Ir al contenido

Ir al índice

Jo “choʼnda sʼin tixálao” je Jeobá

Jo “choʼnda sʼin tixálao” je Jeobá

“Ali tsʼejion xi nʼiao [...], joni choʼnda sʼin tixálao Nainá [Jeobá].” (ROM. 12:11)

1. Jméni xi tsín mangóson josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe jngo choʼnda kao xi tso ya Romanos 12:11.

NʼIO nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga nʼio totaon ʼya jngo xi choʼnda ma. Tonga alikui kʼoasʼin tíjna nga choʼndale Niná maa. Je Énle Niná kʼoatso kʼianga nʼio ndʼé je xi Naile mani je chjotale Cristo. Kʼoa je pastro Pablo kʼianga kʼoakitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ngasʼa nga choʼndale Jeobá katama, kʼoakitsole nga kao kjoatsjoacha kʼoakatasʼínni (Rom. 12:11). Jméni xi kitjenkao nga choʼndale Niná maa. Jméni xi sʼiaan nga tsín choʼndale Na̱i katamaa kʼoa nga tsín choʼndale sonʼnde katamaa. Jmé kjoanda xi kʼoaile je choʼndale Jeobá xi kixi tjíofitʼale.

“ÑAKI KJOAIXI NGA TSJOAKE JE NAINA”

2. 1) Ánni nga tsín koanmesínile nga ndaí sʼin tsakʼejna jngo xi choʼnda koan nichxin kjoatse. 2) Jósʼin kitsoyanile nga kʼoasʼin kitjoxʼá xo̱ño jngo xi choʼnda koan.

2 Je kjoatéxoma xi tsakʼaile je naxinandá Israel síchoyaná ʼyá choʼndani xi tjínnele koaan. Je chjota judío xi choʼnda koan nichxin kjoatse kʼiaa nikatíondaí nga jefele jaon nó (Éx. 21:2). Tonga tsa jngo choʼnda xi nʼio tsjoake je naile kʼoa mele nga tosi tonda je sixále, je Jeobá jngo kjoatéxoma tsakʼéjna nga koa̱n tojo choʼnda sʼin sixá chjota jebi. Je xi nai ma tjínnele nga ya koajnatʼa xo̱ño choʼndale ya xo̱ntjoale niʼya kʼoa jngo nindo skóʼaini je xo̱ño (Éx. 21:5, 6). Ánni nga ya xo̱ño kʼoakisikaosíni. Kʼianga én hebreo, kʼianga nitjosoán kʼoati kui kitjenkao nga noʼyá. Kʼoa kʼianga kʼoasʼin tjoxʼá xo̱ño jngo choʼnda kui kitsoyanile nga tosi tonda choʼnda koa̱n kʼoa nga tosi tonda sitjosonle je naile. Jebi kui mangóson nga kʼoasʼin tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá. Kʼoatsakʼinlee nga si̱tjosonlee nga̱ tsjoachañá.

3. Ánni nga tsakʼaitʼasínilee yaoná je Niná.

3 Kʼianga kjesa mangínsʼenngindájián tongini kʼoatsakʼé tokoán nga je Jeobá si̱xálee, nga choʼndale koaan. Kʼoa kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná kʼoatsakʼinlee nga̱ mená si̱tjosonlee kʼoa kʼoasʼiaan josʼin mele. Aliʼya xi tsakʼénená nga kʼoakinʼia. Kʼoa saʼnda je ʼndíxti xi sʼa choa nóle kʼoati tsjoátʼale yaole je Niná kʼoa fisʼenngindá kʼoa ali tsakuijin kʼoasʼínni nga je xijchále xi kʼoasʼin mele. Ñá xi chjotale Cristo maa kuinga tsakʼaitʼanilee yaoná je Nainá Jeobá nga tsjoachaa. Je pastro Juan i kitso: “Kʼoasʼin tjaochaa Niná, nga nikjitjosoán kjoatéxomale” (1 Juan 5:3).

