Ir al contenido

Ir al índice

Ánni nga kʼoasikji kjoachjaʼatokon tjínsíni

Ánni nga kʼoasikji kjoachjaʼatokon tjínsíni

Kʼianga koa̱njinná anni nga kʼoasikji kjoachjaʼatokon tjínni kʼoa anni nga tsín kjimanile chjota nga tjíofaʼáxin ninga tjíobʼénele yaole, machjénní nga kataʼyaa jñáni tínroani nga kʼoakjima. Kʼoa ninga nkjín koya jña tínroani nga kjoachjaʼatokon tjín, je Biblia kʼoatsoná anni nga kʼoachonni. I̱ kjoaʼmiya jebi aon koya chótʼayajiaan anni nga kjoachjaʼatokon tjínni. Ndakjoan si̱kjaʼaitsjenjiaan jotso Biblia tʼatsʼe kjoa jebi (2 Timoteo 3:16).

NGA TSÍN NDA BATÉXOMA JE CHJOTA

“Kʼianga jngo chjota xi tsʼen batéxoma, je naxinandá bʼátsele.” (Proverbios 29:2.)

Jokji nga tínroa nichxin, tjíobatio chjota xi tsʼen kjima nga tjíobatéxoma kʼoa nʼio tse kjoañʼai tjíosíkjaʼá je naxinandá xi tjíobatéxomale. Ninga tjíobatio kʼa xi nda tjío kon, xi mele nga binyakao chjota alikui kʼoakjimale. Kʼoa ninga tjínle nganʼio kʼoati be nga tsín kʼoakoa̱nle nga ndasʼin nga̱ kui bʼéchjoale je kjoa xi sʼele kao xi ñatje̱n batéxoma, kʼoa nga tokui kjányani je xángʼa xi tjínle. Kʼoa tjín xi kui síchjén je xá xi tjínle nga totaon be naxinandá. Je Henry Kissinger, xi secretario de Estado sʼin tsakʼejna ya Estados Unidos, i kitso: “Jokji nga tínroa nichxin, je chjota mele kʼoendajin je kjoa xi tjín, tonga alikui tjíobitjosonle kʼoa alikui kjimale nga tjíobʼéndajin”.

Je Biblia itso: “Likui bakinle je chjota xi tsoʼba nga toje skién ndiaale” (Jeremías 10:23). Jngo xi chjotajée tsín male nga tije bándiaanile yaole a tokui koa̱nle nga jngo naxinandá koandiaale. A kjimajinli anni nga tsín masínile je chjota xi xá tjínle nga faʼáxin je kjoachjaʼatokon xi tjín. Me tongantsjai nga tije tjínnile jée chjota jebi nga kjoa sʼe.

JE RELIJIÓN NDISO

“Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio.” (Juan 13:35.)

Je xi nyatítjonle relijión xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoatso nga katasʼe kjoatsjoacha kʼoa nga jtín katabatio chjota. Chjota jebi alikui kjimale nga tjíobakóyale chjotale nga katabakóle kjoatsjoacha xínkjín kʼoa nga tsín ʼya xi katafaʼájin. ʼNdele nga kʼoakuitso nga katasʼe kjoatsjoacha, tosa kui xi tjíosʼín nga xkoa̱ya sʼin katabatio je chjota kao naxinandá kʼoa nga nʼio katasítjoanntjai relijiónle. Je én xi kisikjetʼani nga kiski je libro xi tsakʼénda je teólogo xi Hans Küng ʼmi itso: “Je kjoabixkan xi nʼiosa chʼaotjío sʼele chjota polítiko kui xi je relijión tsjoáʼnde kʼoa bʼétejin chjota” (El Cristianismo y las grandes religiones).

Xi ijngosani, nʼio nkjín chjotatítjonle relijión xi tjíotsjoáʼnde nga koa̱n kjoáyokao xínkjín chjota xi kje bixanjin, kʼoa kʼoati tjíotsjoáʼnde nga katabatiokao xínkjín xi tixʼin xínkjínni kʼoa xi tiyánchjín xínkjínni. Nga kʼoatjíosʼín tse kjoa tjíosokó. Tobʼelañá, tjíosʼele chʼin, tjíosíkʼatsaojenchjiʼndé ʼndíle, tjíosʼele ʼndíxti ninga tsín mele, kjimaxkoa̱ya familia, tse kjoaʼaon kao kjoaba tjíosʼe.

NGA JÉE YʼA CHJOTA KʼOA NGA TO YAOLE FINI

“Tonga jngójngó titsʼeni kjoachi̱nga̱le xi chʼao síkao nga je. Je kjoachi̱nga̱le nchja̱ndʼéle yaole. Kʼia nga jejitjoson kjoachi̱nga̱be bʼéjnantje kjoatsʼen.” (Santiago 1:14, 15.)

