Ir al contenido

Ir al índice

Si̱kjaʼaitsjeen ʼya chjotani xi mená koaan

Si̱kjaʼaitsjeen ʼya chjotani xi mená koaan

“Jósʼin mangínkao yaono xi tʼatsʼe kjoa xi tsje, kʼoa jósʼin ʼyaxkón Niná.” (2 PED. 3:11)

1, 2. ʼYá chjotani xi tjínnele koaan kʼianga sa̱sénle Niná xi tʼatsaan.

TOXÁ mandosinniná josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsaan. Tonga je xi ngisa nʼio si̱kjaʼaitsjenjiaan, ñá xi chjotale Cristo maa, kui josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsaan. Nga̱ jé tíbatéxomale ngayeje xi tjín kʼoa jé títsjoáná kjoabijnachon (Sal. 36:9).

2 Je pastro Pedro kʼoakitso nga machjén nga nda koanngínkoaa yaoná kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi bakó nga ʼyaxkoán Niná (tʼexkiai 2 Pedro 3:11). Kʼianga nda sa̱sénle Niná jmeni xi sʼiaan machjénní nga tsje kjuinkoaa yaoná, nga tsje kʼoé kjoafaʼaitsjenná kʼoa nga tsje sʼin kuiyoaa ngixko̱n. Kʼoati machjén nga kui kʼoasʼiaan xá xi bakó nga ʼyaxkoán Niná kʼoa nga tsjoachaa. Je xi mandosinle Niná ali tsa tokuijin jonʼia, kʼoati kui jotjío ni̱ma̱ná. Je Jeobá kotʼajin ni̱ma̱ná kʼoa bení tsa tsje sʼin timangínkoaa yaoná kʼoa tsa ñaki tiʼyaxkón kjoaixiaa (1 Crón. 29:17).

3. Jméni xi machjén nga chjónangilee yaoná.

3 Je Na̱i, xi kontraná mani, alikui mele nga kʼoénelee yaoná nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Bʼanachaní kʼoa énndiso síchjén tojoni nga tsín timiyole koa̱nñá je Niná. Kui xi mele nga kuinyaxinlee Niná (Juan 8:44; 2 Cor. 11:13-15). Kuinga machjénsíni nga chjónangilee yaoná: “Jósʼin bʼanachaná je Na̱i. Jósʼin si̱kuindaa yaoná nga tosi tonda miyole Jeobá koaan”.

JÓSʼIN BʼANACHANÁ JE NA̱I

4. Jméni xi bʼétʼale je Na̱i kʼianga tsín timiyole Niná katamañá, kʼoa ánni.

4 Je én xi kiski Santiago itso: “Tonga jngójngó titsʼeni kjoachi̱nga̱le xi chʼao síkao nga je. Je kjoachi̱nga̱le nchja̱ndʼéle yaole”. Kʼoa xijekoan, kitso: “Kʼia nga jejitjoson kjoachi̱nga̱be bʼéjnantje kjoatsʼen. Kʼia nga jekoanjngo kjoatsʼenbe, sʼele kjoabiya” (Sant. 1:14, 15). Je Na̱i mele nga tsín timiyole Niná katamañá kʼoa kui ni̱ma̱ná bʼetʼale nga̱ yaa nroani jmeni xi mamená.

5, 6. 1) Jósʼin bʼetʼale ni̱ma̱ná je Na̱i. 2) Jmé che̱nni xi síchjén je Na̱i nga mele sikitsón ni̱ma̱ná kʼoa jójekji maña nga kui che̱n tísíchjén.

5 Jósʼin bʼetʼale ni̱ma̱ná je Na̱i. Je Biblia itso: “Ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i” (1 Juan 5:19). Jebi kui xi tsonile nga je Na̱i kui síchjén “ngayije jñale xi chon sonʼnde” (tʼexkiai 1 Juan 2:15, 16). Je Na̱i jekjoan nkjín jmi nó nga kʼoasʼin tíkosonnile jotísíchon sonʼnde kʼianga kʼoanachale chjota. Kʼoa nga i̱ Sonʼnde tiyoaa, machjénní nga si̱kuindalee yaoná je kjoamañale (Juan 17:15).

