tojo chjaʼajiaan xíngiaa xi totʼatsʼe josʼin tsen yaole, josʼin tíjna kʼoa tsa tsínle tao̱n, jméni xi sʼiaan. Koaan kʼoétsʼoalee je Jeobá nga katabasenkaoná nga si̱kʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná (Mat. 7:7; Col. 3:10, 11).

17. Jósʼin bakoá nga tsín chjaʼajiaan je chjota.

17 Xi chjotale Cristo maa mená nga je Jeobá chjénngilee nga tsín chja̱ʼajiaan xíngiaa, nga jchaxkoán je ndsʼee kʼoa nga koakolee kjoatsjoacha. Tobʼelañá, kʼianga nokjoalee niʼyaná je xíngiaa, kʼoaʼmilee toʼyani, jolani xi xin ʼndele, xi ma̱ tjío, xi chʼa̱n kʼoa kao xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle (tʼexkiai Gálatas 2:10 kao Santiago 1:27). Xi ijngosani, kʼoati ʼmiyasonlee je énnda chjotse ngatsʼi chjota ninga je xi xin naxinandále. Kʼoa nʼio tsjoa sʼená nga tsʼato jaon siento én tífaʼatoya je xo̱n xi nichjén. Kʼoasʼin tibakoá nga tsín chjaʼajiaan je chjota.

18. Jósʼin koakui kʼianga ʼyachjí josʼín je Jeobá, nga tíjnandantsjai nga nrʼoéná kʼoa nga tsín faʼájin je chjota.

18 Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan nga tíjnandantsjai je Jeobá nga nrʼoéná kʼoa nga tsín faʼájin je chjota, ngisasa nʼio matsjoachaa. Kʼoa kui jebi xi tosi tonda basenkaoná nga chjenngilee jokjoan, nga kʼoati nikoaa je ndsʼee kʼoa kao chjota xi ʼmiyasonlee.

“Je Jeobá chrian tíjnale ngatsʼi xi je básjai.” (Sal. 145:18) (Chótsenlai párrafo 9)

“Je Jeobá je Nináno [...] alikui ʼya xi faʼájin.” (Deut. 10:17) (Chótsenlai párrafo 17)

^ párr. 4 Salmo 145:18: “Je Jeobá chrian tíjnale ngatsʼi xi je básjai, ngatsʼi xi ñaki kjoaixi nga básjai”.

^ párr. 4 Isaías 30:18, 19: “Kʼoa je Jeobá tje̱nyatokon kʼoéjna nga koakono kjoanda, kʼoa kuisótjeen nga koakono kjoamatokon. Nga̱ je Jeobá jngoní Niná xi síjé kuenta. Nʼio tsjoa tjíole je xi je koyale. Kʼianga je naxinandá xi tsʼe Sión kʼoéjna ya Jerusalén, alikui tichjíʼndáni. Je Niná koakoli kjoanda nga sójéetʼalai; kʼianga kjuinrʼoéli, tsjoáli jme tinijélai”.

^ párr. 12 Deuteronomio 10:17: “Nga̱ je Jeobá Nináno jéní xi ñaki Niná tikʼoajinni niná xi ngikʼa kʼoa jéní Nai títjonle xi nai ma, je Niná xi jeya tíjna, xi tjínle nganʼio kʼoa xi nokjoncha, xi tsín ʼya xi faʼájin kʼoa ni koa̱njinla jme xi kʼoaiʼmalee”.