Ir al contenido

Ir al índice

Tosi tonda chóyaa saʼnda nga kuicho nichxin

Tosi tonda chóyaa saʼnda nga kuicho nichxin

“Kao kjoatsejta skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina.” (MIQ. 7:7)

1. Ánni nga chan masi kʼasínile xíngiaa nga tsínni jme xi kjima.

KʼIAA nga nó 1914 kitsʼia je nichxin xi totífikjetʼa nga je Na̱i tsakánentsja je Sonʼnde, kʼoa kui nó jebi tsakʼaile xá je Cristo ya ngʼajmi nga Rey sʼin tsakʼejna. Jngo kjoajchán kisʼe ya ngʼajmi kʼoa je Jesús i Sonʼnde tsakʼaonjenngi je Na̱i kʼoa kao ánkje xi ya kijtakao (tʼexkiai Apocalipsis 12:7-9). Je Biblia kʼoatso “nga tochoa[sa] nichxin” tíjnale Na̱i (Apoc. 12:12). Tonga nichxin jebi jeni me jngo siento nó tjínle. Tsakui nichxin tjíokʼa choʼndale Niná xi kʼoakuitso nga nʼioni tíbʼachxinle. A jekjimasiná nga tichoyá nga katafaʼaisíkje je Jeobá xi chon sonʼnde.

2. Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Nʼio xkón tíjna tsa koa̱nsiná nga tichoyá. Tochale kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín kixi tíjna. Jméni xi sʼiaan nga tsín koa̱nsiná nga tichoyá. Kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi koakoyaná: 1) Jméni xi bakóyaná nga tsejta koan je profeta Miqueas. 2) Jméni xi títjon koa̱n kʼianga jekuichokjetʼa jmeni xi chon sonʼnde. 3) Jósʼin koakoá nga bʼailee kjoanda je Jeobá nga kʼoasʼin tsejta kjima.

JMÉNI XI BAKÓYANÁ JE CHOA̱LE MIQUEAS

3. Jósʼin tjío je chjota israelita kʼianga tsakʼejna je Miqueas.

3 (Tʼexkiai Miqueas 7:4-6.) * Je profeta Miqueas tsabe nga tsín tikixi kitʼanile Niná je chjota israelita. Kʼoa nichxin nga tsakatéxoma je rey Acaz ngisa tinʼio chʼao kisʼinngáni. Je Miqueas kʼoakitso nga je chjota israelita kʼoasʼin koanngóson joni tsa “xka̱naʼyá” kʼoa kao “yánaʼyá” nga̱ totaon tjíobe xi ngikʼa. Joni tsa xka̱naʼyá kao yánaʼyá nga sʼenná nga bitjatʼalee, je chjota israelita kʼoati tjíosʼín nga totaon tjíobe ʼyani xi síchriantʼale. Kjoa jebi sa koantse sa koantsee, saʼnda ya jinfamilia likui titsjoake koanni xínkjín. Kʼianga tsabe je Miqueas nga tsín tisʼe̱ndajinni kjoa jebi tosa je Jeobá tsakʼétsʼoale kʼoa kiskoyakao. Kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá kʼoendajin nga kuichoka choa̱le.

4. Jmé kjoani xi sakʼoa bitjatojiaan.

4 Joni tsa nichxinle Miqueas, nga to yaole kini je chjota xi tsakʼejnajinle, kʼoati kjoan je chjota xi tiyojinlee. Me ngatsʼi chjota xi tsín “tsjoá kjoanda” kʼoa “tsínle kjoatjaochajin” (2 Tim. 3:2, 3). Ngatsʼiñá nga bʼetʼaná nga kʼoasʼin to yaole fini je chjota ndainiʼyaná, chjota xi ñatje̱n nixá kʼoa kao xi ñatje̱n mangián skuela. Tonga tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi ngisasa tse kjoa tjíofaʼatojin. Je Jesús kʼoakitso nga je xi koaitjenngike chjotale tijeni xi tjío yaniʼyale. Mangóson jotso én xi kabʼexkiaa ya Miqueas 7:6. Je Jesús i kitso: “Kui xá jaʼainia, jméni nga je tibe kontra koaisínile nʼaile, kʼoa xi tsoti kontra koaile xi na̱le, kʼoa xi jaʼnda kontra koaile xi na̱chále. Kʼoa je xi kontrale chjota, tijeni xi tjío ya ndʼiale” (Mat. 10:35, 36). Nʼio ñʼai maná kʼianga besinná kʼoa nga totaon bená je familianá xi tsín kotʼaya Énle Niná. Kʼiatsa kui kjoa tiyojiaan, alikui tokui si̱kʼéjnañá xi tʼatsʼe Niná. Tosi tonda kixi katamaa kʼoa tsejta katamaa nga chóyaa nga je Jeobá kʼoendajin kjoa jebi. Tsa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná, tsjoáná nganʼio kʼoa tsjoáná kjoachjine nga ska̱ná.

