Ir al contenido

Ir al índice

Liʼya xi tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, kʼiáni kʼoakoa̱n

Liʼya xi tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, kʼiáni kʼoakoa̱n

“TJÍN xi mena nga katama” kitso jngo chjota xi Estados Unidos tsʼe, xi Martin Luther King tsakʼin, nga 28 sá agosto nó 1963 kʼianga kinchja̱yajinle chjota. Kʼoakitso nga xkón kataʼya ngatsʼi chjota. Nkjín kʼa nga “tjín xi mena nga katama” kitso, kʼoa kuinga kʼoakitsosíni nga kiskoyale nga kuichoka nichxin nga tsín tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenni chjota tʼatsʼe je xi kjaʼaísʼin tsen yaole. Ninga toya Estados Unidos jñani kʼoakitso, ngakjijnda Sonʼnde nga me kʼoati tso ndʼaibi je chjota.

Martin Luther King kʼoakitso nga xkón kataʼya ngatsʼi chjota

Kʼoa jan sá nga koanskanni, kʼianga 20 sá noviembre nó 1963, tsʼato jngo siento naxinandáyʼai xi kʼoakitso nga kui koaitjenngi je kjoatéxoma xi Declaración de las Naciones Unidas sobre la Eliminación de todas las Formas de Discriminación Racial ʼmi. Kʼoa jokji nga kisa nichxin, nkjínsa kjoatéxoma xi me kʼoati tsoni tsakʼasje je naxinandáyʼai. Kʼoa ndʼaibi nga jeñachante nó jaʼato, machjénní nga chjónangilee yaoná: jósʼin tíbichótsjoá ngayeje jebi.

Kʼianga 21 sá marzo nó 2012 je Secretario General de la ONU xi Ban Ki-moon ʼmi i kitso: “Nkjín kjoasʼendajin kʼoa kao institución tjín, kʼoa nʼio nkjín naxinandá tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde xi tjíotsjoánganʼio nga tsín tikʼoasjengini xínkjín chjota xi kjaʼaísʼin tsen yaole, nga tsín jtike koa̱n je xi tʼaxin naxinandále kʼoa nga jngokʼa tjóxin josasʼin bʼasjengi xínkjín chjota. Ninga kʼoalani, miyón mani chjota xi tjín ngakjijnda Sonʼnde xi kjoañʼai tjíofaʼá nga kʼoasʼin tjíochʼasjengi nga kjaʼaísʼin tsen yaole”.

Kʼoa ya naxinandá jñani kʼoasʼin tjíosíxákao nga katatjoxin nga kʼoasʼin chʼaosʼin síkjaʼaitsjen chjota tʼatsʼe je xi kjaʼaísʼin tsen yaole, a ñaki títjoxin jebi axo tokui nga tsín tibakósontsenni ninga tojo kʼoanitjío kjoafaʼaitsjenle. Tjínkʼa xi kʼoatso, nga je xi títjoxin choa kuinga tsín tibʼasjengini xínkjín chjota, tonga kʼoatso nga je xi tsín títjoxin kuinga tojo chʼaosʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí. Ánni. Kuinga tjín kjoatéxoma xi kjoañʼai tsjoále je xi xínkjín bʼasjengi, tonga je xi ngisa nʼio ñʼai tjoxin kuinga kʼoasʼin chʼaosʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, nga̱ jebi yaa nroani jinni̱ma̱ná.

Kʼianga tsín tichʼaosʼin si̱kjaʼaitsjenñá tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, ali tsa tokuijin nga tsín chʼa̱sjengiaa. Tjínnená nga si̱kʼantjaiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa josʼin ʼyatokoán xi kjaʼaí. Tonga a koaan kʼoasʼiaan, kʼiatsa jaon, jméni xi koasenkaoná. Janla choa̱ kataʼyaa tʼatsʼe chjota xi jekisikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle. Ali tsa tokuijin jchaa nga ma bʼantjaiya je chjota, kʼoati jchaa jméni xi tjíobinyakao jotjín mani xi tsín tikʼoasʼínni.

