Ir al contenido

Ir al índice

Si̱kjaʼaitsjeen je ndsʼee kʼoa kʼoainganʼiolee

Si̱kjaʼaitsjeen je ndsʼee kʼoa kʼoainganʼiolee

“Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda.” (HEB. 10:24)

1, 2. Jósʼin kitjontjaile yaole je testigole Jeobá xi jao siento kao kante mani.

KʼIANGA toje tífikjetʼa je Kjoajchán xi koanjaoni kisʼejna jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼianga jetjíosícha je chjota kjoajchán xi Alemania tsʼe, kʼoakitso nga katanikʼien je chjota xi jmi mani xi tjíonʼio ya ʼnde jñani kjoañʼai kinikjaʼá. Kʼoakitso nga je xi ya tjíonʼio ya Sachsenhausen ya koaikao saʼnda jña bitjo chitso kʼoa nga ya ni̱katíoʼya je chitso xi jtsaongindákao ya ndáchikon.

2 Je xi kante jan jmi mani xi tjíonʼio ya Sachsenhausen kʼoatsakʼinle nga jao siento basen kilómetro koaini ndso̱ko̱ saʼnda nga kuicho ya jña bitjo chitso ya ʼnde jña Lübeck ʼmi, xi nchja̱ni Alemania. Jao siento kao kante mani xi testigole Jeobá ma xi jaon naxinandá tjínni jñani tsʼe. Ndsʼee jebi kʼoatsakʼinle nga katafijtín ngatsʼi. Tsínle nganʼio nga̱ jetjíomʼe kjinrá kʼoa chʼin tjíobʼetʼa kaonile, tonga tsʼangile yaole ngatsʼi. Jméni xi tsakinyakao. Jngo ndsʼee xi i̱ kitso: “Ngotjo ngosa tsakʼainganʼionilaijin xíngijin”. Kʼianga kʼoasʼin tsakakóle kjoatsjoacha xínkjín kʼoa nga kitsjoale Jeobá “je nganʼio xi nʼio tse”, alijme xi koanle ninga kʼoasikji tse kjoa jaʼatojin (2 Cor. 4:7).

3. Ánni nga machjénsíni nga kʼoainganʼiongañálee xíngiaa.

3 Alikui kui kjoa tiyojiaan ñá ndʼai, tonga bitjatojinñá je kjoa xi kjaʼaínile. Kʼianga tsakʼaile xá Cristo nga nó 1914, je Na̱i i tsakichonjenngi i̱ Sonʼnde kʼoa “ali tokʼoakji jti male, nga be nga tochoa nichxin tjínle” (Apoc. 12:7-9, 12). Kʼianga jemachrianle je Armagedón, je Na̱i tojmeni xi síchjén nga mele siʼindajinná. Kʼoa kʼoati síʼindajinná je kjoa xi tibitjatojiaan nga nyaon nyaon (Job 14:1; Ecl. 2:23). Sakʼoa síkijtajinná ngayeje kjoa jebi kʼoa síkinroajen tokoán ninga kʼoénelee yaoná jmeni xi sʼiaan. Jngo ndsʼee xi kʼoakoan. Ndsʼee jebi nʼio nkjín nó kitsjoanganʼiole je xíngiaa nga kixi katafitʼale Jeobá. Tonga nga jekoanjchínga, je kʼoa kao chjoónle, chʼin kitsaotʼale kʼoa nʼio kisikinroajen kon. Choa̱ jebi kui bakóná nga machjénná ngatsʼiaa nga tsjoánganʼioná je ndsʼee kʼoa nga tsjoáná Jeobá “je nganʼio xi nʼio tse”.

4. Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa pastro Pablo xi koasenkaoná nga kʼoainganʼiolee xíngiaa.

4 Kʼiatsa mená nga kʼoainganʼiolee je xíngiaa, si̱tjosoán je én xi kitsole je pastro Pablo je chjotale Cristo xi én hebreo male: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda. Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, josʼin nga tjín kʼa xi kʼoasʼin mangale, tonga kʼoénelee xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaon josʼin nga jchao nga je nichxinbe nroachrian” (Heb. 10:24, 25). Jósʼin koanngíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi.

“SI̱KJAʼAITSJENJINNÍA XÍNGIAA NGA JNGÓJNGOÁ”

5. Jótsonile je én xi “si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá” tso, kʼoa jméni xi machjénná nga sʼiaan.