6 Je Na̱i kui xi chʼaotjín bʼéntjejin ni̱ma̱ná. Kʼoa je pastro Juan jan koya che̱n kisikʼaxki̱: Xi títjon, je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná”. Xi majaoni, je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” kʼoa xi majanni, je “kjoangʼatakon xi tsʼe je kjoabijnachonnábi”. Je Na̱i kui kisichjén nga jan koya che̱n jebi ya ʼndekixí kʼianga mele kʼoanachale Jesús. Jenkjín nó kʼianga kui che̱n tísíchjén je Na̱i kʼoa jenʼio nda be josʼin síchjén. Kʼoati nʼio nda be jñánile xi síchjénle nga jngó jngó chjota. Kʼianga kjesa chotʼayajinjián jmeni xi sʼiaan nga tsín ya jtsaoya che̱nle, kataʼyala josʼin kisichjén kʼianga tsakʼanachale Eva kʼoa kʼianga koanmele kʼoanachale je ʼNdíle Niná. Kʼoati jchaa jokisʼin je Eva kʼoa jokisʼin je ʼNdíle Niná kʼianga kʼoakinikao.

“JE KJOACHI̱NGA̱ XI TJÍNLE YAONÁ”

Je Eva kitsjoaʼnde nga kui kisikinjele “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná” (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jósʼin kisichjén je Na̱i “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná” nga tsakʼanachale je Eva.

7 Ngatsʼiaa xi chjotaa machjénná je tsojmi xi chinee. Kʼoa je Niná kʼoasʼin kisinda je Sonʼnde nga katamajchá tsojmi xi ma chine. Tonga je Na̱i, kʼianga be nga kui machjénná jebi sakʼoa kui síchjén nga bʼanachaná tojoni nga katamakjinlee je Niná. Kataʼyala jokisikao je Eva. Je Na̱i kʼoakitsole je Eva nga koa̱n ski̱ne je tole “yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín” kʼoa nga tsín kuiyá tsakui ski̱ne (Gén. 2:9; 3:1-6). Kʼoa saʼnda kʼoakitsole nga koa̱nngóson kao Niná tsakui ski̱ne. Kuikjoánni xi kitsole Na̱i je Eva nga tsín machjén nga Jeobá sitjosonle kʼianga kʼoéjnakon. Ñaki to énndisoni xi kitsole. Jókisʼin je Eva. Koan nga tsín kisitjoson jmeni xi kitsole je Na̱i, tonga tosi tonda kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi tsakʼinle kʼoa chan kiskoé je to xi tjínle je yá xi séjna ya ngabasenle ʼndenaxó, kiskaya che̱nle je Na̱i, ninga nʼiosa nkjín yá tjín xi koa̱n ski̱ne je to xi yale. Jósʼin kichotsjoá kjoa jebi. Je Eva “chan kiskoé je to xi yale kʼoa kiskine”. Je Na̱i kui tsakʼéntjejin ni̱ma̱le Eva nga kui katasímekon jmeni xi tsakʼéchjoa Niná.

Je Jesús alikui kitsjoaʼnde nga jme xi tsakʼéchjoale nga kisixále je Jeobá (Chótsenlai párrafo 8)

8. Jósʼin kisichjén Na̱i “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná” nga mele kʼoanachale Jesús, kʼoa ánni nga tsín koan tsakʼanachasínile.

8 Kʼoati kui che̱n kisichjén je Na̱i nga mele kʼoanachale Jesús ya ʼndekixí. Kʼianga jeñachan nichxin kʼoa ñachan nitje̱n jetsín titíkjenni Jesús, je Na̱i tsakásjaile josʼin kʼoanachale kʼoa kui kisichjén tsojmi xi ma chine, kitsole: “Tsa ʼndíle Niná ní ji, kʼoatʼinlai je la̱jao̱bi nga nioxtila katama” (Luc. 4:1-3). Je Jesús koaan kʼoakisʼin jotsakʼinle tsa je xi koanmele, tonga likui kʼoakisʼin. Bení nga tsín koa̱n kʼoasʼin sichjén je nganʼio xi tjínle nga to yaole sisinle. Ninga jenʼio baole nga kʼia, je xi ngisa nʼio koanndosinle kuiní josʼin tíjna xi kao Jeobá, kʼoa kuinga i̱ kitsosíni: “Tjítʼa: Ali tokao nioxtilajin kʼoéjnakonni chjota, tonga kao ngayije énle Niná” (Luc. 4:4).

