Ir al contenido

Ir al índice

Jmeni xi koannda kui bakó nga tíjna jngo Niná xi nʼio tse nganʼio tjínle

Jmeni xi koannda kui bakó nga tíjna jngo Niná xi nʼio tse nganʼio tjínle

“Señor [Jeobá], bakinli nga ji katjitjojeyai [...], nga ji kinindai ngayije tsojmi.” (APOC. 4:11)

1. Jósʼiaan nga ñaki taja katasʼejna kjoamakjainná.

NʼIO nkjín chjota xi tokʼia makjainle jme xi ʼmile kʼianga ñaki xko̱n beni. Jósʼin kuinyakoaa chjota jebi nga katamakjainle xi tʼatsʼe Jeobá nga̱ ya Biblia kʼoatso nga niʼyajin chjota xi sa “tsabe Niná” (Juan 1:18). Kʼoa ñá, jósʼiaan nga ñaki taja sʼe̱jna kjoamakjainná kʼianga ñaki tíjna je “Niná xi tsín matsen” (Col. 1:15). Xi títjon, machjénní nga kataʼyaa kjoaʼmiya xi bʼéʼma jokjoantjínni xi tʼatsʼe Jeobá. Xi majaoni, machjénní nga katamaná josʼin si̱chjén je Biblia kʼianga si̱kʼéjnatseen jme xi tjíobʼéchjoale chjota nga tsínnile “kjoachjinele Niná” (2 Cor. 10:4, 5).

2, 3. Jméni xi jao koya bʼéchjoale chjota nga tsín beni jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná.

2 Jngo koya xi tjíobʼénjiotʼain chjota nga tsín kjimakjainnile xi tʼatsʼe Niná kuiní xi tʼatsʼe evolución. Kjoachjine jebi kjántʼaa jmeni xi tso je Biblia kʼoa lijme kjoachoya tsjoále chjota. Je xi kui makjainle kʼoatso nga toxijña tsʼatsen je kjoabijnachon. Kʼianga kʼoatso kuikjoánni xi tso nga tokjoatjao tiyoaa i̱ Sonʼnde.

3 Xi majaoni, tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin bakóya nga tosʼa te jmi nó tjínle nga koannda je ngʼajmi, Sonʼnde kʼoa kao kjoabijnachon xi tjín. Je xi kʼoasʼin makjainle kʼoatso nga to jaon nichxin kisindani Niná ngayeje tsojmi xi tjín kʼoa alikui makjainle ninga kjimasjaile je chjota científico xi bakó nga tsín kʼoatjín jebi. Ninga kʼoatso chjota jebi nga bexkón jotso Biblia, jmeni xi bakóya alikui binyakao chjota nga makjainle xi tʼatsʼe Niná. Ánni. Kuinga tsín nda bakóya, joxi tsín kʼoatjín jotso Biblia male chjota. Jebi kui síkjaʼaitsjenjinná jokisʼin kʼa chjota xi tsakatio nga siglo l, nʼio bexkón Niná kitso, tonga likuini kisʼele kjoaʼisentokon xi ñaki kixi (Rom. 10:2). Jósʼin si̱chjén je Énle Niná nga kʼoéjnatseen nga tsín kixi tíjna je evolución kʼoa kao kjoaʼmiya xi kʼoasʼin bakóya nga to jaon nichxin koanjngonile Niná jmeni xi kisinda. * Tokʼianí tsa kʼoénelee yaoná nga katasʼená je kjoankjíntokon xi ñaki kixi tíjna.

KJOAMAKJAINNÁ KUI YʼANGINI XI ÑAKI KʼOATJÍN KʼOA KAO CHOA̱ XI TJÍO

4. Jméni xi chʼangiñá josʼin makjainná.

4 Je Biblia kʼoatsoná nga chjí jchatokoán je kjoankjíntokonle Niná joni tsa tao̱nchjí (Prov. 10:14). Je Jeobá kui xi mele nga ñaki kui chʼa̱ngiñá kjoamakjainná jmeni xi ñaki kʼoatjín kʼoa kao choa̱ xi tjío, kʼoa mai nga kui chʼa̱ngiñá je kjoachjine sonʼnde kʼoa kao kostumbrele relijión ndiso (tʼexkiai Hebreos 11:1). Kʼianga taja katasʼe kjoamakjainná xi tʼatsʼe Niná, machjénní nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tíjna je Niná (tʼexkiai Hebreos 11:6). Kʼoa ali to kjoamakjain kjitiajin xi tjínná. Kuinga makjainniná nga fasjaiyaa jokjoantjínni kjoa kʼoa nga nikjaʼaitsjeen (Rom. 12:1).