NDAÍ TJÍO KʼOA CHOʼNDA KAONI

4. Jósʼin nga “choʼndale xi kjoakixi” maa.

4 Nʼio tse kjoanda bʼailee Jeobá kʼianga títsjoáʼndená nga choʼndale kjimaa. Kʼianga tjínná kjoamakjain xi tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Jesús alikui tichoʼndale jée mañá. Kʼoa ningalani chjotajée maa, jekʼoatsakʼé tokoán nga si̱tjosonlee je Jeobá kao Jesús kʼoa nga nainá katama nga jao. Je pastro Pablo i kitso: “Joni tsa tiyokʼennío tʼatsʼe jée, tonga tiyochonnío tʼatsʼe Niná nga tiyokao Cristo Jesús Nainá. A tsín ʼyao ʼyanibe xi kʼoailao yaono nga choʼndale koa̱on nga si̱tjosonlao, jon nío xi ñaki choʼndale mao je xi nitjosonlao. Tsa je jéebe xi choʼndale koa̱on, kuiyaníoʼni, tonga tsa si̱tjosonlao Niná, kʼoaino xi kjoakixi. Tonga kjoanda kʼoailee Niná nga̱ jon xi choʼndale jée koaon, tonga jekinitjosonlao kao ni̱ma̱no jo kji choa̱le kjoafaʼaitsjen xi tsakʼinyano, jñale xi kichanitʼalao yaono. Tonga jejitjondaílao je jée. Jekoaon choʼndale xi kjoakixi” (Rom. 6:11, 16-18). Je pastro Pablo kʼoakitso nga kao ni̱ma̱ná nitjosonlee je Niná. Kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kui bakoá nga ñaki kao ni̱ma̱ná ni̱tjosonnilee. Kʼoa nga ñaki kixi jme xi sʼín je Niná, kui maa “choʼndale xi kjoakixi”.

5. Jméni xi tibixkantʼakoaa ngatsʼiaa, kʼoa ánni.

5 Nga choʼndale Niná maa jao koya tjínni xi tibixkantʼakoaa. Xi títjon, kui xi kisikʼaxki̱ je pastro Pablo nga kitso: “Tjínna kjoatsjoa xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná, josʼin tjín ni̱ma̱na. Tonga ʼbe ngijngo kjoatéxoma i̱jin ngayije jko̱yale yaona xi kjánkao je kjoatéxoma xi tsʼe kjoafaʼaitsjenna. Jébi xi síkʼéjnatʼanʼiona je kjoatéxoma xi tsʼe jée xi tíjnajin ngayije jko̱yale yaona” (Rom. 7:22, 23). Kʼoati nyaon nyaon tibixkantʼakoaa tsanda ñá je xi símekon yaoná, nga̱ chjotajée maa ngatsʼiaa. Kuinga i̱ tsosíni je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je pastro Pedro: “Chjotandaí nío. Ali nichjénjion kjoandaíno nga kʼoéʼma kjoatsʼenno, tonga kʼoatʼiaon joni tsa je xi síxále Niná” (1 Ped. 2:16).

6, 7. Jméni xi sʼín je Na̱i nga naskásʼin katamatsenle xkoaan jmeni xi chonle i̱ Sonʼnde.

6 Xi majaoni, kui tibixkantʼakoaa je sonʼnde xi kjinentsja je na̱i xi ndajin. Je Na̱i xi tíbatéxoma i̱ Sonʼnde, nkjín koya jmeni xi síchjén nga mele yándsʼiaan kuinyalee je Jeobá kao Jesús. Mele nga choʼnda sʼin kuiyolee. Kuinga batíobasensíniná che̱n (tʼexkiai Efesios 6:11, 12). Jngo koya che̱n xi síchjén kuinga naskásʼin katamatsenle xkoaan jmeni xi chonle i̱ Sonʼnde. Je pastro Juan i kitso: “Tsa jngo xi símekon sonʼnde, tsínle kjoatjaochajin xi tʼatsʼe Niná. Je ngayije xi tjín sonʼnde, je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná, kao kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan, kao kjoangʼatakon xi tsʼe je kjoabijnachonnábi, ali tsʼe Nʼainá, tsʼe sonʼndebi” (1 Juan 2:15, 16).

7 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota mesale nga nʼiosa nkjín tsojmi sʼe̱le. Jé Na̱i xosʼín nga kʼoasʼin katamakjainle chjota nga tokʼia tsjoa sa̱tío kon nga tao̱n sʼe̱le. Ngakjijnda nʼio nkjín tiendayʼai tjíosʼenda. Tojñani tokui nʼio tíbʼaxki̱ nga síxkónkjoan tsojmi xi katasʼená kʼoa nga nda kʼoétsaojiaan. Kuilakjoan je xi agencias de viajes ʼmi nkjín ʼnde síkʼaxki̱le chjota nga katafikotsen jñani nga tsín bexkon, kʼoa je chjota xi ñatje̱n fi alikui kjoafaʼaitsjenle Niná tjínle. Tojñani tiyoaa, tokʼoatíʼmi ʼndená nga si̱kʼantjaiyaa josʼin tiyoaa kʼoa nga kʼoasʼin kuiyoaa josʼin mele sonʼnde.