KUI BIBLIA TSAKINYAKAO NGA KISIKʼANTJAIYA KJOAFAʼAITSJENLE

“Ndʼaibi alikui tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenña tʼatsʼe xi kjaʼaí.” (Linda)

Linda: Yaa Sudáfrica kitsian kʼoa chikon kjiʼe̱. Nʼio nangi kisikatíoa je chjota xi kjaʼaísʼin tsen yaole, to chjotachini sʼin tsaʼbekoan kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱n je sinʼiotʼa. Kʼoakixian nga chjota jebi choʼndale mani je xi chikon. Likuini ʼbe tsa nʼio chʼao tisʼian. Tonga tsʼantjaiya kjoafaʼaitsjenna kʼianga kiskotʼaya Biblia. Kʼiaa koanjinna “nga Niná tongóson fikao ngatsʼi” kʼoa nga kui xi ngisa chjíle jotjín je ni̱ma̱ná tikʼoajinni josʼin tsen yaoná kʼoa jme én xi nokjoaa (Hechos 10:34, 35; Proverbios 17:3). Filipenses 2:3 kui kisichoyana nga tjínnele ngisa chjí skoekoan xi ngikʼa tikʼoajinni yaona. Je testo jebi kʼoa kao xi kjaʼaínile nʼio tíbasenkaona nga kuenta sʼian toʼya chjotani kʼoa nga tsínkui kjuíña josʼin tsen yaole. Ndʼaibi alikui tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenña tʼatsʼe xi kjaʼaí.

“Koanjinna jósʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe chjota.” (Michael)

Michael: Yaa Australia tsʼan. Yaa koanjchínga jñani nga to chjotachikon tjín kʼoa kui xokisikaona nga nʼio chʼaosʼin kisikjaʼaitsjenña tʼatsʼe chjota xi Asia tsʼe, kʼoa ngisa xi ya China tsʼe. Kʼianga ʼbe chjota xi ya tsʼe, mʼaonje̱nña cho̱tsínle karrona kʼoa i xinle: “¡Tʼinni ya naxinandáli xotisui!”. Tonga chan kiskotʼaya Biblia nga koanskanni kʼoa koanjinna jósʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe chjota. Koanchoyana nga nʼio tsjoake, nga likui fini jñani tsʼe kʼoa josʼin tsen yaole, kʼoa jebi ñaki kichokajin ni̱ma̱na kʼoa kui xokisikaona nga tsín tichʼaosʼin ʼbekonña chjota, tsjoakeña toʼyani. Ndʼaibi simiyoña chjota xi xin naxinandále, liʼya xi tibʼasjengiña, kʼoa nʼio tsjoa tjínna.

“Nga kʼoasʼin tifitjenngia je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia ngisa tsjoa tísʼena kʼoa nyʼán tjín tokoan.” (Sandra)

Sandra: Je ʼndíkʼien na̱na yaa tsʼe jña Umunede ʼmi xi ya nchja̱ni ya Delta (Nigeria). Kʼoa je xínkjín nʼaina yaa tsʼe jña Edo ʼmi, kʼoa kui én nokjoa xi esán ʼmi ya ʼnde jebi. Kʼoa je xi xínkjín nʼaina nʼio chʼaosʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe ʼndíkʼien na̱na josaʼnda nga kʼien. Kʼoa an ñaki kʼoakixian nga nitsejin je simiyoa xi én esán nchja̱ kʼoa nga tsín je kuixankoa chjota xi ya Edo tsʼe. Tonga nga kiskotʼaya je Biblia kui tsakasenkaona nga kisikʼantjaiya jotjín tokoan. ʼYáni an nga chʼaosʼin skoekonsíña je chjota xi xin tsʼe kʼoa xi kjaʼaí én male kʼiatsa je Niná likui ʼya xi faʼájin kʼoa tsa sasénkon ngatsʼi xi tsokjónke. Kisikʼantjaiyaña jotjín tokoan kʼoa kichobandanijin kao je xínkjín nʼaina. Nga kʼoasʼin tifitjenngia je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia ngisa tsjoa tísʼena kʼoa nyʼán tjín tokoan. Kʼoati tíbasenkaona nga nda fikoa toʼya chjotani ninga kjaʼaísʼin tsʼen yaole kʼoa ninga kjaʼaí én male. Xijekoanni saʼnda jéni chixankoa jngo chjota xi én esán nchja̱ xi ya Edo tsʼe.

Ánni nga kʼoasʼin basenkaosíni Biblia je chjota nga tsín tichʼaosʼin síkjaʼaitsjenni tʼatsʼe xi kjaʼaí kʼoa nga tsín tichʼaosʼin bekonni. Kuinga ñaki Énle Niná. Je Biblia tjínle nganʼio nga síkʼantjaiya josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa josʼin ʼyatokoán je chjota xi kjaʼaí. Kʼoa kʼoati bakóya jmésani xi machjén nga tsín tiʼya xi chʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe je chjota xi kjaʼaí.