5, 6. Jmé kjoanichikontʼain xi kitsjoale Jeobá je Miqueas, tonga jñánile je én xi tongini kitsole Jeobá xi tsín tsabe nga kitjoson.

5 Tse kjoanda kisokole je Miqueas kʼianga tsejta koan. Tsabe nga kʼien je rey Acaz nga tsín tije tsakatéxomani. Kʼoati tsabe je Ezequías, tile rey jebi, nga tsakʼaile xá kʼoa nga tsakasenkao je chjota israelita nga je Jeobá tsakʼétsʼoa ijngokʼanile. Xi ijngosani, kʼoati tsabe nga kitjoson je én xi kiski tʼatsʼe naxinandá Samaria kʼianga kichosíkje je chjota asirio xi te ntje̱le naxinandá Israel (Miq. 1:6).

6 Tonga je Miqueas alikui tsabe nga kitjoson ngayeje jmeni xi tongini kitsole je Jeobá. Jolani kʼianga kiski én jebi: “Kʼoa nga kuichokjetʼa nichxin nʼio taja sʼe̱jna je ndʼiale Jeobá ya jko̱nindo jñani nʼiosa ngʼa kji, kʼoa kui xi ngisa nʼio ngʼa sʼe̱jnale nindo xi ngikʼa, kʼoa yaa kuicho naxinandá. Kʼoa nʼio nkjín naxinandá xi koaimi kʼoa kuitso: Nroáo, tangínmiaa ya nindole Jeobá” (Miq. 4:1, 2). Ningalani tsín tsabe Miqueas nga kitjoson én jebi, nga̱ tokʼoa jenʼio kjoatse kʼien, ñaki kʼoatsakʼé kon nga kixi koaitʼale Jeobá saʼnda nga kuiyá kʼoa alikui kini ninga tsín kʼoakisʼin xi ngikʼa, kʼoa i kitso: “Nga̱ ngatsʼi naxinandá yaa kʼoétsomakao nga jngó jngó je jaʼaínle ninále; tonga ñá yaa kuitsomakoaa je jaʼaínle Jeobá je Nináná tokʼia saʼndani, ngantsjai nichxin” (Miq. 4:5). Je Miqueas tsejta koan kʼoa kiskoya ninga tse kjoa jaʼatojin nga̱ ñaki koankjainle nga sitjoson Jeobá ngayeje jmeni xi kitso. Je profeta Miqueas ñaki je Jeobá kisinʼiotʼa.

7, 8. 1) Ánni nga koa̱n si̱nʼiotʼasíñá je Jeobá. 2) Jméni xi sʼiaan nga tsín koa̱nsiná nga tichoyá nichxin xi tíjnasa.

7 A kʼoatisʼin ninʼiotʼaa je Jeobá jokisʼin je Miqueas. Nʼio nkjín koya tjínni anni nga si̱nʼiotʼasíñá je Niná nga̱ tiʼyañá xkoaan nga tíbitjoson je én xi tongini kitso je Miqueas. Jokji nga tínroa nichxin xi totífikjetʼa, miyón chjota xi tjíofaʼaini ngakjijnda naxinandáyʼai, ntje̱ kʼoa kao én kʼoa yaa tjíomi jña tíjna “je ndʼiale Jeobá ya jko̱nindo”. Nʼio nkjín naxinandá xi kontra tjíole xínkjín tsakai, tonga ndʼaibi je to “ki̱cha̱ bʼenyi” tjíosíkʼóya “ki̱cha̱ espadale” kʼoa likui titʼatsʼe kjoajchán kotʼayani (Miq. 4:3). Nʼio tse kjoanda tjínná nga ya tiyojinlee je choʼndale Jeobá, nga̱ nyʼán tjío.