“KJOACHI̱NGA̱ XI TJÍNLE XKOAAN”

9. Jósʼin tsoyanile je én xi “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” tso, kʼoa jósʼin kisichjén che̱n jebi je Na̱i nga tsakʼanachale Eva.

9 Je pastro Juan ijngosa che̱n kisikʼaxki̱, kitso: “Kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan”. Én jebi kui bakóyaná nga mametokoán tsa jmeni ninga tochótsenlee. Je Na̱i kʼoakisikao je Eva kʼoa kitsole: “Tjóxʼángi xkon”. Kʼianga sa kiskotsen sa kiskotsenle Eva je to xi kisʼechjoale nga ski̱ne sa koanme sa koanmele kʼoa “tsabe nga nʼio nda matsen”.

10. Jósʼin kisichjén Na̱i je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” kʼianga mele kʼoanachale Jesús, tonga jókitso Jesús.

10 Jósʼin kisichjén je Na̱i je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” kʼianga mele kʼoanachale Jesús. “Tsakakóle ngayije ʼnde kjoatéxomale sonʼnde”. Kʼoa kitsole: “Ji tsjoale ngayije je nganʼiobi, kʼoa kjoajeyale” (Luc. 4:5, 6). Je Jesús ali tsa ñaki tsabesontsenni xko̱n je kjoatéxomale sonʼnde. Je Na̱i to sén tsakakóle jokji jeya tíjna kjoatéxoma jebi. Kʼoa xijekoan, saʼnda kitso kon nga i̱ kitsole: “Kʼia tsa ji kuisenxkónyʼintʼanái, jchaxkónnái, tsi koa̱n ngayije” (Luc. 4:7). Je Jesús alikui koanmele nga je Na̱i sitjosonle kʼoa kuinga i̱ kitsosínile: “Kʼoasʼin tjítʼa xo̱n: Jé Nináli [Jeobá] kuisenxkónyʼintʼalai, jchaxkuín, kʼoa toje tojngo xi si̱xálai” (Luc. 4:8).

“KJOANGʼATAKON XI TSʼE JE KJOABIJNACHONNÁBI”

11. Jósʼin tsakʼanachale Na̱i je Eva.

11 Je pastro Juan kʼoati kitso jmesani xi chon i̱ Sonʼnde, kitso: “Kjoangʼatakon xi tsʼe je kjoabijnachonnábi”. Kʼianga sʼa toje tjío je Adán kao Eva, alikui ʼyasa chjota tjín xi kʼoakuitsole jmeni tsojmi xi tjínle. Tonga je Adán kao Eva kjoangʼatokon tsakʼétʼale. Ánni. Kʼianga tsakʼanachale Eva je Na̱i kʼoakitsole nga je Jeobá likui títsjoále xi nʼio ndatjín kʼoa kʼoakitsole nga nichxin nga ski̱ne “je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín”, koa̱nngóson kao Niná nga skoe̱ “xi ndatjín kao xi chʼaotjín” (Gén. 2:17; 3:5). Kuikjoánni xi kitsole nga koa̱n toje kʼoa̱ yaole. Kjoangʼatokonjin kisikinjele Eva kʼianga koankjainle kjoandiso jebi. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia kuiyá kʼoa kiskine tole je yá. Je Eva alikui nda kisikjaʼaitsjen.