JÉ CHJOTAXÁLE NINÁ KJOAʼAXIN KJOA JEBI

Ningalani basenkaoná je Énle Niná nga chjaʼaxinlee yaoná nga tsín tichʼaosʼin nikjaʼaitsjenñá tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, tonga jaosa koya tjínni xi tjínnele tjóxin nga tsín tiʼya xi chʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe xínkjín. Xi títjon, kui je jée xi kichʼá. Ya Biblia kʼoatsokixi: “Nijngojin chjota xi tsín bajngijée” (1 Reyes 8:46). Kʼoati kui tibixkantʼakoaa tsanda ñá jme xi kitso je pastro Pablo kʼianga i̱ kitso: “Kʼia nga mena an nga kʼoasʼian xi nda tjín, je xi chʼao tjín tíjnajinna” (Romanos 7:21). Kʼoa kuinga sakʼoa kui “kjoafaʼaitsjen tsʼen xi tsín nda tjín” sʼejnajinni ni̱ma̱ná, kʼoa kui xosíkaoná nga chʼaosʼin nikjaʼaitsjenñá tʼatsʼe xi ngikʼa (Marcos 7:21).

Je xi majaoni koya xi tjínnele tjóxin jé Na̱i, nga̱ jé tífajin jme xi kjima i̱ Sonʼnde. Je Biblia kʼoatso nga je Na̱i “síkʼen kʼen” kʼoa nga tíbʼanachale ngatsʼi chjota (Juan 8:44; Apocalipsis 12:9). Kʼoa yaa nroani nga kʼoasikji nkjín chjota tjínni xi chʼaosʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe xínkjín, nga nʼio ñʼai tjoxinle jojetjío kjoafaʼaitsjenle, nga síkjeson xínkjín, nga majtike je xi kjaʼaísʼin tsen yaole, xi kjaʼaí relijión tjínle kʼoa nga bʼasjengini xínkjín.

Kʼianga liʼya xi tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe xínkjín, títjon kjoanla machjén nga tjóxin je jée kʼoa kao je Na̱i. Kʼoa je Biblia kʼoatsoná nga je Chjotaxále Niná xi kʼoasʼin kjoaʼaxin.

Je Jesucristo isʼin tsakakóyale je chjotale nga katabʼétsʼoale Niná: “Katjinroa kjoatéxomali. Kʼoakatasʼín josʼin nga meli, joni ya ngʼajmi kʼoatisʼin i̱ sonʼnde” (Mateo 6:10). Kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná liʼya xi tichʼaosʼin sikjaʼaitsjenni tʼatsʼe xínkjín, likui tiʼya xi koa̱njtikeni xínkjín kʼoa tjóxin ngayeje xi tsín kixi kjima.

Kʼianga jekoanentsja i̱ Sonʼnde je Chjotaxále Niná, sʼe̱tʼanʼioní je Na̱i ánni nga tsín “tikʼoanachasínile naxinandá” (Apocalipsis 20:2, 3). Jngo “sonʼnde chjotse” sʼe̱, xi tsonile, je chjota xi ya koatio “jña nga [sʼe̱]jnantsjai xi kjoakixi” (2 Pedro 3:13). *

Chjota jebi ndaí koatiole je jée kʼoa ñaki chjotatsje koa̱n (Romanos 8:21). Jé Chjotaxále Niná koatexomale kʼoa “aliʼya xi sikiʼaon kʼoa alikui [jme xi] sikitsón”. Ánni. Kuinga “ñaki kui kjoankjíntokonle Jeobá sʼe̱ ngakjijnda sonʼnde” (Isaías 11:9). Je chjota xi ya koatio kui kʼuínyale jokjoan Jeobá, kʼoa skénngile je kjoanda xi tjínle. Kʼoa tokʼiaa nga ñaki tsín tiʼya xi chʼaosʼin sikjaʼaitsjenni xi tʼatsʼe xínkjín, nga̱ je “Niná tongóson sʼin fikao ngatsʼi [chjota]” (Romanos 2:11).

^ párr. 17 Tsa mesali jchai xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa jmeni xi jeme sʼin, chótʼajin ya kjoaʼmiya 3, 8 kao 9 xi tsʼe libro Jmé kjoanni xi bakóya je Biblia. Libro jebi jé testigole Jeobá bʼasje.