8 Ngatsʼiñá nga mená nga ndi̱to̱n katafaʼaisíkje je Jeobá jmeni xi chon sonʼnde. Tonga tsa mená nga tsín koa̱nsiná nga tichoyalee nichxin jebi machjénní nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Jetíjnale nichxin kʼiani sichjén Jesucristo, “je chjotaxʼin xi tsakasén”, nga kʼoendajinle ngatsʼi naxinandá (Hech. 17:31). Tonga títsjoáʼndelale toʼya chjotani nga “kuichonrʼoe xi kjoakixi”, nga kʼoakatasʼín josʼin mele Niná kʼoa nga katabitjontjaile yaole. Si̱kjaʼaitsjeen nga xkón tjío kjoabijnachonle chjota (tʼexkiai 1 Timoteo 2:3, 4). Kʼiatsa kʼoasʼin si̱chjén je nichxinná nga kʼuínyalee chjota je kjoankjíntokonle Niná, je nichxin xi tíjnasa, alikui tse koa̱nná. Ngotjo koaini nichxin. Kʼoa kʼianga jekuichokjetʼa nʼiojin tsjoa sʼe̱ná nga kʼoasʼin kinichjén je nichxinná nga tsakʼinyasoán tʼatsʼe Chjotaxále Niná.

JMÉNI XI KOAKO NGA JECHRIAN TÍJNA NGA KJOETʼA XI CHON SONʼNDE

9-11. A jekitjoson én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya 1 Tesalonicenses 5:3.

9 (Tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:1-3.) Jemachrianle nga i̱ kuitso én: “Jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná”. Kʼiatsa tsín mená nga tokjoaʼaínenjioná én jebi, machjénní nga kjuintjenngiaa jotso kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo ya 1 Tesalonicenses 5:6: “Kuiyochonnía, nʼio tojbi koanngínkoaa yaoná”. Je xi koasenkaoná nga tje̱nyatokon kuiyoaa kuinga chótʼayajiaan jokoa̱n nga kuitjoson én jebi.

10 Kʼianga jejetʼa nga jngó jngó Kjoajchántse xi jao kisatio, je naxinandá kʼoakitso nga mele nga nyʼán koatio. Kʼianga jejetʼa Kjoajchántse xi títjon, kʼiaa tsʼatsen je xi Liga de Naciones tsakʼin, kʼoa kui xá tsʼatsenni nga kjoanyʼán kjoaʼaíkao jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa kʼianga jejetʼa Kjoajchántse xi majaoni, je chjota kui kisinʼiotʼa yaole je xi Naciones Unidas ʼmi. Je chjota polítiko kao chjota xi relijión tjínle kui tjíosínʼiotʼa yaole, kʼoa kʼoatso nga je jtín jebi kjoaʼaíkao kjoanyʼán. Tobʼelañá, je Naciones Unidas kʼoakitso nga nó xi tsʼe kjoanyʼán kʼuín nó 1986. Kʼoa yaa ʼnde jñani Asís ʼmi ya naxinandá Italia tsakatioxkó je xi nyatítjonle naxinandáyʼai kao xi nyatítjonle relijión kao je xi ngʼajko̱ séjnale chjota Católico kʼianga kisijé kjoanyʼán.

11 Ninga kʼoatso én xi kisʼe nga kʼia, kʼoa ninga kʼoatjíotso chjota nga tínroa nichxin, ali tsa kʼiajin kitjoson je én xi tso ya 1 Tesalonicenses 5:3. Ánni. Kuinga kjesa faʼainikjejin jmeni xi chon sonʼnde, tojo tso én xi tongini kinokjoa.

12. Jméni xi ʼyaa kʼianga kuitso chjota “jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná”.

12 ʼYáni xi “jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná” kuitso. Jósʼin je xi nyatítjonle relijión xi chjotale Cristo tsole yaole kʼoa kao xi kjaʼaí relijión. Jósʼin tsjónjin yaole je chjota xi nyatítjonle je naxinandá kʼianga kuitjoson én jebi. Alikui ʼyaa, alijña kʼoatsoná je Énle Niná. Tokui xi ʼyaa kʼianga kʼoatso én xi sʼe̱ kʼoa nga ñaki kʼoatjín koa̱nle je chjota, tonga tochʼanachanile. Nga̱ je xi chon sonʼnde tosi tonda je Na̱i koanentsja kʼoa tosi tonda nʼio chʼao koa̱nchon. Nʼiojin chʼao sʼiaan kʼiatsa kui kʼoanachaná je én xi ska̱nibason je Na̱i, kʼoa tsa yándsʼiaan kuinyalee Niná.

13. Ánni nga tjíobʼéchjoasínile ánkje je kjoaxkón xi kjoaʼaí.