8, 9. Jméni xi male ʼyani xi kui fitje̱nngi je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa ánni nga nʼio xkón síkatíosíniná.

8 Kʼianga kinchja̱ni je pastro Pedro xi tʼatsʼe chjota, xi ya tsakatiojin je jtínle Cristo, xi jekʼoasʼin tjíosíkjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen je chjotasonʼnde, i kitso: “Tsjoa male, [nga] síñakon yaole nda tsa nichxin. Je chjotabe jndí, tsen chʼao kjoan. Tjínle kjoatsjoa nga bʼanacha kʼia nga tjíokjenkaono. Kʼia nga nchja̱ énngʼa xi tsín jme chjíle, kao kjoachi̱nga̱le yaole síndʼétʼale jée je chjota xi kjoakixi jitjoxinle xi tsín nda tjíoma. Sísʼengile [kʼoatsole] nga toska̱nindaí, tonga je kjoachi̱nga̱le batéxomantsjaile. Je xi kinikinjele, nangi tíjnale, joni choʼnda male je xi kisikinjele” (2 Ped. 2:13, 18, 19).

9 Kʼianga kui niñakonñá yaoná je “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” alikui ndaí biyoaa. Choʼndale Na̱i síkaoná, nga̱ jéní naile jmeni xi chon sonʼnde (1 Juan 5:19). Xkón sʼin síkatío ʼyani xi kui fitje̱nngi je tsojmi xi tjín sonʼnde choʼndale ma, kʼoa nʼio ñʼai tjínle nga koa̱n kʼoéjnandaí ijngokʼani.

KJOACHJINE XI ÑAKI TSJOA FÁYA TOKOÁN

10, 11. ʼYáni xi ngisa nʼio bʼetʼale je Na̱i, kʼoa ánni nga kjoa kʼoéjnajinsíni tsa ʼyani xi skuelangʼa skótʼaya.

10 Tojo kisʼin ya ʼndenaxóle Edén je Na̱i, xi kontra tíjnale Niná, je xi ngisa nʼio bʼetʼale jéní xi kje tjínjinle kjoafaʼaitsjen, kʼoa je xi nʼio kʼoasíkao jé xi sʼa xti. Je Na̱i alikui tsjoa sʼele nga jngo xi sʼa xti, kʼoa toʼya chjotani, xi mele nga choʼndale Jeobá koa̱n. Je Na̱i kui xi mele kʼianga yátsʼi̱n katabinyále Jeobá je chjota xi jekitsjoatʼale yaole.

11 Ijngokʼala si̱kʼaxkiaa je choʼnda xi tjoxʼá je xo̱ño. Kʼianga tjoʼai xo̱ño baojin ma, tonga xi maskanni tochoa̱lesa sʼejna xi bakó nga tondiaa choʼnda sʼin sixále naile. Jngo xi sʼa xti kʼoati ñʼai male nga tsínkui kʼoasʼín jmeni xi sʼín je xti xínkjín. Je Na̱i kui síkʼabíson je kjoafaʼaitsjen xi kʼoatso nga tokʼia tsjoa satíole chjota kʼiatsa skuelangʼa skótʼaya. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa ʼyañá nga tsínkui xi tsjoa kʼoe tokoán. Je Jesús i kitso: “Tsjoa tjíole je xi be nga machjénle tʼatsʼe Niná” (Mat. 5:3TNM). Je chjotale Cristo xi jekitsjoatʼale yaole je Niná kui xá tjíoni nga Niná sixále, ali tsakuijin nga je Na̱i sixále. Tsjoake je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kui síkjaʼaitsjen ngantsjai (tʼexkiai Salmo 1:1-3). * Tonga je chjotale Cristo xi skuelangʼa kotʼaya nʼio tochoa nichxin sʼele nga kotʼaya je Biblia kʼoa nga síxále je Jeobá.