5 Je én xi “si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá” tso ibi, kui xi tsonile nga kuenta sʼiaan jmeni xi machjénle je xíngiaa. A jchañá josʼin tjío je ndsʼee kʼiatsa tosi̱tiʼndaa nga sʼejnaná kjoajtín kʼoa tsa tokui cho̱bayañá xi tsínle kjoandosin. Maijin. Tonga alikuijin xi tsonile jebi nga ya kuinójiaan yaoná jmeni xi tsín ñá bʼakaoná (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13). Kʼiatsa mená nga si̱nʼiojiaan je ndsʼee machjénní nga nda kataʼyaxkoaan. Tobʼelañá, jmé kjoa xi tjíofaʼatojin, jókjoan, jókji tsjoake Jeobá, jméni xi ndatjín tjínle kʼoa kao xi mai. Miyo sʼin katabekonná je ndsʼee kʼoa alikui jao katasʼele nga tsjoachaa. Machjénní nga si̱kʼayalee nichxinná, ali tsa tokʼiajin kʼoasʼiaan tsa kjoa tjíofaʼatojin kʼoa tsa tjíosíkinroajen kon, machjénle nganʼioná tojme nichxinni (Rom. 12:13).

6. Jméni xi koasenkao je xi chjotajchínga sʼin tjío nga skoe̱ jmeni xi machjénle nga jngó jngó je choʼndale Niná.

6 Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoaʼmile nga katasíkuinda je choʼndale Niná, kʼoa nga ñaki kao kjoatsjoa kʼoakatasʼínni, nga tsín tokatabʼénele yaole (1 Ped. 5:1-3). Kʼianga kuitjosonle xá jebi, machjénní nga nʼio nda katabe je choʼndale Niná (tʼexkiai Proverbios 27:23). * Kʼiatsa je ndsʼee xi skoe̱ nga tsjoánganʼiole je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa skoe̱ nga nda satíole nga ya batiokao, kuitso kon nga sijéle nganʼio kʼianga koa̱nchjénle kʼoa kʼoeyanajmíle jotjío kon. Kʼoasʼin skoe̱ni je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi machjénle nga jngó jngó je choʼndale Niná.

7. Jósʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼianga sakʼoa tsín be jmeni xi tso je xi tjíosíkinroajen kon.

7 Je pastro Pablo i kitsole je jtín xi kisʼejna ya Tesalónica: “Tinyakao xi tsínle nganʼiojin” (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:14). Je “xi tsínle nganʼiojin” tsole ibi, tínchjani xi ba tjíole kʼoa kao xi jetjíonroajen kon. Proverbios 24:10 itso: “Tsa nroajen tokuin nichxin kʼianga kjoaba tijnajin. Kjuinroajen nganʼioli”. Kʼianga makjaojinná tʼatsʼe jngo xi nʼio ba tjínle, kʼoati tjínnele si̱kjaʼaitsjeen nga sakʼoa tsín be jmeni xi tso (Job 6:2, 3). Tsakui nichxin tokuitso jokuitso tonga likuini tsa ñaki kʼoatjín ni̱ma̱le. Jngo tichjaa xi Rachelle ʼmi ñaki tsabe nga kʼoama kʼianga chʼinba kisʼele je na̱le. Je Rachelle i kitso: “Me to ngantsjai nga síkiʼaonna je én xi nchja̱ mana. Kʼoa nga kʼoatso kui sikjaʼaitsjen jokjoan, nga tjínle kjoatsjoacha, nga ndʼé kʼoa nga tjotʼa. ʼBeña kʼianga je chjota xi ba tjíole saʼnda tsínni kʼoatjío kon jmeni xi tso. Kʼoa nʼiojin chʼao sʼiaan kʼiatsa kʼoati kʼuínlee kʼoa chʼao tso én xi chja̱koaa”. Proverbios 19:11 itso: “Je chjota xi sínkjínle kon alikui tokjoán síjtile yaole, kʼoa nʼio ndasʼin matsen chjota jebi nga tsínkui bʼéjinkon jmeni xi chʼaotjín xi nikao”.

8. ʼYáni xi ngisa nʼio machjénle nga koakolee kjoatsjoacha, kʼoa ánni.

