Ir al contenido

Ir al índice

ʼYáni xi ñato chjota xi síkuindaná kʼoa xi jin chjotatítjon ʼmile ndʼaibi

ʼYáni xi ñato chjota xi síkuindaná kʼoa xi jin chjotatítjon ʼmile ndʼaibi

“Ñato chjota xi síkuindaná si̱kinyátje̱nné kʼoa jin chjotatítjon.” (MIQ. 5:5)

1. Ánni nga tsín nda kichotsjoásíni jmeni xi tsakʼéndajin je rey xi tsʼe Israel kʼoa xi tsʼe Siria.

NGA jinle nó 762 kao 759 nga kjesa chʼajin nó 1, je rey xi tsʼe Israel kao xi tsʼe Siria kʼoakitso nga kjoajchán kʼoejna kao je xi jao ntje̱le Judá. Kui xi koanmele nga je koanentsja Jerusalén kʼoa nga kjaʼaí rey sikʼéjnayangajaole rey Acaz, tsakui nichxin jngo rey xi tsín ntje̱le David kitje̱nni (Is. 7:5, 6). Tonga jmeni xi tsakʼéndajin alikui nda kichotsjoá, nga̱ je Jeobá jetongini kʼoakitso kʼianga ya ntje̱le David kjuinroani xi rey koa̱n ngantsjai. Kʼoa jmeni xi tso Jeobá bitjoson ngantsjai (Jos. 23:14; 2 Sam. 7:16).

2-4. 1) Kʼoalasi jósʼin kitjoson Isaías 7:14, 16 kʼianga siglo VIII nga kjesa chʼajin nó 1. 2) Kʼoa jósʼin kitjoson kʼianga siglo I.

2 Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je rey xi tsʼe Israel kao xi tsʼe Siria nga nda kuichotsjoá jmeni xi sʼin. Nga̱ kʼianga to jngo kjoajchán, je rey Acaz jngo siento kao kan jmi chjota kjoajchánle kʼien. Kʼoa saʼnda yaa kʼienjin je Maaseya xi tile koanni (2 Crón. 28:6, 7). Tonga je Jeobá kuenta kisʼin jmeni xi kjima kʼoa alikui kisichajin jmeni xi tjínndajinle kao rey David. Jé profeta Isaías kisikasén nga kitsjoanganʼiole je naxinandá.

3 Je Isaías i kitso: “Koeni, je chjoónxti ʼndí kʼoa̱, kʼoa jngo ʼndíxʼin sʼe̱le, kʼoa Emmanuel sʼin tsjoá jaʼaínle”. Kʼoa i kitsosa: “Kʼoa kʼianga kjesa bejin tiʼndí jebi josʼin kʼoasjengi xi chʼaotjín kʼoa nga kui skoéjin xi ndatjín, je naxinandále nga jao rey xokjoan, je xi kʼoasʼin toxkia nokjonlai [je Israel kao Siria], si̱kjesonní” (Is. 7:14, 16). Je én xi fitsʼiani testo jebi, kʼoabixoán nga kʼoati kʼia kitjoson nga kitsin je Mesías, kʼoa kixi tíjna (Mat. 1:23). Tonga je rey xi tsʼe Israel kao rey xi tsʼe Siria alikui kʼia tsakʼétʼale Judá nichxin nga tsakʼejna Jesús. Kʼoa je én xi kui tínchja̱ni tʼatsʼe Emmanuel kʼiajin kitjoson títjon kʼianga nichxinle Isaías.

