Ir al contenido

Ir al índice

Ninroajinla nichxin nga katamajtiná xi kao Jeobá

Ninroajinla nichxin nga katamajtiná xi kao Jeobá

“Je kjoachinile chjotasonʼnde síkitsón je ndiaale, kʼoa kuinga majtisínile ni̱ma̱le xi kao Jeobá.” (PROV. 19:3)

1, 2. Ánni nga tsín je Jeobá kjoánesínilee je kjoa xi tjínle chjotasonʼnde. Jngola choa̱ tʼejnai.

TSA jelani nkjín nó chixain kʼoa nʼio nda tiyo kao ʼndíchjoónli ya yaniʼyano kʼoa toʼi̱koa̱n nga kjoaʼaini tʼaxáli, nyando nyaba je tsojmi ya yaniʼyali, ñaki totjíoxkoa̱sa je yá xi nyali kʼoa kao chxoa̱li. Je niʼyali ñaki jetochonjen tochonkjása. Kʼoa nga kʼoachon, je xi títjon sí kuijin: “ʼYáni xokasʼín”, alikuijin tsa i̱sí: “Ánni nga i̱ kasʼínsíni je chjoónna” nga̱ ʼyaní nga tsínkʼia kʼoasʼin je ʼndíchjoónli.

2 Kʼoakjoánti chon je sonʼnde xi tiyoaa ndʼaibi, jetíbitson kʼianga kʼoasʼin kjimajndí, nga kjoatsʼen tjín kʼoa nga kjoachajngi tjín. Kʼoa nga kʼoasʼin Biblia chotʼayá ʼyañá nga tsín je Jeobá xotísʼín kʼianga kʼoachon, nga̱ kui xá kisindani sonʼnde nga ʼndenaxó koa̱n (Gén. 2:8, 15). Je Jeobá ñaki kjoatsjoachaní (1 Juan 4:8). Kʼianga chotʼayá Biblia ʼyañá nga nʼio nkjín kjoa xi tʼatsʼe je Na̱i tínroani, nga̱ jé “[tí]batéxoma sonʼndebi” (Juan 14:30; 2 Cor. 4:4).

3. Jómanile nga bitsonsíni je kjoafaʼaitsjenná.

3 Tonga kʼoati tsín koa̱n nga toje Na̱i kjoáneyejelee jmeni xi maná. Ánni nga maisíni. Kuinga sakʼoa tiñá bijnyinilee kjoa yaoná (tʼexkiai Deuteronomio 32:5). * Kʼoa ningalani ʼyaa nga tiñá xonikao sakʼoañá yaoná, je jée xi kichʼá koaanle sikitsón je kjoafaʼaitsjenná kʼoa nʼio tse kjoa sikʼéjnajinná (Prov. 14:12). Xi tsonile, ʼndele nga ñá kjoánelee jée yaoná kʼoa tsa je Na̱i kjoánelee, tochale tosa toje Jeobá kjoánelee. Kʼoa tochale saʼnda koa̱njtiná xi kao Jeobá (Prov. 19:3).

4, 5. Jñá nroani kʼianga majti kʼanile xíngiaa xi kao Jeobá.

4 A kʼoakoa̱n tsokʼoa, a si̱jtilee yaoná xi kao Jeobá. Toxitsjoajin kʼiatsa kʼoasʼiaan (Is. 41:11). Jngo chjota xi poesía kji xi ñandia i̱ kitso: “Je xjaná nʼio jtoá kjoan kʼiatsa kao Niná kuixkán”. Tsakui nichxin likuikjoan kuitjo én je ndsoʼbaa nga jokʼuínlee je Niná. Tonga tsakui nichxin tjínkʼa xi to jinni̱ma̱le koa̱njtile. Ya Proverbios 19:3 kʼoatso kʼianga je kjoachinile chjotasonʼnde “síkitsón je ndiaale, kʼoa kuinga majtisínile ni̱ma̱le xi kao Jeobá”. Tsa jngo xi kʼoasʼe̱ ni̱ma̱le alikuijin tinanda kʼoasʼinni jmeni xi sʼín tsakai. Tsakui nichxin likui tinanda sixánile Niná kʼoa tsamaije̱ saʼnda sikjinle je jtín.

5 Jñá kjuinroani kʼiatsa koa̱njtiná xi kao Jeobá. Jméni xi sʼiaan nga tsínkui che̱n jtsaoyaa. Machjénní nga katamachoyaná nga jao kjoachjonangi jebi, nga̱ kui xi koasenkaoná nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná.

