Ir al contenido

Ir al índice

Jméni xi bakóyaná je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna je chjota levita

Jméni xi bakóyaná je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna je chjota levita

“Katasíchikontʼain jaʼaínli nga̱ nʼio jeya tíjna.” (NEH. 9:5)

1. Jmé kjoajtín xi kisʼejnale chjota israelita xi chótʼayá, kʼoa jméni xi chjónangilee yaoná.

“TINYATJAON, tichikontʼaon Jeobá je Nináno saʼnda tokʼiani kʼoa ngantsjai nichxin.” Kao én jebi kinchja̱nile naxinandá Israel je chjota levita nga jngo kjoabʼetsʼoa kʼoejnale Jeobá. Je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna kui xi ngisa nʼio tse mani tikʼoajinni kjoabʼetsʼoa xi ngikʼa xi faʼaitʼa Biblia (Neh. 9:4, 5). Yaa Jerusalén kisʼejnale kjoajtín jebi kʼianga nó 455 nga kjesa chʼajin nó 1, kʼianga 24 sá tisri. Kuila chótʼaya títjoán jmeni xi koan nga kui nichxin. Kʼoa xijekoa̱n, chjónangilee yaoná jebi: Jméni xi tsakinyakao je chjota israelita nga nda kitjoni kjoajtín jebi. Jméni xi bakóyaná jokitso kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá (Sal. 141:2).

JNGO SÁ XI NʼIO TJÍNLE KJOANDOSIN

2. Jmé choa̱ xi tsakʼéjnaná je chjota israelita xi tsakatioxkó kʼianga jekisʼendaya je xjáo xi kjindai Jerusalén.

2 Nga kʼia, je chjota israelita tokʼoa jejngo sá tongini kisʼendayale je xjáo xi kjindai Jerusalén (Neh. 6:15). To ñachante jao nichxin koanjngonile xá jebi, kʼoa nga jekoanni kui koanmele kʼoakisʼin xá xi tsʼe Niná. Kʼianga jngo sá tisri yaa ki ya jinndi̱tsi̱n nga kinrʼoéle je Esdras kʼoa kao chjota levita xi ngikʼa xi tsakʼéxkia kʼoa tsakakóya je kjoatéxomale Niná . Ngatsʼi familia ki jotjín mani nga tjíoʼya niʼyale, saʼnda ki je xtiʼndí xi jemachoyale, yaa tjío ngatsʼi kʼoa kinrʼoé kjoatéxomale Niná “kitsʼiakjoanni nga sʼa koanʼisen saʼnda nga koannyisen”. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná. Ya Ndʼia jña chotʼayá ñá nda chon tonga sakʼoa likui ñaki nda binyañoaa jme xi ʼmiyaná kʼoa tokuila nikjaʼaitsjeen jmeni xi tsín chjíle. A sakʼoa kʼoamai ji. Tsa jaon, tikjaʼaitsjain jokisʼin je chjota israelita, alikui tsa tokinrʼoé, ñaki kitsaojin ni̱ma̱le jmeni xi tsakʼinyale. Saʼnda kiskiʼndá nga tsabe kʼianga tsín tjíosítjoson je kjoatéxomale Niná (Neh. 8:1-9).

3. Jmé énni xi kisitjoson je chjota israelita.

3 Tonga nga kui nichxin, alikui xá tsakatioxkóni nga kuila kʼoakuitso jme jée xi tjíobajngi. Nga̱ nichxin jebi kjoatsjoa tje̱nkao, nga̱ jé Jeobá skoe̱xkón kʼoa kʼoetsʼoale (Núm. 29:1; ). Kuinga je Nehemías i̱ kitsosínile je naxinandá: “Tangíon, chi̱nao tsojmi xi xíné kʼoa tʼio je xi xi, kʼoa tikasénlao je xi tsín jme xi tísʼendale; nga̱ je nichxin jebi tsjení xi kao Nainá. Kʼoa ali bajin mano, nga̱ je xjáo tajano kui kjoatsjoale Jeobá”. Jókisʼin je naxinandá nga kʼoatsakʼinle. Kisitjoson kʼoa “nʼio tsjoa kisatiole ngatsʼi” (Neh. 8:10-12).

4. 1) Jméni xi kisʼin je xi ngʼajko̱ tjíole nga tejao ntje̱le naxinandá Israel, kʼoa jméni xi tsabe. 2) Jméni xi tsín kichajin kʼianga kisʼejna je Sʼuí Xkójnda.