5. Jméni xi tsín jao bʼé tokoán nga ñaki tíjna je Niná.

5 Je pastro Pablo kʼoakitso anni nga ñaki makjainniná nga tíjna je Niná ninga tsín ʼyañá xkoaan, kitso: “Je kjoa xi tsínkui matsen xi tsʼe Niná, xi kui nganʼiole xi tíjnantsjai, kʼoa xi kui jo kjoan Niná, koantsen saʼnda nga kisʼenda sonʼnde. Je kjoabi tsaʼyale totʼatsʼe tsojmi xi kisʼenda” (Rom. 1:20). Jósʼin kuisenkoai je chjota xi to jao tjínle tʼatsʼe Niná kʼianga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso testo jebi. Tsakui nichxin koa̱n kui chja̱kaoni jmeni xi kisinda je Niná jñani bakó jokji nganʼio tjínle kʼoa jokji kjoachjine tjínle. Jolani xi si̱kʼaxkiaa ibi.

JMENI XI KISINDA NINÁ KUI BAKÓ JOKJI NGANʼIO TJÍNLE

6, 7. Jósʼin bakó nga jao koya xi tsakʼéle Sonʼnde je Jeobá kʼianga nʼio tjínle nganʼio.

6 Jokji nganʼio tjínle Jeobá kʼoati ya bakó je xi jao koya tsakʼéle sonʼnde nga tsín jme xi maná. Jé xi atmósfera ʼmi kʼoa kao xi campo magnético ʼmi. * Je xi atmósfera ʼmi ali tsa tokuijin tsjoáná je ntjao̱ xi chjenjtá, kʼoati kui xá tíjnani nga tsín i̱ katatsao tʼanangi je la̱jao̱yʼai xi meteoritos ʼmi, nga̱ tsa i̱ jtsao nʼio tse kjoaxkón sʼe̱. La̱jao̱ jebi yaa maxkoa̱jin ya atmósfera kʼoa tojo lʼísa kjoan nga tsaoni ngʼá kʼianga njio.

7 Ijngosa koya xi basenkao je sonʼnde kui je xi campo magnético ʼmi. Jebi yaa nroani je lʼí xi tíjnaya ngabasenle Sonʼnde. Lʼí jebi kótó kji kʼoa tíbʼatji kʼoa ñaki ki̱cha̱sjuení. Nga kʼoakjima nʼio tse nganʼio tíbʼasje kʼoa ñaki bitjokajin Sonʼnde kʼoa kui nganʼio jebi xi campo magnético ʼmi. Jebi kui basenkaoná nga tsínkui bakáná je lʼí xi bʼasje je Tsʼuí kʼianga tsinngatʼa. Kʼiatsa tsínlani xi campo magnético ʼmi, je lʼíle tsʼuí sikjeson jmeni xi tjín Sonʼnde. Alikui jao tjínná kʼianga “nʼio tse nganʼio tjínle” je Jeobá (tʼexkiai Isaías 40:26). *

JMENI XI KISINDA NINÁ KUI BAKÓ JOKJI KJOACHJINE TJÍNLE

8, 9. Jósʼin bakó nga nʼio chjine je Niná josʼin síxá jmeni xi tsakʼénda.

8 Je kjoachjine xi tjínle je Jeobá yaa bakó josʼin síxá jmeni xi tiyochonlee. Cha̱niyalai jkui jngo naxinandá jñani nʼio nkjín miyón chjota tjín kʼoa tsa ñaki tíchjoandai naxinandá jebi. Je xjáo xi kjindai kui bʼéchjoale nga tsín faʼasʼen nandá xi tjín ya nditsin kʼoa nga tsín bitjo je tjé xi maxkó. Nga kʼoasʼin tíchjoandai naxinandá jebi nʼiojin koa̱njndí kʼoa liʼyajin tichjota sʼe̱ni nga jekoa̱nni. Naxinandá jebi kui mangósonkao je Sonʼnde xi tiyosoán, jngoyale xjáo kijnandaile. Choa nandá tjínle kʼoa alikui ma bichonsjee jmeni xi tísíjndí. Tonga je Sonʼnde, nʼio nkjín jmi miyón chjota kao cho̱ tjíobatioson. Je xi tíbasenkao Sonʼnde kuiní nga ma tije sítsjeni jmeni xi machjénná nga tiyochoán.