4 Tochoa tse jaʼato nga kʼoakitso én jebi je profeta Isaías, je chjoónle jngo ʼndí tsakʼa kʼoa ʼndíxʼin koan kʼoa Maher-salal-has-baz kitsole. Tsakui nichxin je ʼndí jebi xi kinchja̱ni Isaías, xi “Emmanuel” kitsole. * Nga kʼia, tsakui nichxin jngo jaʼaín bʼaile jngo ʼndí kʼianga tsin, kʼoa tsakui nichxin tjín xi síkjaʼaitsjenya jaʼaín jebi, tonga kjaʼaínisʼin nchja̱ jaʼaínle je xijchále kao xínkjín (2 Sam. 12:24, 25). Kʼoa xi tʼatsʼe Jesús, alikui jña kʼoatsoná ya Biblia tsa Emmanuel sʼin tsakʼai jaʼaínle (tʼexkiai Isaías 7:14; * 8:3, 4). *

5. Jméni xi tsín ndatjín kisʼin je rey Acaz.

5 Kʼianga jetjíobationda naxinandá Israel kao Siria nga skoé Judá, je naxinandá Asiria kʼoati koanmele nga tsʼe kuitsole Judá. Je naxinandá Asiria nʼio tsʼen koan kʼoa síxkónkji tse nganʼio kisʼele nga kui nichxin. Tojo tso je én xi tongini kinokjoa ya Isaías 8:3, 4, jé naxinandá Asiria koaikao “je tsojmi xi tjínle je naxinandá Damasco kʼoa kao tsojmi xi tjóʼale naxinandá Samaria” nga kjesa bichónejin Judá, xi tsonile, nga tosani je títjon naxinandá Siria kao Israel ni̱kjeson. Kʼoa je rey Acaz, tosa jngo kjoa tsakʼéndajin kao je naxinandá Asiria ʼndele nga kui sinʼiotʼa je énle Niná xi kitso je Isaías. Kʼoa je naxinandá Judá nʼio xkón tsakʼejna kʼianga naxinandá Siria tsakánentsja (2 Rey. 16:7-10). Je rey Acaz alikui koanle kisikuinda je naxinandá Judá. Kʼoa ndʼaibi, machjén nga kʼoati chjónangilee yaoná: “ʼYáni xi sinʼiotʼa yaona kʼianga jme kjoa xi faʼatojian. A jé Niná axo jé chjota” (Prov. 3:5, 6).

JNGO CHJOTATÍTJON XI KOANLE KISIKUINDA JE NAXINANDÁ

6. Jméni xi tsín koanngóson jokisʼin je Ezequías kʼoa kao rey Acaz.

6 Kʼiaa kʼien je rey Acaz kʼianga nó 746 nga kjesa chʼajin nó 1. Kʼoa jé Ezequías, xi tile koanni, tsakatéxoma ya naxinandá Judá. Nga kui nichxin, likui tinda tjíoni je chjota. Jeto ma̱ tjío kʼoa alikui tije Jeobá tjíobʼétsʼoanile. Jméni xi títjon kisʼin je Ezequías kʼianga jerey koan. A kuinga tao̱n katasʼele ijngokʼale je chjota. Mai. Je Ezequías nʼio tsabexkón Niná, kʼoa nʼio nda chjota koan xi kao naxinandá. Je xi títjon kisʼin kʼianga jetíbatéxoma, kuinga kitsjoanganʼiole je chjota nga je Jeobá katabʼétsʼoa ijngokʼanile. Je Ezequías koanchoyale jmeni xi mele Jeobá xi kao je, kʼoa kjoan kʼoakisʼin. Kʼoa jngo choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná (2 Crón. 29:1-19).

7. Ánni nga koanchjénsínile je nganʼiole rey Ezequías je chjota levita.

7 Je chjota levita jé kisʼenele nga koasenkao je naxinandá kʼianga je Jeobá katabʼétsʼoa ijngokʼanile. Kʼoa je Ezequías kisikatíoxkó je chjota levita kʼoa kʼoakitsole nga tsjoánganʼiole. Cha̱niyalai jkui jokisʼin je chjota levita xi kixi tjíofitʼale Niná, ñaki tsjoajin koanle kʼoa ñaki kinroajenjin ndáxko̱n kʼianga i̱ kitsole je rey: “Jonñó je xi kiskoejinno Jeobá nga ya kuinyao ngixko̱n nga si̱xálao” (2 Crón. 29:11). Jé chjota levita kisʼenele nga ijngokʼa je Niná katabʼétsʼoanile je chjota.