JÑÁ NROANI KʼIANGA SAKʼOA MAJTINÁ XI KAO JEOBÁ

6, 7. Ánni nga chʼaosʼin kisikʼaxki̱síni Jeobá je chjota israelita xi tsakatio nichxinle Moisés.

6 Jméni xosíkao jngo chjota xi kixi nga chʼao bʼéni ya jinni̱ma̱le xi kao Niná. Aonla koya kataʼyaa jmeni xosíkao, kʼoa kʼoati chótʼayá tʼatsʼe chjota xi faʼaitʼa Biblia xi kui che̱n kitsaoya (1 Cor. 10:11, 12).

Kʼoetʼali tsakui kuinóʼyalai jmeni xi tso xi kjaʼaí (Chótsenlai párrafo 7)

7 Bʼetʼaná jmeni xi tso xi kjaʼaí (tʼexkiai Deuteronomio 1:28). * Je chjota israelita tokʼiaa chrian kinikatíondaí nga choʼnda sʼin tjío tsakai ya naxinandá Egipto. Je Jeobá te kjoaxkón kichokaone naxinandá jebi, yaa kisikʼienjin je faraón kao chjota kjoajchánle ya ndáchikon xi Ní ʼmi (Éx. 12:29-32, 51; 14:29-31; Sal. 136:15). Je naxinandále Niná jetjíonda tsakai nga kjoaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Tonga nga jekjoan kjoaʼasʼen je chjota israelita chʼaosʼin kisikʼaxki̱ je Jeobá. Jñá kinroani nga kʼoasʼin tsín tikisʼenile kjoamakjain. Kuinga kitsokjon nga tsín nda tso én xi kichokao je chjota xi kikotsenché ya ʼnde jña kʼoaile (Núm. 14:1-4). Jméni xi koan nga kʼoakisʼin, nʼio nkjín xi tsín jaʼasʼen ya “nangi nda” xi kʼoaile tsakai, je Jeobá alikui kitsjoaʼndele (Deut. 1:34, 35). Jméni xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná nga jmeni xi tso xi ngikʼa koaan sikinroajen kjoamakjainná kʼoa likui tisasénniná josʼin tíbándiaale Jeobá je naxinandále.

8. Kʼianga nichxinle Isaías, jméni xokisikao je chjota israelita nga je Jeobá tsakánesínile nga kʼoasʼin kjoa tsakatiojin.

8 Je kjoañʼai kʼoa kao kjoa xi bitjatojiaan tochale sikinroajen tokoán (tʼexkiai Isaías 8:21). * Nichxinle Isaías, je naxinandá Judá nʼio tse kjoa tsakatiojin. Je chjota kontrale ñaki jngotjondai tsakatiole, chan koantsínle tsojmi xi kiskine, kʼoa nʼio nkjín chjota xi kjinrá tsakjaʼá. Tonga je xi ngisa nʼio chʼao koan, kuinga tsín titsakʼinyanile Énle Niná je naxinandá (Amós 8:11). ʼNdele nga Jeobá kʼoetsʼoale nga kjoa tjíojin, tosa “chʼaosʼin [ki]sikʼaxki̱ je rey kʼoa kao Ninále”. Jé Jeobá tsakánele nga kʼoasʼin kjoa tsakatiojin. Kʼiatsa jngolani kjoaxkón kjoaʼaínená kʼoa tsa jngolani kjoa kuitjátojiaan, a kʼoati kui che̱n jtsaoyaa, a i̱ kuitso ni̱ma̱ná: “Jñáni tíjna je Jeobá kʼianga an xi koanchjénna”.

9. Ánni nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjensíni je chjota israelita nichxinle Ezequiel nga tsín nda tísʼín je Jeobá.

9 Kʼianga likuikjoan ʼyaa jotjínni. Je chjota israelita xi tsakatio nichxinle Ezequiel kʼianga tsín tsabe jokjoantjínni kjoa, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga “je ndiaale Jeobá alikui nda tíjna” (Ezeq. 18:29). Je chjota israelita, jngoyale tosa je jo jues sʼin tsakatiole je Jeobá, joxi jé kʼoakitso tsa kixi kʼoa tsa mai jmeni xi tísʼín je Jeobá ninga tsínni koanjinyejele anni nga kʼoatísʼínni. A kʼoati kui che̱n jtsaoyaa tsanda ñá. Tsakui nichxin sakʼoa likui majinyejená jmeni xi tso je Biblia kʼoa anni nga kjoa bitjatojinsíñá. Nga kʼoama, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen ya jinni̱ma̱ná nga “je ndiaale Jeobá alikui nda tíjna”, nga tsín kixi jmeni xi tísʼín (Job 35:2).