13 (Tʼexkiai Apocalipsis 7:1-4.) Kʼianga tichoyalee nga kuitjoson xi tso ya 1 Tesalonicenses 5:3, je ánkje tjíobʼéchjoale je kjoañʼai xi nʼio tse. Ánni nga kʼoatjíosʼínni. Jngo koya kuinga sʼe̱choa̱ je “choʼndale Nináná” xi ya koai ya ngʼajmi. * Kʼianga jesʼe̱choa̱ ngatsʼi kʼiaa tsjoáʼnde je ánkje nga katafaʼai kjoaxkón. Kʼoa jméni xi koa̱n.

14. Jméni xi bakó nga jechrian tíjna nga si̱kje je Babilonia xi nʼioje.

14 Je Babilonia xi nʼioje, xi tsonile, ngatsʼi relijión ndiso si̱kjesonní. Nga kʼia, je “naxinandá, kʼoa chjotankjín, kʼoa ʼnde, kʼoa [kao] én” xi ya kjiajta likui kuinyakao. Kʼoa jetiʼyaa nga chrian tíjna nga si̱kje (Apoc. 16:12; 17:15-18; 18:7, 8, 21). Je relijión kʼoa kao xi nyatítjonle jechʼaosʼin tjíobʼaxki̱ ya noticia kʼoa kui xi bakó nga jenkjín xi tsín tiya tsjoánganʼionile. Ninga kʼoalani kjima, je xi nyatítjonle relijión ndiso alijme xi koa̱nle kjimale. Tonga toxokʼoa kjimale. Kʼianga kʼoakuitso én “jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná”, toxijña je chjota polítiko kʼoetʼale je relijión ndiso kʼoa sikjeson, kʼoa tondiaa tjóxin. Nʼio nda sʼiaan tsa tsín koa̱nsiná nga tichoyá nga kʼoakoa̱n (Apoc. 18:8, 10).

JÓSʼIN KOAKOÁ NGA BʼAILEE KJOANDA JE JEOBÁ NGA TIBAKÓ KJOATSEJTA

15. Ánni nga kje faʼaikaosíni kjoaxkón je Jeobá.

15 Ninga tsín tjíobexkón chjota je jaʼaínle Jeobá, tsejta kjima kʼoa tíkoyakaola saʼnda nga kuichoka nichxin nga jme xi sʼin. Ánni. Kuinga tsín mele nga katafeson je chjota xi ñaki ndatjío ni̱ma̱le (2 Ped. 3:9, 10). A kʼoati tjío tokoán tsanda ñá. Nga kjesa jme xi sʼínjin je Niná, koaan koakoá kjoanda nga kʼoasʼin tsejta kjima, tojosʼin jchaa je párrafo xi fisani.

16, 17. 1) Ánni nga kuinyakaosíñá xi jekisikatío xále Niná. 2) Ánni nga nʼio maxátíyasínile nga je xi jekisikatío xále Niná katasíchriantʼa ijngokʼanile Jeobá.

16 Kuinyakoaa je xi jekisikatío xále Niná. Je Jesús kʼoakitso nga sʼe kjoatsjoa ya ngʼajmi nga masjaini jngo barré xi kacha (Mat. 18:14; Luc. 15:3-7). Je Jeobá toxá nʼio mandosinnile ʼyani xi kʼoasʼin tsjoake jaʼaínle ninga je xi tsín titjíosíxánile. Kʼianga binyakoaa xíngiaa jebi nga katafaʼai ijngokʼani ya jinjtín, tifayatsjoañá kon je Jeobá kʼoa kao ánkjele.

17 A jelikui tinanda tinixánilai Niná. Tsakui nichxin tokui nga tsín tiʼmini kjoajtín nga jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa kisijtili. A jenʼio kjoatse nga kʼoakoan. Kʼiatsa jaon, koaan chjónangilai yaoli: “A ngisa nda tijna ndʼaibi. A ngisa tsjoa tjínna. A jé Jeobá xi kisijtina axo jngo chjotajée joni tsa an xokisikaona. A jesa totaon tsabena je Jeobá”. Je Niná nʼio ndʼé xi kao ñá ninga sakʼoa bitjatoné kjoatéxomale, tojo tsjoáná jmeni xi machjénná (Sant. 1:16, 17). Tonga alikui si̱chajiaan nga jetíjnachrian nichxinle Jeobá. Ndʼai ndʼaibi nga choa̱lesa nga si̱chriantʼa ijngokʼalee je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa kao je jtínle, nga̱ toyaa nga kʼoangilee yaoná je nichxin xi totífikjetʼa (Deut. 33:27; Heb. 10:24, 25).