4 Nga koannyaonni, je xi ngʼajko̱ tjíole nga tejao ntje̱le naxinandá Israel tsakatioxkó nga kiskotʼaya je kjoatéxomale Niná josʼin nga sitjoson . Kʼianga tsabe nga tikuini sá tjínnele sʼe̱jna je Sʼuí Xkójnda, tje̱n 15 saʼnda 22 sá tisri, kjitʼanangi tsakationda . Je Sʼuí Xkójnda xi tsakʼéjna nga kui nichxin kui xi ngisasa naskánakoan, tojo koan xi kisatio nichxin nga tsakʼejna Josué kʼoa nʼio tsjoa kisatiole. Jngo koya xi tsín kichajin nga kisʼejna sʼuí jebi kuinga koanxkia je kjoatéxomale Niná kʼoa kui xi kisʼin je chjota levita saʼnda nga kitsʼia kʼoa saʼnda nga jetʼa sʼuí jebi (Neh. 8:13-18).

TSAKATÍOTSEN JÉELE

5. Jméni xi tongini kisʼin je naxinandá kʼianga kjesa bʼétsʼoajinle Jeobá je chjota levita.

5 Nga koanjaoni nichxin nga jetʼa Sʼuí Xkójnda, kʼianga 24 sá tisri, kʼiaa tsakatíotsen jéele chjota israelita nga kʼoasʼin tjíofaʼatone kjoatéxomale Niná. Nga kʼia, ali tisʼuí tsakʼéjnani kʼoa alikui titsakjenni. Tsakationchjaan kʼoa najñoxijtsa tsakʼakjá xi kitsoyanile nga kʼoakoannile jéele. Kʼoa nga koannyaonni nga tanjio ijngokʼa tikoanxkiangáni je kjoatéxomale Niná, janla ora koanxkia. Kʼoa nga koanxon tsakatíotsen jéele kʼoa tsabexkón je Jeobá Niná . Kʼoa kʼiaa tsakʼétsʼoa je chjota levita nga kisijéntjai je naxinandá (Neh. 9:1-4; ).

6. 1) Jméni xi tsakinyakao je chjota levita nga nʼio nda tsoni kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna. 2) Jméni xi bakóyaná je choa̱le chjota levita.

6 Je chjota levita tsakʼéxkiantsjaijin je kjoatéxomale Niná kʼoa kuijin xi tsakinyakao nga nʼio nda tsoni kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna. Nga sʼa tsakʼétsʼiakao kjoabʼetsʼoale kui kisikʼaxki̱ jokjoan Jeobá kʼoa jmeni xi kisinda. Kʼoa xijekoan, kʼiaa kisikʼaxki̱ jme jée xi tsakajngi je chjota israelita kʼoa kʼoakitso nga tsín bakinle je kjoamatokon xi tsakakóle Niná (Neh. 9:19, 27, 28, 31). Kʼiatsa nyaon nyaon si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa ya Biblia tojo kisʼin je chjota levita, kʼoati koa̱nná nga ndasʼin kʼoétsʼoalee je Niná. Kʼoasʼin kʼoaiʼndenilee je Jeobá nga je títjon katafákaoná kʼoa ngisa koa̱nná jokʼuínlee (Sal. 1:1, 2).

7. 1) Jméni xi kisijé nga tsakʼétsʼoa je chjota levita. 2) Jméni xi bakóyaná.

7 Je chjota levita tojngo koya jmeni xi kisijéle je Jeobá. Kʼianga jetísíkjetʼa je kjoabʼetsʼoale kʼoakitsole Jeobá nga kuenta katasʼín je kjoañʼai xi tsakjaʼá je naxinandále, kitso: “Ji Ninánajin, ji Niná xi nʼio ngʼa tijnai, xi tse nganʼio tjínli kʼoa xi ma nokjonchali, nitjosonní jmeni xi bʼendajin, kʼoa tjínli kjoanda kao kjoatsjoacha, ali bʼaiʼndejin nga je kjoañʼai xi tibitjatojinjin, kao xi jaʼatojin reynajin, chjotatítjonnajin, naʼminajin, profetanajin, chjotajchínganajin kʼoa kao ngatsʼi naxinandáli, saʼnda nga tsakatio je xi rey koan ya naxinandá Asiria saʼnda kui nichxin jebi, nga i̱natjín katasʼejna ya ngixkuin” (Neh. 9:32). Jméni xi bakóyaná jokisʼin chjota levita. Kui bakóyaná nga kʼianga kʼoétsʼoaa títjon kjoanla chʼa̱sjengʼaa je Jeobá kʼoa kʼoailee kjoanda kʼoa kʼia si̱jélee jme xi machjénná.