12. Jméni xi koa̱n skoéjin je xti.

12 Je xo̱n xi títjon kiskile Pablo je chjota xi tsakatio ya Corinto, i kitsole: “A ji kinokjoali nga choʼnda mai. Ali kʼoajin mali”. Tonga kitsole: “Tonga tsa kʼoati koa̱nli nga kuijnandaí, tosa nda nga kui tichjain” (1 Cor. 7:21). Kʼianga siglo I, kisʼe chjota xi nai koan, xi totaon tsabe je chjotale Cristo kʼianga choʼndale koan. Kʼoa nga kʼoasʼin tsakatio ngisajin nda nga tsakásjaile josʼin nga ndaí koatio. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjín naxinandá jñani kjoanʼio sʼenele je xti jokji tje̱n skótʼaya. Tonga jngo xi jefele xo̱nle jendaí bʼejna nga koa̱n kʼoasʼin jmeni xi mele, kʼoa koaan kui skoéjin je xá xi tsʼe precursor nga ngisa tse sixále Niná. Tonga tsa skuelangʼa mele skótʼaya, tojoni nga nda kʼoéjna i̱ Sonʼnde, tochale likui tindaí kʼoéjnani (tʼexkiai 1 Corintios 7:23).

ʼYáni xi meli nga naili koa̱n

JÑÁNILE KJOACHJINE XI NGISASA NʼIO NGʼA TÍJNA

13. Jñánile kjoachjine xi ngisa nʼio binyakao je xi choʼndale Jeobá ma.

13 Je pastro Pablo itso én xi tsakájinkon je chjotale Cristo xi tsakatio ya Colosas: “Chótsaon nga niʼyajin xi kʼoanachano kao kjoachjine xi tokjoandiso xi tsínjme chjíle, josʼin mangale chjota, josʼin tjíoma síkjitjosonle yaole jo tso kjoale sonʼnde, tonga likui [kʼoasʼin] jo tso Cristo” (Col. 2:8). Je chjota xi nʼio chjine ndʼaibi kui bakóya je “kjoachjine xi tokjoandiso xi tsínjme chjíle, josʼin mangale chjota”. Je skuelangʼa xi kui bakóya jebi, alikuini tsoyale je xti josʼin sijchá yaole. Tonga je choʼndale Jeobá kui kjoejin nga kotʼaya jmeni xi koasenkao josʼin nga kʼoéjna kʼoa nga sixále je Niná. Ñaki kui fitje̱nngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je Timoteo: “Kjaínga totse kuinje̱ná tsa bʼejngotakoán nga ʼyaxkoán Niná. Tsa tjínná xi chinee kao najño xi chʼakjá, tokʼoasʼin kʼoéjngotakoán” (1 Tim. 6:6, 8). ʼNdele nga nkjín diploma kao título sʼe̱le, je chjotale Cristo tosa kui xi sʼín nga ngisa tse nichxin tsoyason Énle Niná ánni nga kuinyakaosíni chjota nga chjotale Cristo katama (tʼexkiai 2 Corintios 3:1-3).

14. Tojo tso Filipenses 3:8, jókji chjí tsabekon Pablo kʼianga choʼndale Niná kao tsʼe Cristo koan.

14 Tikjaʼaitsjenlai je pastro Pablo. Jé tsakakóyale xi Gamaliel tsakʼin, jngo maestro xi nʼio nda be kjoatéxomale chjota judío. Je kjoachjine xi tsakʼaile yaa mangóson je xi ʼmiya ndʼaibi ya universidad. Tonga jósʼin tsabekon je Pablo kjoachjine jebi kʼianga jechoʼndale Niná koan kʼoa nga choʼndale Cristo koan. I kitso: “Kʼoasʼin ʼbekoan ngayije kjoa nga lijme chjíle. Kjaínga tongisa chjíle nga nda ʼbe Cristo Jesús, Naina. Tʼatsʼe Cristo kisichania ngayije, tojoni tsa tjé ʼbekoan, jméni nga kʼoasʼin kuinjesínina Cristo” (Filip. 3:8). Kʼiatsa kʼoati kui kjoafaʼaitsjen sʼe̱le je xti kʼoa kao xijchále koaanle skoéjin jokji tje̱n skótʼaya (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

NDA SI̱SIAAN JE KJOACHJINE XI NGʼA TÍJNA KJOAIXI

15, 16. Jmé kjoachjine xi tsjoá je naxinandále Jeobá, kʼoa jmé xá síchjineniná.

15 Jméni xi chon ya universidad. Je chjota xi ya tjín faʼatone kjoatéxoma kʼoa bakó nga tsín ndatjío kon xi kao chjotaxá, tjín kjoachajngi kʼoa faʼatone choa̱le jme xi sʼín (Efes. 2:2). Tonga je naxinandále Jeobá kui tsjoá kjoachjine xi ngisa nʼio ngʼa tíjna, kʼoa ʼnde jñani ʼmiyale choʼndale Jeobá ñaki kjoanyʼán tjín. Xki̱ xomana tíʼmiyaná kʼianga sʼejna je Skuela xi síchjine choʼndale Niná. Xi ijngosani, tjín skuela jñani ma fi je ndsʼee xi precursor sʼin tjíosíxá, xi sʼa tjíotoje (Skuela xi síchjine je ndsʼee xi sʼa tjíotoje) kʼoa kao je skuela xi ma fi xi jechixan xi kʼoati precursor sʼin tjíosíxá (Skuela xi síchjine xi jechixan). Kjoachjine jebi basenkaoná nga nitjosonlee je Jeobá, je Nainá xi tíjna ngʼajmi.