10. Jómanile nga kʼoati kui che̱n tsaoyani je chjota jokoan tsa Adán.

10 Tsakui nichxin je Niná kjoánelee je jée xi bijnyaa kʼoa jñani saténgiaa. Kʼianga tsakajngijée je Adán, je chjota xi títjon tsakʼejna, jé Niná tsakánele (Gén. 3:12). Ninga xá tsakajngijéeni kʼoa ninga be josʼin kuichotsjoá nga kʼoakisʼin, jé Jeobá tsakánele. Joxi kʼoani kitso nga chʼao sʼín je chjoón xi kitsjoale. Nʼio nkjín chjota xi kui choa̱le Adán tjíofitjenngi kʼoa jé Niná bánele jme jée xi tjíobajngi. Kuinga ndatjínsíni nga chjónangilee yaoná: “Kʼianga tsín kʼoama jmeni xi koyale kʼoa tsa tsín nda bitjo jmeni xi sʼian, a kʼoaxian nga nʼio ñʼai tíjna je kjoatéxomale Jeobá”.

11. Jméni xi bakóyaná jmeni xi kisʼin Jonás.

11 Tsa to yaoná kjuinñá. Je profeta Jonás koanjtile kʼianga kʼoasʼin tsakakóle kjoamatokon Jeobá je naxinandá Nínive (Jon. 4:1-3). Ánni nga ñʼai koansínile. Tsakui nichxin, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjota chʼao kuitsole nga tsínni kʼoakoan jmeni xi kitso. To yaole kini kʼoa likui koanmake je chjota ninivita nga kʼoakoannile jéele. A kʼoati maa tsanda ñá, a to yaoná mangínñá kʼoa a majtiná xi kao Jeobá nga kje síkjejin jmeni xi chon sonʼnde. Kʼiatsa jenkjínná nó nga tiʼmiyasoán nga jechrian tíjna nichxinle Jeobá, a chan koa̱nsiná nga chʼao tsoná chjota nga kjeni kʼoamajin (2 Ped. 3:3, 4, 9).

JMÉNI XI SʼIAAN NGA TSÍN KATAMAJTINÁ XI KAO JEOBÁ

12, 13. Kʼiatsa tsín sasénle ni̱ma̱ná jmeni xi sʼín je Jeobá kʼoa tsa jmeni xi tsjoáʼnde nga ma, jósʼiaan.

12 Jméni xi sʼiaan kʼiatsa tsín sasénná jmeni xi sʼín je Jeobá kʼoa tsa tsjoáʼnde jmeni xi sakʼoa ma. Si̱kjaʼaitsjeen nga to chjotachiniñá tsa kʼoasʼiaan. Ya Proverbios 19:3, jngo Biblia xi i̱ tso: “Tjín chjotachini xi tije síkitsónni yaole, kʼoa xijema jé Niná bánele jée” (La Palabra de Dios para Todos [PDT]). Si̱kjaʼaitsjenla jebi kʼoa aonla koya kataʼyaa jmeni xi koasenkaoná nga tsínkʼia katamajtiná xi kao Jeobá.

13 Tosi tonda si̱miyosaa je Jeobá. Kʼiatsa miyoná mani je Jeobá kui xi koasenkaoná nga tsín koa̱njtiná xi kao je (tʼexkiai Proverbios 3:5, 6). * Tjínnele nga je si̱nʼiotʼaa yaoná kʼoa alikui koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ʼyañá tikʼoajinni je kʼoa tsa ngisa ngʼa koa̱nnáje̱ (Prov. 3:7; Ecl. 7:16). Jebi kui xi koasenkaoná nga tsín je kjoánelee tsa jme xi chʼaotjín koa̱ntʼeen.

14, 15. Jméni xi sʼiaan nga tsínkui katasíkinroajen tokoán jmeni xi tso chjota.

14 Ali kʼoaiʼndee nga kui kʼoetʼaná én xi síkinroajen tokoán. Je chjota israelita xi tsakatio nichxinle Moisés alikui tjínnele nga jao sʼe̱le tsakai nga tsjoále Jeobá ʼNde jña kitsole (Sal. 78:43-53). Tonga xi jekinrʼoé je én xi kichokaole je chjota xi te mani xi kikotsenché ya ʼnde jña kʼoaile alikui tijaʼaitsjennile “josʼin tsakinyakao” Jeobá (Sal. 78:42). Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjeen ngayeje kjoanda xi títsjoáná, nʼio koa̱nmiyosaa kʼoa alikui kʼoaiʼndee nga tokui si̱kjinnilee je Jeobá jmeni xi tso chjota (Sal. 77:11, 12).