TSAKʼASJENGʼA JE JAʼAÍNLE NINÁ

8, 9. 1) Jósʼin tsakakó kjoanangitokon je chjota levita kʼianga tsakʼétsʼiakao kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna. 2) Jméni xi jao koya tjín ngʼajmi xi kisikʼaxki̱ chjota levita.

8 Je chjota levita tongini kisikjaʼaitsjen jokitso nga tsakʼétsʼoa, kʼoa kʼoakitso nga to i̱natjín tíjna énle, nga tsín koa̱nle kʼoasʼin kʼoasjengʼa Jeobá josʼin bakinle. Kʼianga kisijéle Jeobá nga katatsjoáʼndele naxinandá Israel nga katabʼasjengʼa kʼoakitso nga nʼio ngʼa tíjna jaʼaínle, nga “nʼio jeya tíjnale kjoanichikontʼain kao kjoabitjongʼa” (Neh. 9:5).

9 Je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna chjota levita itsosa: “Jiní Jeobá, toji tojngoní, ji tsakʼendai je ngʼajmi, ngayeje je ngʼajmi, kʼoa ngayeje xi ya tjín, kʼoa je tʼanangi kʼoa tojme xi i̱ tjín, je ndáchikon kʼoa tojmeni xi ya tjín; kʼoa jiní xi kʼoasʼin tinikatíokuin ngatsʼi xi ya tjío; kʼoa je nganʼio xi tjío ya ngʼajmi kʼoasʼin tjíobinyáli je xkóle” (Neh. 9:6). Kʼoatjín jotso én jebi, jé Jeobá tsakʼénda jokji kijna je ngʼajmi, kao je niño xi ya tjín kʼoa kao galaxia xi tjín. Kʼoati je tsakʼénda ngayeje xi tjín Sonʼnde xi tiyosoán. Nʼio nkjín jmeni xi kisinda xi kjoabijnachon tjínle. Kʼianga tsakʼétsʼoa je chjota levita kʼoati kisikʼaxki̱ “je nganʼio xi tjío ya ngʼajmi”. Je xi nganʼio kitsole jéní ánkje, “je sondado xi tjío ya ngʼajmi”. Ánkje jebi tsabe nga kisinda Niná je Sonʼnde (Apoc. 19:14; Job 38:4, 7). Je ánkje kao kjoanangitokon tjíosítjoson jme xi mele Niná nga tjíobinyakao je chjotajée nga “kʼoaikjoatjaole kjoabitjontjai” (Heb. 1:14). Chjénngilee kjoanangitokon xi tjínle. Kʼoati ñaki jtín sʼin si̱xálee je Jeobá joni tsa sondado xi ñaki nda nikotʼaya (1 Cor. 14:33, 40).

10. Jmé xi bakóyaná jmeni xi kisʼin Jeobá xi totʼatsʼe Abrahán.

10 Xijekoan, je chjota levita kui kisikʼaxki̱ jmeni xi kisʼin Niná xi totʼatsʼe Abrán. Je chjoónle Abrán ʼndi̱i tsakai, tonga nga jeñokan kao xjaʼaonño nóle Abrán, je Jeobá kisikʼantjaiya jaʼaínle kʼoa Abrahán kitsole. Jaʼaín jebi nʼaile chjotankjín sʼin tsoyanile (Gén. 17:1-6, 15, 16). Je Jeobá kʼoakitsole Abrahán nga je ntje̱le tsjoále ʼnde Canaán. Ñá xi chjotaa sakʼoa chajinná jme xi bixoán kʼoa likuini nitjosoán, tonga je Jeobá alikui kʼoasʼín. Kuinga i̱ kitsosíni je chjota levita: “Jiní Jeobá je xi ñaki Niná, xi kichjoejin je Abrán kʼoa kinikitjui ya Ur, ʼndele chjota caldeo, kʼoa kinikʼantjaiyaní jaʼaínle, Abrahán tsakʼinlai. Tsaʼyaní ni̱ma̱le nga kixi tífitʼali, kʼoa kuinga jngo kjoasʼendajin tsakʼendasíni kao je kʼianga je ntje̱le kʼoailai je nangile chjota cananeo, [...] kʼoa kinitjosonní énli, nga̱ ñaki kixiní” (Neh. 9:7, 8). Chjénngilee josʼín je Nináná. Si̱tjosoán énná kʼianga jme xi bixoán (Mat. 5:37).