8 Jósʼin koakoá nga mandosinná je xi tojo kui tjíojinkon tsa jme xi kisʼin. Tsakui nichxin jée tsakajngi ngasʼa, kʼoa ninga jekisʼendajin kjoale tojo kui síkjaʼaitsjen kʼoa tojo soa male. Je pastro Pablo i kitso tʼatsʼe jngo xi ya Corinto tsʼe, xi kʼoakoannile jéele: “Tichatʼalao, kʼoa tijetakon, jméni nga je xi kʼoakisʼin likui ya kjoejin kjoaba xi nʼio tse. Tokui kjoa bʼetsʼoanino nga si̱kixiyatsaon je kjoatjaochano xi tʼatsʼe nga je” (2 Cor. 2:7, 8). Je én xi “si̱kixiyatsaon je kjoatjaochano” tso, kui xi tsonile, nga koakolee kjoatsjoacha. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toje be xíngiaa nga tsjoachaa kʼoa nga mandosinná, kao énná kʼoa kao jonʼia koakonilee.

SI̱NʼIOJIAAN XÍNGIAA NGA “SʼE̱NÁ KJOATJAOCHA, KʼOA NGA KʼOASʼIAAN XÁ XI NDA”

9. Jósʼin si̱nʼiojiaan je ndsʼee nga katasʼele “kjoatjaocha” kʼoa nga kʼoakatasʼín “xá xi nda”.

9 Je pastro Pablo kʼoakitso nga si̱nʼiojiaan xíngiaa nga “sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda”. Jósʼin tsoyanile én jebi. Kui xi tsonile nga si̱nʼiojiaan je ndsʼee nga katabakó kjoatsjoacha kao xá xi ndatjín. Tobʼelañá, kʼianga jeme fitsʼao jngo lʼí, nikjanlee xólʼíle kʼoa bʼentjaolee nga katamatse ijngokʼa (2 Tim. 1:6). Tikʼoasʼinni, koaan ngasin nganda kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga katabakóle kjoatsjoacha Jeobá kao xíngiaa. Kʼiatsa kʼoakʼuínlee jmeni xi nda tjíosʼín, kui tsjoánganʼiole nga tosi tonda kui kʼoasʼin xi ndatjín.

Titjokʼinyasuin kao je ndsʼee

10, 11. 1) ʼYáni xi machjénle nga si̱nʼiojiaan kon. 2) Jngola choa̱ tʼejnai jósʼin binyakao xíngiaa xi tsín nda tjíofikao yaole kʼianga ninʼiojiaan.

10 Ninga tsín ba tjínná tojo machjénná nga ʼya xi sinʼiojinná. Jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna xi i̱ kitso: “Ni ñandiajinla kʼoakitsona je nʼaina tsa jme xi ndatjín kisʼian”. Je ndsʼee jebi kʼoakisʼe kon saʼnda nga koanjchínga nga tsín jme xi ndatjín sʼín. Kʼoa itso: “Ninga jeñachante nóna ndʼaibi, tojo nʼio ʼbechjía kʼianga kʼoatsona je miyona nga nda tisitjosoan xána nga chjotajchínga sʼin tijna. ʼBeña nga nʼio chjíle nga ninʼioá kon je xíngiaa, kʼoa kuinga bʼenesínile yaona nga sinʼiojian xíngiaa”. Kʼianga ʼya xi kʼoatsoná nga nda tinʼia sínʼio tokoán. Koaan si̱nʼiojiaan je xi precursor sʼin tjíosíxá, je ndsʼee xi jetjínle nó kʼoa kao je xi tjíonroajen kon (Rom. 12:10).