12. Jmésa che̱n xi kisichjén je Na̱i nga mele kʼoanachale Jesús, tonga jókitso Jesús.

12 Je Jesús nangitokon koan, alikui kʼoakisʼin jokisʼin je Eva kʼoa jngo choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná. Je Na̱i koanmele kʼoanachale tsakai je Jesús kʼianga kui kʼoakatasʼín jmeni xi tokatamaxkónle chjota kʼoa nga katakotʼayakao je Jeobá. Tonga je Jesús alikui kʼoakisʼin nga̱ be nga kjoangʼatokon tje̱nkao jebi, kʼoa kuinga tosa i̱ kitsosínile je Na̱i: “Kʼoatso: Ali chʼao chotʼajin je Naili Nináli” (tʼexkiai Lucas 4:9-12).

JÓSʼIN SI̱KUINDAA JE KJOAMIYO XI TJÍNNÁ KAO JEOBÁ

13, 14. Jósʼin síchjén je che̱nle Na̱i nichxin xi tiyoaa ndʼai.

13 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i kʼoati mangóson je che̱n xi tísíchjén tojo kisikao je Eva kʼoa kao Jesús. Kui síchjén “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná”, síkʼabíson je kjoachajngi kʼoa nga toxkia katasíkʼatone choa̱le jokji kjien kʼoa jokji ʼbi je chjota. Kʼoati síchjén je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan”, síkatíobasen pornografía, kʼoa ngisa nʼio tísíchjén Internet nga pornografía katakotsenle je chjota xi tsín síkuinda yaole. Kʼoati síchjén “kjoangʼatakon”, mele nga nʼio ngʼa katabatio je chjota, nga katasʼele nganʼio kao kjoanyiná kʼoa nga kui katabʼasjengʼani yaole chjota nga sa nkjín sa nkjín tsojmi katasʼele.

Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi koasenkaoli tsakui kjoa jebi tibitjatojin (Chótsenlai párrafo 13 kao 14)

14 Je Na̱i kui síchjén “ngayije jñale xi chon sonʼnde” tojo sʼín jngo chjota xi jti̱ tsoa. Je tsojmi xi bʼéjkole je ki̱cha̱ʼba̱ nʼio ndasʼin matsen, tonga je jti̱ alikui be tsa jngoni ki̱cha̱ʼba̱ tjíjko tsojmi jebi. Kʼoakjoánti sʼín je Na̱i, kʼoati kui síchjén jokjoan tsojmi xi toxá machjénniná nga kjoanʼio katasokóná ninga kuitjátone je kjoatéxomale Niná. Je che̱nle Na̱i kui xá batíobasenni nga kui si̱metokoán xi chʼaotjín kʼoa nga sikitsón ni̱ma̱ná. Kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga ngisa títjon tíjna jmeni xi machjénná tikʼoajinni nga Niná si̱tjosonlee. A kʼoaiʼndeñá nga kʼoanachaná je Na̱i.

15. Jósʼin basenkaoná je choa̱le Jesús nga tsín ya jtsaoyaa je che̱n xi batíobasen je Na̱i.

15 Je Eva kiskaya je che̱nle Na̱i, tonga je Jesús kixi koan. Kʼianga ñandia ñandia kichotʼayakao je Jesús kui Énle Niná kisichjén kʼoa i kitso: “Tjítʼa” kʼoa “kʼoasʼin tjítʼa xo̱n”. Kʼiatsa ntsjaintsjai chótʼayá je Biblia kʼoa kʼoéjintokoán jmeni xi chotʼayá, kʼoati kjoaʼaítsjenná je testo xi koasenkaoná kʼianga sikatíobasénná che̱n je Na̱i (Sal. 1:1, 2). Xi ijngosani, nga si̱kjaʼaitsjenjiaan je choʼndale Niná xi kixi koan, xi tsakatio nichxin kjoatse, koanmená nga chjénngilee (Rom. 15:4). Xi kʼoati koasenkaoná kuiní nga ñaki kao ni̱ma̱ná jchaxkoán je Jeobá, nga tsjoacha katamaa jmeni xi tsjoake kʼoa jticha katamaa jmeni xi jtike (Sal. 97:10).

16, 17. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga jmeni xi nikjaʼaitsjeen kui tje̱nkao jmeni xi nʼia.