15 Ijngosa koya xi chʼaosʼin sikʼéjnaná ngixko̱n Jeobá, kʼiaa tsa chʼaosʼin ni̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe ndsʼee kao tichjaa (1 Juan 4:20). Je chjota israelita kisikʼaxki Aarón nga tsín kisasenle nga xá tsakʼaile, kʼoa je Jeobá kʼoakitso nga jékjoanni xotjíotsole (Núm. 17:10). Kʼoatisʼinni ndʼai, kʼiatsa chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa je chjota xi tísíchjén Jeobá nga tíbándiaale naxinandále i̱ Sonʼnde, jékjoánni Jeobá xi chʼaosʼin tinikʼaxkiaa (Heb. 13:7, 17).

16, 17. Jméni xi si̱kjaʼaitsjeen kʼianga kjoa sʼená.

16 Si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tʼatsʼe Jeobá nroani jme kjoa xi sʼená. Ninga kʼoasʼin kisikjinle Jeobá je chjota israelita xi tsakatio nichxinle Isaías, je Jeobá tojo koanmele nga tsakasenkao (Is. 1:16-19). Tojmeyeje kjoa xi kuitjátojiaan, ʼyañá nga mandosinle Jeobá xi tʼatsaan kʼoa mele koasenkaoná (1 Ped. 5:7). Kʼoa saʼnda kʼoatsoná nga tsjoáná nganʼio nga tosi tonda ska̱ná (1 Cor. 10:13).

17 Kʼiatsa kʼoatisʼin kjoa kuitjátojiaan jokoan je Job, si̱kjaʼaitsjeen nga tsín je Jeobá tjínle jée. Je Jeobá jtikení je xi tsín kixi tjín kʼoa kui tsjoake je xi kixi tíjna (Sal. 33:5). Kʼoati kʼoé tokoán jokisʼe kon Elihú, xi miyole koanni Job, kʼianga kitso: “Je xi ñaki Niná kjin tíjnale nga kui kʼoasʼin xi chʼaotjín, kʼoa nga kui kʼoasʼin xi tsín kixi tíjna je Niná xi ngisasa tse nganʼio tjínle” (Job 34:10). Tʼatsʼe Jeobá tínroani “ngayije xi kjoanda, ngayije kjoatjao xi ñaki nda”, alikuikʼia je xósíkaoná nga kjoa sʼená (Sant. 1:13, 17).

18, 19. Ánni nga tsínkʼia jao katasʼesíni tokoán xi kao Jeobá. Jngola choa̱ tʼejnai.

18 Alikui jao katasʼe tokoán xi kao Jeobá. Je Niná ñaki tsjení, kʼoa je kjoafaʼaitsjenle ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni tsaan (Is. 55:8, 9). Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon alikuijin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ʼyaa ñá tikʼoajinni je Jeobá (Rom. 9:20). Nʼio tosakʼoa nga ʼyaa jokjoantjínni kjoa. Ñaki kʼoatjín jotso én jebi: “Je xi títjon nchja̱ ñaki kʼoatjín jotítso maná, saʼnda nga faʼai xi kjaʼaí kʼoa bʼetʼale” (Prov. 18:17, PDT).

19 Kʼiatsa tjín xi sʼin jngo miyoná kʼoa tsa tsín koa̱njinná anni nga kʼoatísʼínni, a kjitʼanangi kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chʼao tísʼín. Axo tochóyakaola nga̱ tsín ʼyaa jokjoantjínni kjoa, ngisa tsa jenkjín nó nga miyoná mani chjota jebi. Kʼiatsa kʼoanikoaa jngo miyoná xi kʼoati chjotajée, a tsí tongisa machjén nga kʼoati sʼiaan kao Nʼainá xi tíjna ngʼajmi nga̱ je ndiaale kʼoa kao kjoafaʼaitsjenle ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni tsaan.

20, 21. Ánni nga tsín je Jeobá kjoánesínilee jme kjoa xi sʼená.

20 Alikui je Jeobá kjoánelee jme kjoa xi sʼená. Kʼiatsa ñá tjínná jée jme kjoa xi tiyojiaan, alikui koa̱n nga kjaʼaí xi kjoánelee (Gál. 6:7). Ánni nga tsín kixi tíjnasíni tsa je Niná kjoánelee jée. Jngola choa̱ kʼoéjnaa. Jókoa̱n tsa jngola chjota xi karro síxákao sikʼatone choa̱le jokji nʼio koaikao karrole ya jñani bʼétin ndiaa. Tochale kjoaxkón so̱kole. A jé tjínle jée chjota xi kisinda karro. Maijin. Kʼoatisʼinni xi kao Jeobá. Kitsjoaná kjoandaí nga ñá chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, tonga kʼoati tsjoáná kjoafaʼaitsjen nga je xi ndatjín chjoéjiaan. A je Niná kjoánelee je kjoa xi tiñá bijnyinilee yaoná.