8. 1) Jmésani xi kisʼin je Ezequías nga kisitaja je kjoamakjainle naxinandá. 2) Jósʼin kichotsjoá jmeni xi kisʼin Ezequías.

8 Je rey Ezequías kʼoakitsole je naxinandá Judá kao naxinandá Israel nga jngo sʼuí Paxko katabʼéjna, kʼoa xijekoa̱n, nga kui katabʼéjna je sʼuí nioxtila xi tsínle naʼyo̱san, xi ñato nichxin sʼejna. Je naxinandá nʼio tsjoa kisatiole xi tʼatsʼe sʼuí jebi kʼoa saʼnda ngi ñatosa nichxin kisʼejna. Je Biblia itso: “Nʼio tse kjoatsjoa kisʼe ya Jerusalén, saʼnda nga nichxinle je Salomón ʼndíle David xi rey koan ya Israel alikui kʼoakji kjoatsjoa kisʼe ya Jerusalén” (2 Crón. 30:25, 26). Nʼiojin kitsjoanganʼiole ngatsʼi chjota Judá je sʼuí jebi. Ya 2 Crónicas 31:1 itso: “Kʼoa nga jejetʼa ngayeje jebi, [...] kisixkoaa je xjáo xi sʼetsʼoale xi ya nya kʼoa tsakʼétsʼinle je poste xi sʼetsʼoale kʼoa tsakjaʼáxin ya ʼnde jñani sonngʼa chon kʼoa kao ngayeje sonxta”. Kʼoasʼin koanchriantʼa ijngokʼanile Jeobá je naxinandá Judá. Nga kʼoasʼin je Jeobá tsakʼétsʼoa ijngokʼale kui xi tsakinyakao nga tsakationdale je kjoa xi kichone nga koanskanni.

JE REY JÉ JEOBÁ KISINʼIOTʼA YAOLE

9. 1) Jósʼin chixoyajin jmeni xi tsakʼéndajin je xi te ntje̱le Israel. 2) Jósʼin kisikinje Senaquerib kʼianga kichokʼetʼale naxinandá Judá.

9 Tojo tso je én xi tongini kinchja̱ je Isaías, je chjota asirio kitjoéle je xi te ntje̱le Israel, xi ya tíjna ya tʼain Judá, kʼoa kikao je chjotale. Nga kʼoakoan, alikuini kʼoasʼin kichomani josʼin tjínndajinle tsakai je xi te ntje̱le Israel nga kjaʼaí xi sikʼéjnason je yáxilele David. Kʼoa jméni xi tsakʼéndajin nga sʼin je chjota asirio. Sa jé naxinandá Judá koanmengále nga skoé. Je Biblia itso: “Kʼoa nga jeteño nó tíbatéxoma je rey Ezequías, je Senaquerib, xi rey tíjna ya naxinandá Asiria, kiminrʼoe ngatsʼi naxinandá xi tjío ya Judá xi xjáo kjindai kʼoa kiskoé”. Kʼoatso én nga je Senaquerib ñachanjaon naxinandá Judá kitjoéle. Tikjaʼaitsjenlai, jókisʼe tokuin tsa yalani tijnai ya Jerusalén nga kui nichxin kʼoa tsa tsaʼyai je chjota kjoajchán asirio nga kiskoé nga jngó jngó naxinandá jebi (2 Rey. 18:13).

10. Ánni nga kisinʼiojinsíni je Ezequías je xi tso ya Miqueas 5:5, 6.