Kʼianga kʼoasʼin chjotajée maa, saténgiñá ngatsʼiaa. Kʼoati kui tibixkantʼakoaa nga tsín bʼaiʼndelee yaoná nga kui katasíkinjená jmeni xi mele yaoná (Efesios 2:3). Kʼianga kui sʼejnabasenná jmeni xi chʼaotjín, xi mele yaoná, kʼoa kʼiakjoan sʼejnabasenná nga koa̱n kʼoasʼiaan, ngisa tinʼio ñʼai mangániná, tonga tsa kʼoaiʼndelee yaoná nga kʼoasʼiaan nʼio chʼaosʼin kuichotsjoá.

Je chjotachjine xi P. D. Mehta ʼmi itso én xi kiski: “Je kjoachjaʼatokon xi bitjatojiaan yaa nroani nga kui kʼoanʼia jmeni xi mele yaoná, nga kui mangíntjenngiaa xi nda sʼená kʼoa kao xi mená”. Jmeni xi nʼio mamele yaoná kʼoa xi nʼio mangaʼaa, jolani, tsa xán, tsa droga, tsa kjoaniská, kʼoa tsa kjoachajngi, nʼio tjíosíkitsón chjota xi nʼio nda ʼyale, kjoañʼai tjíosíkatíojin yaniʼyale kʼoa kao miyole. Kʼianga kʼoasʼin chjotajée maa, ñaki ʼyañá nga kʼoatjín jmeni xi tso testo jebi: “Ngatsʼi xi kisʼenda sonʼndebi saʼnda ndʼaibi, tojngo tsene, kʼoa tojngo jo ma sʼín joni tsa jngo chjoón xi ʼndí tíbʼé” (Romanos 8:22).

ESPÍRITU XI CHʼAO KJOAN

Ya Biblia kʼoatso kʼianga je Na̱i jé “niná xi tsʼe sonʼndebi” kʼoa nga je tjíobinyakao je espíritu xi chʼao kjoan je xi na̱i xi ndajin ʼmile (2 Corintios 4:4; Apocalipsis 12:9).

Tojo sʼín je Na̱i, je ánkje xi tsʼe kʼoati nʼio mele nga koanentsja chjota kʼoa nga kuinyaskále. Je pastro Pablo i kitso xi tʼatsʼe jebi: “Likui chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle xi kuixkánkoaa. Tojé xi kontraná xi xátítjon tjínle, xi kjoatéxoma tjínle, xi na̱itítjon xi ngakijnda batéxoma jña njio, xi je ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá” (Efesios 6:12).

Ninga nʼio bʼetʼale chjota je ánkjele Na̱i alikuijin xi mele. Xi ngisa nʼio mele kuinga katamakjinle chjota je Jeobá, je Niná xi nʼio ngʼa tíjna (Salmo 83:18). Je che̱n xi síchjén kʼianga bʼanachale chjota kʼoa nga kui katafitjenngi kuiní: majia, xi niño kotʼayason, kjoatjiʼe, kʼoa xi tongini kʼoatso jmeni xi koa̱n. Kuinga je Jeobá tongini bájinkonná jokji xkón tjío kjoa jebi kʼoa basenkao ʼyani xi mele sitajakao je espíritu xi chʼao kjoan (Santiago 4:7).

KUI TIYOAA NDʼAIBI “JE NICHXIN XI KJOETʼA”

Jela kjoan jao jmi nó tjínle kʼianga i̱ kitso je Biblia: “Je nichxin xi kjoetʼa kjoaʼaíná kjoañʼai xi tse”.

Kʼoa kʼoakitso jokoanchon, kitso: “Sʼee chjota xi toyaole tsjoake koa̱n, xi chʼaondai, xi nchja̱tʼa yaole, xi ngʼakon [...], xi tsínle kjoatjaochajin, xi síkitsón énle, xi bángi kao kjoandiso, xi tokjaʼaíngá sʼín, xi toán, xi taon be xi nda, xi jao nkjaín, xi toxkia sʼín, xi tosíxkón male, xi ngisa matsjoake kjoaská kaoni tsa Niná”. Tojo tso én jebi jngo koya anni nga kjoachjaʼatokon tjínsíni kuinga “nichxin xi kjoetʼa” tiyoaa ndʼaibi (2 Timoteo 3:1-4).

Tojosʼin tiʼyaa ibi, alikui koa̱nle je chjotasonʼnde nga kjoaʼaxin je kjoachjaʼatokon ninga jomele kʼoasʼin. ʼYáni xi koa̱n si̱jélee nganʼio. Jé Niná xi kisindaná. Je Niná kʼoatso nga sikixoya je “xále na̱i” kʼoa kao xi ya kjiajta (1 Juan 3:8). Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jmeni xi sʼin Niná nga kjoaʼaxin je kjoachjaʼatokon xi tjín.