Je choʼndale Jeobá nʼio bʼénele yaole nga binyakao je xi jekisikatío xále Niná nga katasíchriantʼa ijngokʼanile Jeobá (Chótsenlai párrafo 16 kao 17)

18. Ánni nga kʼoainganʼionilee je xi tjíobándiaale je jtín.

18 Kʼoainganʼiolee je xi bándiaale je jtín. Je Jeobá kʼoasíkaoná josʼín je chjota xi barré koʼnda, bándiaaná kʼoa síkuindaná. Kʼoa kuinga je ʼNdíle kisikasénjna títjonsíni nga sikuinda je choʼndale (1 Ped. 5:4). Kʼoa kʼoati tjío je xi chjotajchínga sʼin tjío xi tjíosíkuinda je choʼndale Niná. Kʼoa chjotajchínga jebi tjíoní ya jtín xi tsʼato jngo siento jmi mani (Hech. 20:28). Kʼianga binyakoaa je xi bándiaale je jtín bakoñá nga bʼailee kjoanda je Jeobá kao Jesús jmeni xi tjíosʼín xi tʼatsaan.

19. Jósʼiaan nga ngisa jtín kuiyokoaa xíngiaa.

19 Si̱chriantʼalee xíngiaa. Jmé xi tsoyanile jebi. Je sondado xi nʼio nda kinikotʼaya tsakatiojtín kʼoa tsakʼéchjoandaile yaole kʼianga jenroachrian je kontrale. Kui kʼoakisʼinni nga tsín koan jaʼasʼenjinle je kontrale. Je Na̱i sa nʼio sa nʼio tíbʼetʼale je choʼndale Niná. Alikui koa̱n nga tiñá kuixkánñá ndʼaibi, tosa si̱chriantʼalee xíngiaa, si̱chatʼalee jñani saténgi kʼoa si̱nʼiotʼaa je Jeobá.

Nʼio machjén ndʼaibi nga jtín kuiyoaa ánni nga tsín josikaosíniná je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle (Chótsenlai párrafo 19)

20. Jméni xi sʼiaan ndʼaibi.

20 Tjínnená nga tje̱njintokon kuiyoaa ngatsʼiaa kʼoa koakoá kjoatsejta nga chóyaa. Tsejta katamaa saʼnda nga sʼe̱ én xi tso “jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná”. Kʼoa kʼianga jesʼe̱choa̱ ngatsʼi xi koai ya ngʼajmi, je xi ño ánkje tsjoáʼnde nga kjoaʼaí kjoaxkón kʼoa tjóxin je Babilonia xi nʼioje. Jokji tsesa chóyaa nga kjoaʼaí nichxin jebi tosi tonda si̱tjosonlee je xi tjíobándiaale je naxinandále Jeobá. Jtín kuiyoaa ánni nga tsín josikaosíniná je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼenle. Kjuintjenngiaa jotso kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je salmista: “Nʼiojin katamao, kʼoa nʼiojin katama ni̱ma̱no, ngatsʼio xi tichoyalao Jeobá” (Sal. 31:24).

^ párr. 3 Miqueas 7:4-6: “Je xi ngisasa nda sʼín yaa mangóson xka̱naʼyá, kʼoa je xi ngisasa kixi tongisa nʼio chʼao kjoan tikʼoajinni yánaʼyá. Nichxinle chjotali xi bájinkon naxinandá, nga sijéli kuenta, kjoaʼaíní. Tokoa̱nskáyajinno. Alikuijin makjainno jmeni xi tso jngo chjota xi kjiajtao. Ali jejin ninʼiotʼao jngo xi nʼio miyono. Je xi ya bajnatʼali alijmejin xi bʼeyanajmílai. Nga̱ je ti bʼasjengi je nʼaile; je tsoti kontra bʼejnale je na̱le; kʼoa je chjoónʼnda kontra bʼejnale je na̱chále; je xi kontra tjíole chjota tijeni xi tjío ya yaniʼyale”.

^ párr. 13 Je rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de enero de 2007, pájina 30 kao 31, yaa bakóya kʼiani nga sʼechoa̱ títjon je xi ya koai ngʼajmi kʼoa kʼiani nga sʼechoa̱ ngatsʼi.