10 Je Ezequías tje̱njintokon tsakʼejnale je kjoaxkón xi kichone, ʼndele nga je sijéle nganʼio je naxinandá xi tsín tsa Jeobá bʼétsʼoale jokisʼin je rey Acaz xi nʼaile koan, tosa je Jeobá kisinʼiotʼa yaole (2 Crón. 28:20, 21). Tsakui nichxin tsabe je én xi tongini kitso je profeta Miqueas xi tʼatsʼe je chjota asirio nga kitso: “Kʼoa je chjota asirio, [...] ñato chjota xi síkuindaná si̱kinyátje̱nné kʼoa jin chjotatítjon. Kʼoa ñaki kao ki̱cha̱ espada koatexomale naxinandá Asiria” (Miq. 5:5, 6). Nʼiojin kitsjoanganʼiole én jebi je Ezequías, nga̱ kʼoatso nga nʼio tochoa mani je chjota xi kuisótje̱nne je chjotatsʼen asirio kʼoa sikjeson.

11. Kʼiáni kuitjoson je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe xi ñato chjota xi síkuindaná kʼoa xi jin chjotatítjon tsole je Énle Niná.

11 Je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe xi ñato chjota xi síkuindaná kʼoa xi jin chjotatítjon tsole je Énle Niná kʼiaa kuitjoson nga nʼio koa̱nskanni nga jejtsín je Jesús “je xi koatexoma ya Israel, xi tíjna saʼnda ngasʼa, xi jenʼio kjoatse tíjna” (tʼexkiai Miqueas 5:1, 2). * Kʼoa kʼiaa kʼoakoa̱n nga je xi “chjota asirio” tsoyanile ndʼaibi kʼoetʼale je choʼndale Jeobá kʼoa saʼnda koa̱nmele kjoaʼaxin. Jmé xi sʼin je Jeobá kʼianga sichjén je ʼNdíle xi jeya tíbatéxoma ya ngʼajmi kʼianga sikinjele je chjota kontra jebi. Nga kjesa ʼyajián xi tʼatsʼe jebi, kuila títjon kataʼyaa jmeni xi kisʼin je Ezequías kʼianga kichone je chjota asirio.

JE EZEQUÍAS NʼIO NDA KISKOSONNILE JOKISʼIN

12. Jósʼin tsakʼéndajin je Ezequías kʼoa kao xi chjotatítjon koan nga kisikuinda je naxinandále Niná.

12 Je Jeobá tíjnanda ngantsjai nga koasenkaoná jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná xi toñá. Tonga je Jeobá mele nga kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan jokji tje̱n kuicho nganʼioná. Je Ezequías kiskonangile “je chjotatítjonle kʼoa kao chjotale xi nʼio taja” kʼoa kʼoasʼin tsakʼéndajin “nga tsakʼéchjoale jña nga bitjoni nandá ya nditsinle naxinandá [...]. Xi ijngosani, kiskoé kjoanʼiojin kʼoa tsakʼénda ngakjijngo je xjáo xi kʼoasʼin kinikixoya, kʼoa xjáongʼa tsakʼéndane, kʼoa ya nditsinle ijngo xjáo tsakʼénda [...], kʼoa nʼio nkjín ki̱cha̱ kʼoa kao xi bájchxochjoale yaole chjota kjoajchán kisinda” (2 Crón. 32:3-5). Kʼianga kisikuinda Jeobá je naxinandále, jé kisichjén je chjota xi nʼiojin koan joni tsa Ezequías, xi chjotatítjon sʼin tsakatio kʼoa kao je profeta xi kixi kitʼale.