11 Kʼianga kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío ʼyani xi chʼao tjíosʼín nga katasíkʼantjaiyani kjoafaʼaitsjenle kʼoa nga kui kʼoakatasʼín ijngokʼani xi kixi tíjna koaan kao kjoatsjoacha tsjoále kjoafaʼaitsjen kʼoa nda kʼoasje jmeni xi nda kisʼin chjota jebi nichxin kjoatse (Gál. 6:1). Jngo tichjaa xi Miriam ʼmi xi kʼoakoan. Tichjaa jebi itso: “Likui tinda kisʼeni tokoan kʼianga je xi nʼio miyona mani tsakinyaxinle xi kixi tíjna, kʼoa nga tikuini nichxin je nʼaina kitjochʼinle, njín kixinyajin xokoajko̱. Nʼio ba tjínna nga kʼia, kʼoa nga mena nga nda sʼe̱ tokoan, jngo ti xi tsín testigole Jeobá ma kitjo̱koa”. Kʼianga kʼoakisʼin tichjaa jebi, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tibakinnile je kjoatsjoachale Jeobá kʼoa saʼnda kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga sikʼéjna xi tʼatsʼe Niná. Tonga jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna kisikjaʼaitsjenjinle jokji kixi kitʼale Jeobá nichxin kjoatse. Kitsjoanganʼiole je én xi tsakjákao kʼoa Miriam kitsjoaʼnde nga tsakinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa nga kʼoakitsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga tojo tsjoake je Jeobá, kui xi tsakasenkao nga tsakakó ijngokʼani je kjoatsjoacha xi tjínle xi kao Jeobá. Jméni xi kisʼin Miriam. Kisikʼéjna je ti xi tsoʼbakao kʼoa je Jeobá tosi tonda kisixále.

Kʼoatʼinlai nga katabakó kjoatsjoacha kao xá xi ndatjín

12. Jósʼe̱ kon je ndsʼee kʼiatsa je si̱ngósonkoaa xi kjaʼaí, tsa kʼoakʼuínlee nga tsín sítjoson jmeni xi ʼmilee kʼoa chʼao kʼoé kon nga tsín tse tjíosíxále Niná.

12 Alikui mená nga kjoasoa si̱katíojiaan je ndsʼee, kʼiatsa je si̱ngósonkoaa xi kjaʼaí, tsa kʼoakʼuínlee nga tsín sítjoson jmeni xi ʼmilee kʼoa chʼao kʼoé kon nga tsín tse tjíosíxále Niná. Tsakui nichxin kʼoenele yaole nga títjon tonga tochoatsejin kʼoasʼin. Nga ngisa nda kuinyakoaa je ndsʼee kʼianí nga kʼoakʼuínlee jme xi nda tjíosʼín kʼoa kuinyakoaa nga katabe kʼianga je kjoatsjoacha xi tjínná kao Jeobá kui xosíkaoná nga nda nixánilee (tʼexkiai Filipenses 2:1-4).

KʼOAINGANʼIONGAÑÁLEE XÍNGIAA

13. Jmé xi tje̱nkao nga bʼainganʼiolee je ndsʼee. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

13 Kʼoainganʼiongañálee xíngiaa kʼoa ngisa nga jemachrianle nichxin. Kʼianga bʼainganʼiolee je ndsʼee kʼianí nga kʼoaʼmilee nga tosi tonda katasíxásale je Niná. Kʼoa nga ninʼiojiaan nga katabakó kjoatsjoacha kʼoa kao xá xi ndatjín yaa mangóson jonikoaa jngo lʼí xi jetífitsʼao, nga bʼetsengilee. Kʼoa kʼianga bʼainganʼiolee ndsʼee jngoyale chikín tifayojiaan ánni nga tosi tonda katatísíni. Machjénní nga kʼoainganʼiolee kʼoa si̱nʼiojiaan je xi jetjíosíkinroajen kon. Én ndʼé si̱chjén kʼoa ngasin nganda chja̱koaa (Prov. 12:18). Kʼoati machjén nga ndi̱to̱n kuinóʼyá kʼoa nga tsín tokjoán kuinókjoaa (Sant. 1:19). Tsa nda kuinóʼyalee je ndsʼee kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjeen jomale, jchañá ánni nga tjíosíkinroajenni kon kʼoa koaan kʼoakʼuínlee jmeni xi tsjoánganʼiole.