KISIKʼAXKI JME XI KISʼIN JEOBÁ XI TOTʼATSʼE NAXINANDÁLE

11, 12. 1) Jósʼin tsoyanile je jaʼaínle Jeobá. 2) Jósʼin tsakakó Jeobá nga bakinle jaʼaín xi yʼa.

11 Je jaʼaínle Jeobá isʼin tsoyanile: “Jé xosʼín nga kʼoasʼin katabitjoson”. Jebi kui xi tsonile nga sítjoson Niná jmeni xi tso. Jngo choa̱ bakóná josʼin kisitjoson je énle xi tʼatsʼe ntje̱le Abrahán. Kʼianga choʼnda sʼin tjío ya Egipto, je Niná kʼoakitsole nga sikatíondaí kʼoa nga ya koaikao ya ʼNde xi kitsole nga tsjoále. Tonga nga kʼia, aliʼya xi be tsa kuitjoson én jebi. Tonga je Jeobá kiskosonnile jokisʼin jocho̱ nga kitjoson énle. Kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga bakinle je jaʼaín xi yʼa.

12 Tojo sʼin kiski je Nehemías, je chjota levita i kitsosa nga tsakʼétsʼoale Jeobá: “Tsaʼyaní jokji kjoañʼai jaʼatojin chjotajchínganajin ya Egipto, kʼoa kinoʼyaní nga kinchja̱li kʼianga tjío ya ndaindáchikon Ní. Kʼoa tsakatiolai choa̱ kao kjoaxkón je Faraón kao ngatsʼi choʼndale kʼoa kao ngatsʼi chjota xi tjín ya naxinandále, nga̱ tsaʼyaní nga totaon tsabe; kʼoa kichʼasjengʼaní jaʼaínli, joni tsa ndʼai. Kʼoa jaoya kinʼiai je ndáchikon ya ngixko̱n, ánni nga tokixí chonsíni nga jaʼatojin ngabasenle ndáchikon; kʼoa je xi tjíofitjenngile yaa kinikʼatsaongindái jonikao tsa la̱jao̱ ya jña nʼio tífaʼa nandá. Kʼoa je xtile jaʼasʼen kʼoa kiskoé je nangi, kʼoa ji kinikjesonní je chjota [cananeo] xi tjío ya ʼnde jebi [...]. Kʼoa kiskoé naxinandá xi tjíonyʼoándai kao ʼnde jña nʼio nda ma tsojmintje, kiskoé niʼya jñani nkjín tsojmi tjín, jñani tjín xjáonandá, jña kjintje totsee kao yá olivo kao yá xi toxkia bale to xi ma chine, kʼoa kiskine kʼoa koanski kʼoa koanyʼai, ñaki tsjoa kisatiole nga tsakakolai kjoanda” (Neh. 9:9-11, 24, 25).

13. 1) Jméni xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita. 2) Jméni xi kisʼin je chjota israelita.

13 Je Jeobá nkjínsa koya jmeni xi kisʼin kʼianga kitjoson jmeni xi kitso. Tobʼelañá, tiʼakʼiani nga kitjo Egipto je chjota israelita, je Jeobá kitsjoale kjoatéxoma josʼin kʼoetsʼoale. Je chjota levita i kitso: “Kʼoa yaa nindo Sinaí kitjojain, kʼoa yaa tje̱n ngʼajmi kinokjoakaoni, kʼoa tsakʼailai kjoatéxoma xi kixi” (Neh. 9:13). Je Jeobá tsakakóyale naxinandále nga kʼoasʼin katafikao yaole josʼin tíjna je jaʼaínle Jeobá. Tonga je chjota israelita sasa kisichajinni je kjoatéxomale Jeobá (tʼexkiai Nehemías 9:17). *

KOANCHJÉNLE NGA TSAKICHAKJÁYALE

14, 15. 1) Jósʼin kisikuinda Jeobá je chjota israelita ninga jée tsakajngi. 2) Jméni xi bakóyaná jokisikao Jeobá je naxinandále.