13. Jméni xi ngisa nʼio chjíle xi kisʼin Ezequías kʼianga kisikatíonda je naxinandá nga kjoa kinroane.

13 Jmeni xi kisʼin Ezequías nga koanskanni ngisa tinʼio chjíngánile tikʼoajinni nga kʼoasʼin tsakʼéchjoale jña nga bitjoni nandá kʼoa nga tsakʼéndaya je xjáo xi kjindai naxinandá. Je Ezequías nda kisikuinda je naxinandá, kisikatíojtín kʼoa i kitsole nga kisitaja kjoamakjainle: “Ali nokjonjion kʼoa ali yaonojin binyaxkónlao xi tʼatsʼe reyle Asiria [...] nga̱ ngisa nkjín mani xi tjíokaoná ñá tikʼoajinni je. Je xi tjíokao to chjotaní, tonga ñá jé tíjnakaoná je Jeobá Nináná nga koasenkaoná kʼoa nga sitoánntjainá nga sʼe̱ná kjoajchán”. Nʼiojin kisitaja kjoamakjainle je chjota xi ya tsʼe Jerusalén nga kinikjaʼaitsjenle nga je Jeobá sitoánntjai. Je Biblia itsosa: “Je naxinandá kiskoé kjoanʼiojin tʼatsʼe én xi kitso je Ezequías xi rey tíjna Judá”. Tojo tso ibi, kui je “én xi kitso je Ezequías” xi kitsjoanganʼiole je naxinandá. Je Ezequías kao je chjotatítjonle kʼoa kao chjotale xi nʼio taja, kao profeta Miqueas kʼoa kao Isaías ñaki nda kisikuinda je naxinandá, josʼin tongini kitso Jeobá (2 Crón. 32:7, 8; tʼexkiai Miqueas 5:5, 6). *

Je én xi kitso je Ezequías kitsjoanganʼiole je naxinandá (Chótsenlai párrafo 12 kao 13)

14. 1) Jméni xi kitso je Rabsaqué. 2) Jókisʼin je naxinandá.

14 Je rey xi tsʼe Asiria kao chjota kjoajchánle yaa kichokatio ya jña Lakís ʼmi jngo ʼnde xi ya tíjna ya nroajen Jerusalén jña kantjaini tsʼuí. Kʼianga ya tjío ya ʼnde jebi, jan chjota kisichjén xi kikájinkon je naxinandá Jerusalén nga tokatasíjyo jokoa̱ntʼain. Kʼoa je chjota xi Rabsaqué sʼin tsaʼyale nkjín koya josʼin tsakásjaile nga kʼoanachale je naxinandá. Saʼnda én hebreo kinchja̱ nga katamajinle ngatsʼi xi ngikʼa jmeni xi títso. Kʼoakitsole je naxinandá nga yátsʼi̱n katabinyále je Ezequías kʼoa nga tosa je chjota asirio katasítjosonle. Kʼoa to énndiso kisichjén nga kʼoakitsole nga ya koaikao jngo ʼnde jñani nʼio nda koatio (2 Reyes 18:31, 32). Je Rabsaqué kʼoakitsole nga tsín koa̱nle Jeobá kʼoasjentjai naxinandále kʼianga kuichone chjota asirio, tojosʼin tsín koanle je niná xi ngikʼa nga tsakʼasjentjai je naxinandále. Tonga je chjota judío alikui koankjainle je énndiso xi tsakʼinle, kʼoakisʼin josʼín je choʼndale Jeobá xi tjío je nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (tʼexkiai 2 Reyes 18:36). *

15. 1) Jméni xi tjínnele kisʼin je chjota Jerusalén. 2) Jósʼin tsakʼasjentjai Jeobá je naxinandá.

15 Ningalani koankjaojinle je Ezequías, alikui je kisijéle nganʼio je naxinandá xi kjaʼaí, tosa je profeta Isaías kinchja̱le. Kʼoa Isaías i kitso: “Alikui i̱ kjoaʼasʼen naxinandá jebi, kʼoa nijngojinla flecha koasen” (2 Rey. 19:32). Tokui xi kinijéle je chjota Jerusalén nga nʼiojin katama kʼoa nga tsín katasíkinroajen kon, nga̱ jé Jeobá sitoánntjai, kʼoa kʼoakisʼin. “Nga kui nitje̱n je ánkjele Jeobá jngo siento kao ñokan kaoni aon jmi chjota kjoajchán asirio kisikʼien ya jñani tjíoxkó. Kʼoa je chjota xi nʼio tanjio tsakinyatje̱n, tsabe nga ya kjiokʼien ngatsʼi.” (2 Rey. 19:35.) Nga kʼoasʼin kitjontjai je naxinandá Judá ali tsakuijin kʼianga kʼoasʼin tsakʼéchjoale Ezequías jña nga bitjoni nandá kʼoa nga tsakʼéndaya je xjáo xi kjindai naxinandá, kuiní nga je Jeobá tsakʼasjentjai.