Je miyo xi nda sʼín tjajtai

14. Jósʼin tsakasenkao jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna jngo ndsʼee xi jekisikinroajen kon.

14 Kataʼyala jokisʼin jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga tsakasenkao jngo ndsʼee xi nkjín nó tsín titsoyasonni je énle Niná. Kʼianga jekinrʼoéle je ndsʼee, je xi chjotajchínga sʼin tíjna tsabe nga tojo nʼiosa tsjoake Jeobá ndsʼee jebi. Ñaki nda kotʼaya je Xo̱n xi Bájinkonná kʼoa bʼénele yaole nga fi kjitʼa kjoajtínná. Xi kisikinroajenni kon kʼoa xi tsakʼéngijtini kon kuinga chʼao tjíosʼín kʼa je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Je xi chjotajchínga sʼin tíjna kinrʼoéle kʼoa kitsjoaʼndele nga kʼoakitso jotjín kon. Xi ijngosani, kʼoakitsole nga nʼio ʼyachjí ya jinjtín, je kʼoa kao familiale. Ndsʼee jebi tobijbi koanjinle nga tokui kjoa xi jaʼatojin xotísíkao nga tsín titísíxánile Niná. Je xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakitsole nga ñatje̱n koaitsoyason. Kʼianga kʼoasʼin tsakisenkao ndsʼee jebi, ijngokʼa kitsoyason kʼoa xijekoanni kitjoé ijngokʼanile je xá xi kisʼele tsakai nga chjotajchínga sʼin tíjna.

Ngasin nganda tinóʼyalai je xi jetjíosíkinroajen kon (Chótsenlai párrafo 14 kao 15)

15. Jósʼin koa̱n chjénngilee Jeobá josíkao je xi jetjíosíkinroajen kon.

15 Kʼianga bʼainganʼiolee jngo xi jekinroajen kon sakʼoa likui ndi̱to̱n nda sʼe kon kʼoa tsamaije̱ likui ndi̱to̱n kjoé kjoafaʼaitsjen xi bʼailee. Machjénní nga tosi tonda kuisenkoaa. Je pastro Pablo i kitso: “Ali njiojion je xi tsínle nganʼio, tsejta katamao kao ngatsʼi” (1 Tes. 5:14, Nueva Biblia de los Hispanos). ʼNdele nga tokuinjiotokoán, machjénní nga tosi tonda kuinyakoaa je xi tsínle nganʼio. Nichxin kjoatse, je Jeobá tsejta koan kʼianga kisikinroajen kon je choʼndale. Tobʼelañá, tsabe jokisʼe kon je Elías kʼoa kitsjoale jmeni xi koanchjénle nga tosi tonda sitjoson xá xi kisʼenele (1 Rey. 19:1-18). Kisichatʼale je David kʼianga kʼoakoannile jée xi tsakajngi (Sal. 51:7, 17). Kʼoa tsakasenkao je salmista kʼianga tojeme kisikʼéjna tsakai je xá xi kisʼenele (Sal. 73:13, 16, 17). Nichxin xi tiyoaa ndʼai, je Jeobá kʼoati bakóná kjoanda kʼoa kao kjoatsjoacha kʼoa ngisa tsa jetjíonroajen tokoán (Éx. 34:6). “Je kjoamatokonle alikui fetʼa. Ñaki chjotsení nga nyaon nyaon.” (Lam. 3:22, 23.) Je Jeobá kui xi mele nga chjénngilee kʼoa nga koakolee kjoatjaocha je xi jetjíosíkinroajen kon.

KUINYAKAONGAÑÁ XÍNGIAA NGA TOSI TONDA KJUINYAA NDIAA XI FIKAONÁ KJOABIJNACHON

16, 17. Kʼianga jekjimachrianle nga kuichokjetʼa jmeni xi chʼao chon sonʼnde, jméni xi sʼiaan xi choʼndale Niná maa, kʼoa ánni.

16 Je chjota xi kante jan jmi mani xi kitjoni ya ʼnde jñani kjoañʼai kinikjaʼá ya Sachsenhausen, nʼio nkjín jmi kʼien. Tonga je testigole Jeobá xi jao siento kao kante mani nijngojinla xi kʼien. Kui xi tsakinyakao kʼianga kʼoasʼin kitsjoanganʼiole xínkjín.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati ya titsomayaa “je ndiaa xi fini kjoabijnachon” (Mat. 7:14). Ngatsʼiaa xi choʼndale Jeobá maa jeme kuitjásʼeen ya sonʼnde chjotse (2 Ped. 3:13). Kuinga machjénsíni nga kuinyakaongañá xíngiaa nga tosi tonda kjuinyaa ndiaa xi koaikaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

^ párr. 6 Proverbios 27:23: “Tjínnele nda kataʼyai josʼin matsen je barréli xi tjíojtín. Ya tʼejnai ni̱ma̱li jñani nga tjíoxkó”.