14 Je chjota israelita kʼoakitsole Jeobá ya nindo Sinaí nga sitjoson je kjoatéxomale, tonga tiʼakʼiaa tsakajngijéeni. Jao jée xi nʼio ai tsakajngi, xi kisikʼaxki̱ je chjota levita nga tsakʼétsʼoa. Ninga bakinle nga ya kuiyá ya ʼndekixí nga kʼoasʼin tsakajngijée, je Jeobá tosi tonda kisikuinda. Kʼoa kuinga i̱ kitsosíni je chjota levita nga tsakʼasjengʼa je Niná: “Tonga ji, nga kʼoasikji tse kjoamatokon tjínli alikui ya kinjiotokuin ya ʼndekixí. [...] Kʼoa ñachan nó nga tsakʼailai xi kiskine [...]. Alijme xi kichale. Kʼoa je najñole alikui je, kʼoa je ndso̱ko̱ alikui kitjoya” (Neh. 9:19, 21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kʼoati títsjoáná jmeni xi machjénná nga kixi kjuintʼalee. Alikui koa̱n kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota israelita xi jmi mani, xi ya kʼien ya ʼndekixí, nga tsín kisitjoson kʼoa nga tsín kisʼele kjoamakjain. Si̱kjaʼaitsjeen nga jmeni xi koantʼain kui xá kichjini “nga bakóyaná [...] ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani” (1 Cor. 10:1-11).

15 Kʼoa nga jeya tjío ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je chjota israelita jé ninále chjota cananeo tsakʼétsʼoale, kʼoati kjoajndí kisʼin jña nya niná jebi, kʼoa saʼnda kisikʼienle ʼndíxtile nga kitsjoatʼale. Kuinga kitsjoaʼndesíni Jeobá nga kichone xi kjaʼaí naxinandá nga totaon katabe. Tonga kʼianga kʼoakoannile jéele, je Jeobá kisichatʼale kʼoa tsakʼasjentjai. Kʼoa kjoa jebi ñaki tokjitʼa kʼoakoan (tʼexkiai Nehemías 9:28, 31). * Je chjota levita kʼoakitso nga tse kjoamatokon tsakakóle Niná kʼoa “nʼio nkjín nó” nga kʼoakisikao, kuinga i̱ kitsosíni: “Kao nganʼioli tsakjajinkonni, kinichjénní profeta, kʼoa alikui kinrʼoé. Xijekoan, chan tsakʼaiʼndai nga jaʼaine xi kjaʼaí naxinandá” (Neh. 9:30).

16, 17. 1) Jméni xi tsín koanngóson josʼin tsakatio je chjota israelita xi ya Babilonia jaʼaini kʼoa josʼin tsakatio chjotajchíngale. 2) Jókitso je chjota israelita tʼatsʼe jme xi tjíosʼín kʼoa jméni xi kitso nga sʼin.

16 Kʼianga jekitjoni Babilonia, je chjota israelita likui kisitjosonle Jeobá. Alikui kʼoasʼin tsakatio josʼin tsakatio chjotajchíngale. Je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna je chjota levita itsosa: “Ndʼaibi choʼnda maijin; kʼoa nangi xi tsakʼailai je chjotajchínganajin nga ski̱ne je to xi tjín kʼoa kao tsojmi nda xi tjín, choʼnda kjimaijin, kʼoa je tsojmi xi majchá tsʼee ma je xi rey kinikatíonáijin xi totʼatsʼe jée xi tsakijnyijin, [...] kʼoa tse kjoaba tiyojinjin” (Neh. 9:36, 37).

17 A kui xi kitso je chjota levita nga tsín kixi koan je Jeobá nga kʼoasʼin kitsjoaʼnde nga kjoañʼai tsakjaʼá je naxinandále. Mai. Kʼoakitso nga tsín nda tjíosʼín, nga bakinle kjoabichakjáya, i kitso: “Kʼoa kixi kjimai tʼatsʼe xi tjíofaʼainenajin, nga̱ ñaki kixi jmeni xi tinʼiai, tonga jinníjin xi chʼao tinʼiaijin” (Neh. 9:33). Je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna chjota levita kui kisikjetʼani kʼianga kʼoakitso je naxinandá nga sitjoson je kjoatéxomale Niná (tʼexkiai Nehemías 9:38; * 10:29). Kʼoa nga ñaki kʼoatsakatío kon, jngo xo̱n kisʼenda kʼoa ñokan kaoni ño chjotatítjon judío kisʼin firma (Neh. 10:1-27).