16 Kʼoati koa̱n kjoásjee kjoachjine xi tsʼe Niná ya Índice de las publicaciones Watch Tower kʼoa kao CD-ROM xi tsʼe Watchtower Library. Kui xá tjíoni nga binyakaoná nga je Jeobá ʼyaxkoán. Kjoachjine xi ya sokóná basenkaoná nga bʼainganʼiolee chjota nga katafáondani kao Niná (2 Cor. 5:20). Kui xi mená nga chjota jebi kʼoati kuitsoyale xi kjaʼaí (2 Tim. 2:2).

KJOANDA XI KʼOAILE JE XI CHOʼNDA MA

17. Jmé kjoanda xi sʼele je xi kui kjoejin je kjoachjine xi ngisa nʼio ngʼa tíjna.

17 Kʼianga tsakʼéjna choa̱ xi tsʼe tao̱n xi talento ʼmi je Jesús, jao choʼnda kisikʼaxki̱ xi kixi koan, je naile choʼnda jebi kʼoakitsole nga nda kisʼin kʼoa ngisa tse xá kitsjoale nga jekoanni (tʼexkiai Mateo 25:21, 23). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼianga kui chjoejiaan je kjoachjine xi ngisa nʼio ngʼa tíjna, nʼio tsjoa bʼé tokoán kʼoa tse kjoanda sʼená. Tobʼelañá, je Michael kʼoakoan. Nʼio nda tsakʼasje xo̱nle ya ndʼiaskuela kʼoa je maestrole tsakatiojtín kʼoa kʼoakitsole nga koa̱n kjoaʼasʼen ya universidad. Tonga tokʼoakoanle je maestrole nga kʼoakitsole je Michael nga jngo curso koai jñani tochoatse kʼuínyale. Xijekoan, tochoatse jaʼato nga koanle tsakajngiʼa yaole kʼoa precursor regular sʼin kisixá. A nʼio tse jmeni xi kisicha nga kʼoakisʼin. Mai. Itso: “Je kjoachjine xi tísʼena nga precursor sʼin tisixá kʼoa nga chjotajchínga sʼin tijna nʼio chjíle. Je kjoanichikontʼain kʼoa kao kjoanda xi tísʼena ndʼaibi alikuijin koa̱nngóson je tao̱n xi kinjena kʼiatsa kʼoakisʼian jme xi kitsona je maestro. Nʼio tsjoa tjín tokoan nga tsín kia ya universidad”.

18. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga je kjoachjine xi ngisasa nʼio nda kui xi tʼatsʼe Niná nroani.

18 Je kjoachjine xi ngisasa nʼio ngʼa tíjna jé xi tʼatsʼe Niná nroani, nga̱ kui xi basenkaoná nga choʼndale Jeobá maa kʼoa nga kʼoanʼia josʼin nga mele. Kjoachjine jebi kʼoati jngo kjoachoya tsjoáná nga ndaí kuiyolee “xi tofitson” kʼoa nga kuichotjenngiaa nga xtile Niná koaan (Rom. 8:21). Tonga xi kʼoati nʼio ʼmiyaná kuinga koakoá nga tsjoachaa je Jeobá, je Nainá xi tíjna ngʼajmi (Éx. 21:5).

^ párr. 11 Salmo 1:1-3: “Tsjoa tjínle je chjota xi tsínkui fitje̱nngi kjoafaʼaitsjenle je chjota xi chʼao sʼín, kʼoa je ndiaale je chjotajée alikui ya basenya, kʼoa alikui ya bʼejnason jñani batio je chjota xi sinʼa. Tosa kui xi tsjoake je kjoatéxomale Jeobá, kʼoa nichxin kao nitje̱n bʼéxkia kʼoa síkjaʼaitsjenjin. Kʼoa ñaki yaa koa̱nngóson jngo yá xi ya sénndai ya xongánandá, xi bale to kʼianga bichóka cha̱nle kʼoa xi tsín xí xka̱le, kʼoa tojmeni xi sʼin nda kuichotsjoá”.