JMÉNI XI BAKÓYANÁ

16. ʼYáni xi tsoyanile 1) je chjota Jerusalén, 2) je “chjota asirio”, 3) kʼoa je chjota xi síkuindaná kao xi jin chjotatítjon.

16 Kui nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nga ñaki tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa, tʼatsʼe xi ñato chjota xi síkuindaná kao xi jin chjotatítjon tsole je Énle Niná. Nichxin kjoatse, je naxinandá Jerusalén jé chjota asirio kichone. Tonga kʼoati jemachrianle kʼianga je xi “chjota asirio” tsoyanile nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoetʼale naxinandále Jeobá kʼoa koa̱nmele nga sikjeson ngatsʼi. Je Biblia síkʼaxki “je Gog xi ya Magog tsʼe”, je rey xi ya tsʼe norte, kʼoa kao “chjotatítjon xi tsʼe sonʼnde” nga kʼoetʼale naxinandále Niná (Ezeq. 38:2, 10-13; Dan. 11:40, 44, 45; Apoc. 17:14; 19:19). A kjaʼaí kjaʼaí xi tínchja̱nile én jebi. Alikui ʼyaa. Tochale tikuini xotsole je Biblia tonga kjaʼaí kjaʼaísʼin títsjoá jaʼaínle. Kʼoa tojo kitso je Miqueas, jméni xi sichjén je Jeobá tʼatsʼe kontra jebi, xi “chjota asirio” ʼmile. “Ñato chjota xi síkuindaná si̱kinyátje̱nné kʼoa jin chjotatítjon.” (Miq. 5:5.) ʼYáni xotsole. Jéní xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín (1 Ped. 5:2). Je Jeobá nʼio nkjín chjota xi nda be je Énle tísíkinyánda ndʼaibi nga sikuinda je chjotale, nga sitaja kjoamakjainle ánni nga chókjoasínile nga kʼoetʼale xi “chjota asirio” ʼmi ndʼaibi. * Je Miqueas tongini kʼoakitso nga je xi chjotajchínga sʼin tjío “kao ki̱cha̱ espada koatexomale naxinandá Asiria” (Miq. 5:6). Kʼoa je “ki̱cha̱ xi tsʼe kjoajchán[le]” kuiní “je ki̱cha̱ndo xi tsʼe je Espíritu Santo”, xi tsonile, je Énle Niná (2 Cor. 10:4; Efes. 6:17).

17. Jñánile je xi ño koya tjínni xi koa̱n sinkjínle kon je xi chjotajchínga sʼin tjío.

17 Je xi chjotajchínga sʼin tjío, koaan sinkjínle kon jmeni xi jekachotʼayá. 1) Jósʼin koationda nga jekjimachrianle nga kʼoetʼaná je xi “chjota asirio” tsoyanile, kʼianga sitaja je kjoamakjainle kʼoa nga kuinyakao je ndsʼee nga kʼoati katasʼín. 2) Kʼianga kʼoetʼaná xi “chjota asirio” tsoyanile, je xi chjotajchínga sʼin tjío ñaki kʼoakatabatío kon nga je Jeobá kʼoasjentjainá. 3) Nga kʼia, tsakui nichxin likui nda kuitjo jmeni xi títso je naxinandále Niná koa̱nle. Tonga tjínnele nga si̱tjosoán ngatsʼiaa josʼin sʼe̱ndiaaná, ninga koa̱njinná kʼoa ninga mai jmeni xi kʼuínná, nga̱ kui xi kʼoasjentjainá. 4) Choa̱lesa ndʼaibi nga katasíkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle tsa ʼyani xi to kjoachjine sonʼnde tjíosínʼiotʼa yaole, xi tokui je tsojmi xi tjín sonʼnde tjíofitjenngi kʼoa tsakuije̱ jtín xi tjíole chjotasonʼnde. Kuinga tjínnesínile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakao je ndsʼee xi tsín ñaki Jeobá tjíosínʼiotʼa.