16 Je pastro Pablo kʼoatsoná nga si̱chjén kjoafaʼaitsjenná, ánni nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá josʼin síkjaʼaitsjen Niná kʼoa nga tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá josʼin síkjaʼaitsjen je chjotasonʼnde (Rom. 12:1, 2TNM). Kʼoa nga tsín kjoafaʼaitsjenná katabʼanachaná, je pastro Pablo i kitso: “Nikixoyaijin kjoafaʼaitsjen xi ngʼa tjío kʼoa ngayije kjoa xi ngʼa tjín, xi bisótjen kontrale kjoachjinele Niná. Ndoanʼiuinjin ngayije kjoafaʼaitsjen, jméni nga sitjosonsínile Cristo” (2 Cor. 10:5). Jmeni xi nikjaʼaitsjeen kui bakó ʼya chjotañá, kʼoa kuinga kui kuinyasíñá kjoafaʼaitsjenná jmeni xi koasenkaoná (Filip. 4:8).

17 Kʼiatsa mená nga tsje koaan tjínnele nga chjaʼaxinlee yaoná kjoafaʼaitsjen xi tsín kixi tíjna kʼoa kao xi chʼaotjín nimetokoán. Je Jeobá kui xi mele nga kao ni̱ma̱ xi “tsje” koa̱ntsjoachañá (1 Tim. 1:5). Tonga alikui si̱chajiaan nga bʼanacha ni̱ma̱ná. Tsakui nichxin saʼnda tsín ʼyaa jokji bʼetʼaná “ngayije jñale xi chon sonʼnde” (Jer. 17:9). Kuinga machjénsíni nga kʼoasʼiaan jokitso je Pablo, kitso: “Chótʼao yaono nga tijonnio, tsa nda tiyokao xi makjainno. Nda chótʼao yaono tsa nda kjoaon” (2 Cor. 13:5). Kʼianga chotʼayá je Biblia chjónangilee yaoná: “A sasénle Niná kjoafaʼaitsjenna kʼoa kao jme xi simetokoan”.

18, 19. Ánni nga nʼio kʼoénesínilee yaoná nga kui katamaa je chjota xi mele Jeobá nga koaan.

18 Ijngosa koya xi koasenkaoná nga chʼa̱sjengiaa “ngayije jñale xi chon sonʼnde” kʼianí nga si̱kjaʼaitsjeen jokitso je pastro Juan: “Je sonʼndebi faʼatoní, kao ngayije kjoachi̱nga̱le. Tonga je xi sítjoson jo tso Niná ñaki kʼoasʼin bʼejna ngantsjai” (1 Juan 2:17). Jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i tsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga tsínkʼia kjoetʼa, tonga mai, kuichoka nichxin nga tsín tikʼoakoa̱nchonni. Alikui kʼoaiʼndee nga je katabʼanachaná nga̱ jmeni xi tsjoátʼaná sonʼnde jebi alikui tse koa̱nle.

19 Je pastro Pedro kʼoatso nga kui katamaa je chjota xi sasénkon Niná, kʼoa nga koanngíntjenngiaa je én xi kitso: “Jetichoyakao yaono, nʼio metakon nga kjoaʼaí nichxinle Niná. Kʼia nichxin kuiti̱ kuixo̱ya ngʼajmi. Kʼoa je ngayije xi síʼisen ngʼajmi koa̱n nandáni kao lʼí” (2 Ped. 3:12). Jeme sikjeson Jeobá jmeni xi chon je sonʼnde. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i tosi tonda kui sichjén “ngayije jñale xi chon sonʼnde” kʼianga mele kʼoanachaná tojo kisikao je Eva kʼoa kao Jesús. Alikui kʼoasʼiaan jokisʼin je Eva, nga tokui kini jmeni xi je koanmekon. Kʼiatsa kʼoasʼiaan jngoyale je nináná koa̱n je Na̱i. Tosa je chjénngilee je Jesús kʼoa chʼa̱sjengiaa ngayeje xi síkatíobasen je Na̱i, ninga nʼio ndasʼin matsen. Kʼoénelee yaoná nga kui katamaa chjota xi mele Jeobá nga koaan.