9 Tikjaʼaitsjenlai je ntjao̱ xi chjenjtá. Nʼio nkjín jmi miyón mani xi ntjao̱ kjenjta kʼoa xijema kui mʼaonsje xi dióxido de carbono ʼmi, xi jngoyale to tjésa. Tonga je ntjao̱ xi chjenjtá alikuikʼia fe kʼoa alikuikʼia toya atmósfera bichósatío je xi tsín timachjénni. Ánni. Kuinga tíjna je xi fotosíntesis ʼmi. Je yá kao naxó xi xka̱ sase tjínle kui kjoé dióxido de carbono, nandá, lʼíle tsʼuí kʼoa kao je xi tjínle nangi, kʼoa ntjao síkʼóya nga jemani. Je Jeobá tikui síchjénni jmeni xi je tsakʼénda jolani tsa yá kao naxó nga tsjoáná kjoabijnachon kʼoa nga chjenjtá (Hech. 17:25). Ñaki tomaxkónná josʼin síxá jmeni xi tsakʼénda je Niná.

10, 11. Jósʼin bakó kjoachjine xi tjínle Jeobá je cho̱tja̱tse xi monarca ʼmi kʼoa kao cho̱ xi libélula ʼmi.

10 Kʼoati ya bakóná je kjoachjine xi tjínle je Jeobá jokji nkjín koya cho̱ kisinda. Je chjota xi tʼatsʼe cho̱ kotʼayason kʼoatso nga tsakui nichxin jao miyón kʼoa tsa jngo siento miyón koya cho̱ tjín i̱ Sonʼnde (tʼexkiai Salmo 104:24). * Ninga tojngo jao cho̱ chotsenlee ʼyañá jokji kjoachjine tjínle xi kisinda.

Josʼin koannda je xko̱n xi libélula ʼmi yaa bakó nga nʼio chjine je Niná, tojosʼin matsen sén xi faʼaitʼa ibi kʼianga nijeya xko̱n cho̱ jebi (Chótsenlai párrafo 11)

11 Tobʼelañá, je cho̱tja̱tse xi monarca ʼmi, je xokoajko̱ tokʼoanatjío jokjoan xko̱n lapicero. Tonga nga fitje̱n yaa tje̱n nroani Canadá kʼoa yaa saʼnda bichó jngo jñájchá xi nchja̱ni México, janla jmi kilómetro fitje̱n kʼoa kui Tsʼuí síchjén josʼin fitje̱n. Tonga jósʼínnile nga̱ totísíkjanʼnde je Tsʼuí. Jé Jeobá xi kʼoasʼin tsakʼénda xokoajko̱ cho̱tja̱tse jebi nga be josʼin fitje̱n ninga tísíkjan je Tsʼuí. Kʼoa tikjaʼaitsjenlai je cho̱ xi libélula ʼmi. Nga jngó jngó xko̱n me kante jmi ya mani cho̱tsínxko̱n. Kʼoa ninga i̱natjín je xokoajko̱, sasa beni kʼiatsa jme xi sikjan.

12, 13. Jméni xi tomaxkónli josʼin tsakʼénda Jeobá je célula xi tjínle yaoná.

12 Tonga xi ngisa tomaxkónná kui josʼin tsakʼénda Jeobá je xi célula ʼmi, xi tjínle ngatsʼi je xi tjíokon. Tobʼelañá, je yaoná xi chjotaa jngo sientola biyón célula tjínle. Kʼoa nga jngó jngó célula jebi kui tjínle xi ADN ʼmi (ácido desoxirribonucleico), jo nʼó kjoan kʼoa yaa nya ngayeje xi machjén nga koa̱n koa̱nnda jngo chjota.

13 Jókji én nya je ADN. Kʼianga koa̱njinná kuila si̱ngósonkoaa jngo disko. Jngo disko koaan chóya ngayeje én xi nya jngo diccionario, kʼoa tokʼoamaná nga̱ toʼinakjoan xjoe je disko. Tonga tsa jngo gramo je ADN kʼoakji én nya jokji nya tsa jngo biyón disco. Xi tsonile, tsa jngo cucharaʼndí je ADN, je én xi nya koaanle jan siento basen ya kʼoatjín chjota koa̱nndani jokji chjota tjín ngakjijnda Sonʼnde.