18. Jósʼin koasenkaoná nichxin xi sʼa nroa nga si̱kjaʼaitsjeen jme xi kachotʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

18 Kuicho nichxin nga kʼoasʼin koatio je choʼndale Niná josʼin tsakatio je chjota judío ya Jerusalén nichxinle Ezequías, nga joxi tsín ʼya xi tjínle xi kʼoasjentjai sʼin koantsen. Kʼianga kjoaʼaí nichxin jebi, je én xi kinchja̱ je rey Ezequías tsjoánganʼioná nga taja sʼe̱jna je kjoamakjainná. Si̱kjaʼaitsjeen nga “je xi tjíokao [kontraná] to chjotaní, tonga ñá jé tíjnakaoná je Jeobá Nináná nga koasenkaoná kʼoa nga sitoánntjainá nga sʼe̱ná kjoajchán” (2 Crón. 32:8).

^ párr. 4 Je én hebreo xi “chjoónxti” sʼin jaʼatoya ya Isaías 7:14, bakinle ni je chjoón xi jechixan kʼoa ni je xi sʼa tsotixongó. Kʼoa kuinga bakinsínile je xi chjoónle koan Isaías kʼoa kao je María kʼianga sʼa tsotixongó.

^ párr. 4 Isaías 7:14: “Kʼoa je Jeobá jngo choa̱ tsjoáno: Koeni, je chjoónxti ʼndí kʼoa̱, kʼoa jngo ʼndíxʼin sʼe̱le, kʼoa Emmanuel sʼin tsjoá jaʼaínle”.

^ párr. 4 Isaías 8:3, 4: “Kʼoa tsakajnakaoña je chjoón xi kʼoati profeta, kʼoa ʼndí tsakʼa, kʼoa jngo ʼndíxʼin kisʼele. Kʼoa je Jeobá i kitsona: Maher-salal-has-baz sʼin tʼai jaʼaínlai, kʼianga kjesa majinle ʼndí jebi nga kuitso: Ji nʼai, ji na̱, je tsojmi xi tjínle je naxinandá Damasco kʼoa kao tsojmi xi tjóʼale naxinandá Samaria yaa koaichani ya ngixko̱n rey xi tíjna ya Asiria”.

^ párr. 11 Miqueas 5:1, 2: “[...] Kʼoa kao yájti koaale ya tʼajtsale je xi jues tíjna ya Israel. Kʼoa ji Belén Efrata, nʼio ʼndí tisui nga ya kuijnajinlai xi jmi mani ya Judá, kʼoa yaa tʼatsi kuitjoni je xi koatexoma ya Israel, xi tíjna saʼnda ngasʼa, xi jenʼio kjoatse tíjna”.

^ párr. 13 Miqueas 5:5, 6: “Kʼoa jé kjoaʼaíkao kjoanyʼán. Kʼoa je chjota asirio, kʼianga kjoaʼasʼen naxinandáná kʼoa nga koasen ndso̱ko̱ i̱ nanginá, kʼoati ñá ñato chjota xi síkuindaná si̱kinyátje̱nné kʼoa jin chjotatítjon. Kʼoa ñaki kao ki̱cha̱ espada koatexomale naxinandá Asiria, kʼoa kao jña bitjasʼenni nangile Nemrod. Kʼoa jé kʼoasjentjai xi tʼatsʼe chjota asirio, kʼianga kjoaʼasʼen i̱ nanginá kʼoa nga koasen ndso̱ko̱ i̱ ʼndená”.

^ párr. 14 2 Reyes 18:36: “Kʼoa je chjota tojyó tsakatio kʼoa nijojinla kitsole, nga̱ jé rey xi kʼoasʼin tsakʼéne kʼianga kitso: Ali jojin ʼmilao”.

^ párr. 16 Ya Biblia je número 7 kui tsoyanile xi ñaki kjijngo. Je número 8 sakʼoa kui tsoyanile jmeni xi nʼio nkjín mani.