18, 19. 1) Jméni xi machjénná kʼianga kuitjásʼeen sonʼnde chjotse xi nroakao je Niná. 2) Jméni xi tosi tonda si̱jé kʼianga kʼoétsʼoaa, kʼoa ánni.

18 Kʼiatsa mená nga kuitjásʼeen sonʼnde chjotse xi nroakao je Jeobá, machjénní nga katasíkixiyaná kʼoa katabándiaaná. Je pastro Pablo i kitso xi tʼatsʼe jebi: “ʼYá ʼndínibe, xi tsín tsa nʼaile tsjoále kjoañʼai” (Heb. 12:7). Kʼiatsa tibʼaiʼndee nga tísíkixiyaná je Jeobá, kʼoa tsa ñaki kixi tinixálee, tibakoñá nga tibʼaiʼndelee nga tísindayaná. Kʼoa tsa jngo jée xi ai tíjna so̱koná, alikui jao tjínná nga je Jeobá sichatʼaná kʼiatsa ñaki kʼoakoa̱nniná je jéená kʼoa tsa kʼoaiʼndee nga koatekjáyaná.

19 Je Jeobá jeme kʼoasjengʼa jaʼaínle kʼoa ngisa nʼio ngʼa sikʼéjna tikʼoajinni nga kisikatíondaí chjota israelita ya naxinandá Egipto (Ezeq. 38:23). Tojosʼin tsakʼaile je chjota israelita ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je chjotale Cristo xi kixi koa̱n saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde kʼoaile kjoabijnachon ya sonʼnde chjotse xi nroakao Niná (2 Ped. 3:13). Nʼio naskánatjín kjoachoya jebi. Tosi tonda kʼoétsʼoaa nga katabitjotsje je jaʼaínle Niná. Ya kjoaʼmiya xi ijngo, ijngo kjoabʼetsʼoa chótʼayajiaan xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan jmeni xi machjén kʼianga sʼe̱ná kjoanichikontʼainle Niná nichxin xi tiyoaa ndʼai kʼoa tokʼia saʼndani.

^ párr. 13 Nehemías 9:17: “Alikui kinrʼoé, kʼoa alikui jaʼaitsjenle je kjoaxkón xi tsakatui xi totʼatsʼe, xíjin koan kʼoa jngo xi ngʼajko̱ tsakasénnda xi koaikaoni ya Egipto nga choʼnda koa̱n ijngokʼa. Tonga ji, jngoní Niná xi mali nichatʼai, xi nda chjotai, kʼoa tjínli kjoamatokon, likui tokjoan nijtilai yaoli kʼoa nʼio tse kjoanda kao kjoatsjoacha tjínli, kʼoa alikui kinjiotokuin”.

^ párr. 15 Nehemías 9:28, 31: “Tonga kʼianga jenyʼán sʼin batio, tikui xi chʼaotjín kʼoasʼínngáni ngixkuin, kʼoa tsakʼaiʼndení nga totaon tsabe je chjota kontrale. Kʼoa kʼiaa tikʼoamangánile jéele kʼoa síjéngánili nganʼio, kʼoa ji, kinoʼyalai saʼnda tje̱n ngʼajmi kʼoa kinikatíondaíní nga̱ nʼio tjínli kjoamatokon, kʼoa nʼio nkjín kʼa nga kʼoasʼin tsakisenkoai. Kʼoa nga kʼoasikji tse kjoamatokon tjínli alikui kinikjesuin kʼoa ni kinjiotokonjinlai; nga̱ jngoní Niná xi nda chjotai kʼoa xi tjínli kjoamatokon”.

^ párr. 17 Nehemías 9:38: “Xi tʼatsʼe ngayeje jebi, jngo kjoasʼendajin tichjijin xi tsín si̱kʼantjaiyaijin. Kjoasʼendajin jebi jé tjíosʼín firma kʼoa tjíobinyáne seyole je xi nyatítjonnajin, kao chjota levita kʼoa kao naʼminajin”.