14. Kʼianga tiʼyai jmeni xi kjimasjaile je chjota científico, jósʼin nikjaʼaitsjain xi tʼatsʼe Jeobá.

14 Je rey David kʼoakitso nga jngoyale jngo libro tjítʼa josʼin manda jngo chjota. I kitso xi tʼatsʼe Jeobá: “Tsaʼyani xkuin saʼnda nga sʼa kjimajcháya yatsʼoa̱ na̱na, kʼoa yaa libroli tjítʼaxo̱n ngayeje, nichxin nga kʼoasʼin koannda, kʼoa saʼnda nga kjesa jme xi tjínjin” (Sal. 139:16). Kʼianga kisinkjínle kon je David josʼin koannda ñaki tsakʼasjengʼa je Jeobá. Kʼoa jmeni xi tjíobe ndʼaibi je chjota científico ngisa timaxkónngániná kʼoa ngisa tikʼoasʼin nikjaʼaitsjenngáñá josʼin kisikjaʼaitsjen je salmista kʼianga kitso: “Kʼoasjengʼale nga̱ naskánasʼin tsakʼendanái. Je xáli nʼio naskánatjín, josʼin nga be je ni̱ma̱na” (Sal. 139:14). Jmeni xi kisinda Niná kui bakóná kʼianga ñaki tíjna. Kʼoa ánni nga tsín besíni je chjota.

KUINYAKOAA JE CHJOTA NGA KATABʼASJENGʼA JE NINÁ XI NʼIO TSE NGANʼIO TJÍNLE

15, 16. 1) Jósʼin binyakao chjota je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná nga ngisa bechjí je kjoachjine xi tjínle Jeobá. 2) Jñánile xi nʼio koantsjoachai kʼianga tsakʼexkiai je xi “¿Casualidad o diseño?” ʼmi.

15 Jenʼio nkjín nó kʼianga nkjín miyón chjota tjíobinyakao je rebista ¡Despertad! kʼianga tjíobe jmeni xi kisinda je Niná xi nʼio tse nganʼio tjínle. Tobʼelañá, je ¡Despertad! xi tsʼe sá septiembre nó 2006, je xi “¿Existe un Creador?” tsakʼin, nʼio nkjín chjota tsakinyakao, jolani je chjota xi kui evolución tjíobʼéchjoangi xko̱n kʼoa kao je chjota xi kʼoasʼin makjainle nga to jaon nichxin koanndani ngayeje xi tjín Sonʼnde. Jngo tichjaa xi i̱ tso én kiskile je sucursal xi tíjna ya Estados Unidos: “Nichxin nga tsʼabí rebista jebi nʼio nkjín chjota tsakáyo. Jngo maestra xi Biología bakóya kan rebista kisijé. Jngó jngó kitsjoale je xti xi tsoyale”. Ijngo ndsʼee xi i̱ tso xi kiski: “Nʼio xinyasoan je Énle Niná saʼnda tje̱n nga tífikjetʼa nó 1940, kʼoa jeme jankan kao xjaʼaon nóna ndʼaibi, tonga nikʼiajinla nga kʼoasikji tsjoa kisʼeya tokoán joni je sá kʼianga tsʼabíson ¡Despertad! jebi”.

16 Kitsʼiakjoanni nó 2008, me ngayeje ¡Despertad! nga kui faʼaitʼa je xi “¿Casualidad o diseño?” tso. Kjoaʼmiya jebi kui bakó jokisikjoan Niná jmeni xi kisinda, kʼoa kʼoatso nga ya tjíokjenngile chjota jmeni xi tjíosínda. Kʼoa nga nó 2010 kui tsakʼainá foyeto xi ¿Es la vida obra de un Creador? ʼmi, foyeto jebi kui xá kisʼendani nga koasenkao je chjota nga kʼoasjejeya je Niná. Je sén xi faʼaitʼa nʼio naskánakjoan kʼoa tjíokʼa xi flecha tjínle, kui xá tjíoni sén jebi nga kuinyakao je chjota xi bʼéxkia nga katabechjí jokji kjoachjine tjínle Jeobá. Kʼoa je kjoachjonangi xi faʼaitʼa kui síkjaʼaitsjenle chjota jme xi kabʼéxkia. A saje kinichjain foyeto jebi nga ʼmiyasuin xki̱ niʼya, ya kaye kʼoa tojñani nga titomjai.

17, 18. 1) Jon xi xijchá mao, jósʼin koa̱n kuinyakao je ʼndíxtino nga koa̱nle sitoánntjai kjoamakjainle. 2) Jósʼin tinichjain je foyeto xi kui tjíonchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi kisinda Niná kʼianga chotʼayajtíon ya yaniʼyano je Énle Niná.