21 Tonga sakʼoa likui ñá tjínná jée nga kjoa sʼená, sakʼoa kui kʼoamani nga “je nichxin kʼoa xi tsín choyalee” faʼainená ngatsʼiaa (Ecl. 9:11). Xi ijngosani, alikui si̱chajiaan nga me totʼatsʼe Na̱i tínroayejeni jmeni xi chʼao kjima i̱ Sonʼnde (1 Juan 5:19; Apoc. 12:9). Je xi kontraná mani jé Na̱i ali tsa jejin Jeobá (1 Ped. 5:8).

CHJÍ JCHATOKUIN NGA KʼOASʼIN MIYOLE MAI JE JEOBÁ

Je Jeobá kisichikontʼain je Josué kao Caleb nga je kisinʼiotʼa yaole (Chótsenlai párrafo 22)

22, 23. Jméni xi si̱kjaʼaitsjeen kʼiatsa sakʼoa nroajen tokoán tʼatsʼe kjoa xi tjínná.

22 Kʼianga kjoañʼai bitjatojin kʼoa tsa kjoa sʼeli, tikjaʼaitsjain je choa̱ xi tsakʼéjna Josué kao Caleb. Nga jao chjota jebi, nda tso én kichokao, alikui koanngóson kao je xi tená mani xi tsín nda tso én kichokao (Núm. 14:6-9). Je Josué kao Caleb tsakakó nga kisʼele kjoamakjain. Ninga kʼoalani, ñachan nó nga ya tsakʼetsoma ya ʼndekixí kao chjota israelita xi ngikʼa. A koanjtile kʼoa a kʼoakitso nga tsín kixi tíjna jmeni xi kjimatʼain. Mai, jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole, kʼoa Jeobá kisichikontʼain nga kʼoakisʼin. Ninga nkjín chjota israelita kʼien je Josué kao Caleb jaʼasʼen ya ʼNde xi tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 14:30). Je Jeobá kʼoati sichikontʼainná tsanda ñá kʼia “tsa tsín kuijtaná” nga kʼoasʼiaan josʼin mele (Gál. 6:9; Heb. 6:10).

23 Kʼiatsa kjoa tjínli kʼoa tsín nda tjín tokuin, ninga tiji tsakijnyinilai yaoli kʼoa ninga totʼatsʼe xi ngikʼa nga kjoa tjínnili, jmé xi sʼiain. Tikjaʼaitsjain jokjoan je Jeobá kʼoa kao kjoachoya xi tsjoáná. Chjónangilai yaoli: “Jósʼin tijna tsa tsínlani ʼbe je Jeobá”. Tosi tonda tichriantʼalai Jeobá kʼoa ali bʼaiʼndejin nga koa̱njtile ni̱ma̱li xi kao je.

^ párr. 3 Deuteronomio 32:5: “Tojé tjíobʼa yaole nga chʼao tjíosʼín; ali tsa xtilejin ma, titsʼeni je jée xi tjíobajngi. Chjota xi tsín kixi kjima, xi kui síkjaʼaitsjen xi chʼaotjín”.

^ párr. 7 Deuteronomio 1:28: “Jñáni koanngínmijin. Je ndsʼee tjíosíkinroajen tokoán, i tjíotso: Jngo naxinandá xi ngisa nkjín mani chjotale kʼoa xi ngisa ngʼa kjoan tikʼoajinni ñá, nʼio yʼai kjoan naxinandá kʼoa xjáo xi kjindai bichó saʼnda ngʼajmi, kʼoa je xtile anaquim, kʼoati ya tsaʼyaijin”.

^ párr. 8 Isaías 8:21: “Kʼoa nga jngó jngó ñaki nʼio ba tjíole nga kjoaʼa kʼoa nʼio baole, kʼoa nga kʼoasʼin nʼio baole kʼoa nʼio jtile, chʼaosʼin sikʼaxki̱ je rey kʼoa kao Ninále, kʼoa ñaki kao kjoaxkaiʼa skótsenni ya ngʼá”.

^ párr. 13 Proverbios 3:5, 6: “Tinʼiotʼai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ʼmini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jesoa sikixiya je ndiaali”.