17 Jon xi xijchá mao, a chotʼayañó kao ʼndíxtino foyeto jebi kʼianga chotʼayajtíon ya niʼyano je Énle Niná. Kʼiatsa kʼuínyalao je ʼndíxtino ngisa koa̱ntajasa kjoamakjainle xi tʼatsʼe Jeobá. Kʼiatsa tjínno ʼndíxti xi skuela tjíotsoma, jéní xi ngisa tse kjoa tjíofaʼatojin ya ndʼiaskuela kʼianga kui tjíoʼmiyale xi tʼatsʼe evolución. Je chjota científico, je maestro, je xo̱n xi bitjo, xi faʼa ya telebisión, ya pelíkula kao kjoasʼetsaojin xi tjín sonʼnde, kui xi mele nga kʼoasʼin koa̱nkjainle chjota nga ñaki kʼoatjín je evolución. Jon xi xijchá mao, kʼoati koa̱n si̱chjaon je foyeto El origen de la vida. Cinco cuestiones dignas de análisis, xi kʼoati kʼia kitjo nga nó 2010, kʼianga kuinyakao je ʼndíxtino. Foyeto jebi kʼoa kao foyeto ¿Es la vida obra de un Creador? nʼio basenkao je ʼndíxti nga male síchjén kjoafaʼaitsjenle (Prov. 2:10, 11). Kʼoa basenkao nga be tsa kʼoatjín kʼoa tsa mai jme xi ʼmiyale ya ndʼiaskuela.

Jon xi xijchá mao, takoyalao je ʼndíxtino nga katasítoánntjai kjoamakjainle (Chótsenlai párrafo 17)

18 Je foyeto El origen de la vida kui xá kisʼendani nga koasenkao je xti xi skuela tjíotsoma kʼianga jngo én bʼasje je chjota científico xi kʼoatso nga je nindale cho̱ xi masjaile kui bakó nga ñaki kʼoatjín xi tʼatsʼe evolución. Foyeto jebi basenkao je xti nga tije sínkjínnile kon tsa kʼoatjín kʼoa tsa mai jotso chjota científico. Kʼoati bakóyale jokuitsole ʼyani xi kʼoatso nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je chjota científico nga tokʼoasʼin tsʼatsen je kjoabijnachon. Jon xi xijchá mao, machjénní nga katamale je ʼndíxtino nga katatsoya ánni nga tʼatsʼe Niná makjainsínile. Kʼoa jon, koaan kuinyakao tsa si̱chjaon nga jao foyeto xi jekanikʼaxkiaa (tʼexkiai 1 Pedro 3:15, TNM). *

19. Jméni kjoanda xi tjínná ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa.

19 Nʼio tse xi jchasaa jokjoan je Jeobá kʼiatsa kʼoéxkiaa je xo̱n xi síkasénná je naxinandále, jñani kui tínchja̱ni jmeni xi kisinda. Jebi nʼio koasenkaoná nga ñaki kao ni̱ma̱ná chʼa̱sjengʼaa je Niná (Sal. 19:1, 2). Nʼio tse kjoanda tjínná nga chʼasjejeyaa je Jeobá kʼoa nga ʼyaxkoán nga̱ jé kisinda ngayeje xi tjín ngʼajmi kao sonʼnde (1 Tim. 1:17).

^ párr. 3 Tsa mesali jchai josʼin koa̱n chja̱kaonajmiá je chjota xi kui bakóya nga to jaon nichxin koanjngonile Niná jmeni xi kisinda, chótsenlai pájina 24 saʼnda 28 je foyeto xi ¿Es la vida obra de un Creador? ʼmi.

^ párr. 6 Ya pájina 6 kao 7 xi tsʼe foyeto ¿Es la vida obra de un Creador? yaa faʼaitʼa je sén xi koa̱n chótsenlai.

^ párr. 7 Isaías 40:26: “Chjómingʼao xkon kʼoa chótsaon ya ngʼá. ʼYáni xi kisinda ngayeje jebi. Jéní xi ñaki nʼio nkjín niño bʼasje kʼoa síkatío chʼin chʼin, kʼoa nchja̱jaʼaínle nga jngó jngó. Kʼoa nga nʼio tse nganʼio tjínle, nijngojin xi cha”.

^ párr. 10 Salmo 104:24: “Nʼio nkjín mani tsojmi xi kinindai, ji Jeobá. Ñaki kao kjoachjine kinindani ngayeje. Je sonʼnde ñaki kijnakitse jmeni xi kinindai”.

^ párr. 18 1 Pedro 3:15: “ʼNdele nga kʼoasʼiaon, tosa chʼa̱sjetsjao Cristo ya jinni̱ma̱no nga Naino ma, tiyondao ngantsjai nga titoánntjao je kjoachoya xi tjínno kʼianga ʼya xi skónangino ánni nga tjínnino kjoachoya, tonga kao kjoandʼé kʼoa kao kjoaxkóntokon kʼoatʼiaon”.