Ir al contenido

Ir al índice

Jchaxkoán je Jeobá, “je Chjotatítjon xi batéxomantsjai”

Jchaxkoán je Jeobá, “je Chjotatítjon xi batéxomantsjai”

“Je Chjotatítjon xi batéxomantsjai [...] katasʼele kjoangʼa kao kjoajeya ngantsjai.” (1 TIM. 1:17)

1, 2. 1) ʼYáni “Chjotatítjon xi batéxomantsjai”, kʼoa ánni nga bakinsínile én jebi. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.) 2) Jméni xi ngisa nʼio tsjoa bʼé tokoán josʼin batéxoma je Niná.

JE REY xi Sobhuza II tsakʼin, xi ya Suazilandia tsakʼejna, me jankan kaoni jngo nó tsakatéxoma. Ninga tokʼoamaná jotjín nó tsakatéxoma chjota jebi, tonga tíjna jngo rey xi tsín tokʼoakji nó tíbatéxoma. Je Biblia itso xi tʼatsʼe rey jebi: “Je Chjotatítjon xi batéxomantsjai” (1 Tim. 1:17). Jngo chjota xi kiski libro xi tsʼe Salmos kʼoakitso joʼmi rey jebi, kitso: “Jé Jeobá xi Rey sʼin tíjna [...] ngantsjai nichxin” (Sal. 10:16).

2 Jojekji tse tíbatéxoma je Jeobá alikui mangóson jokji tse batéxoma chjotasonʼnde. Tonga je xi ngisa tsjoa bʼé tokoán kui josʼin batéxoma je Jeobá. Jngo rey xi ñachan nó tsakatéxoma ya Israel i kitso kʼianga tsakʼasjengʼa je Niná: “Je Jeobá tjínle kjoamatokon kʼoa nda chjota, likui tokjoan síjtile yaole kʼoa nʼio tse kjoanda kao kjoatsjoacha tjínle. Je Jeobá yaa tíjnale je yáxilele ya ngʼajmi, kʼoa jé tíbatéxomale ngayeje tojmeni xi tjín” (Sal. 103:8, 19). Tonga je Jeobá ali tsa to Reyjin sʼin tíjna kʼoati Nʼai sʼin tíjnaná kʼoa nʼio tsjoakená. Jméni xi sʼín je Jeobá kʼianga jo Nʼai sʼin tíjnaná. Jósʼin tíbatéxoma saʼnda nga tsakatio je xi yátsʼi̱n tsakinyále ya Edén. Kʼianga chótʼayajiaan nga jao koya jebi, kui xi koasenkaoná nga koa̱nchriantʼasalee kʼoa nga ñaki kao ni̱ma̱ná si̱xánilee.

JE CHJOTATÍTJON XI BATÉXOMANTSJAI KISINDA JE ÁNKJE KAO JE CHJOTASONʼNDE

3. ʼYáni xi títjon kisinda je Jeobá, kʼoa ʼyáni xi kisinda nga jekoanni xi kʼoati xtile Niná ʼmi.

3 Nʼiojin tsjoa kisʼele je Jeobá kʼianga jekisinda je ʼNdítjonle. Kʼianga kisinda alikui tsa tokʼoasʼin tsabekon nga je koatexomale. Ñaki tsjoake koan nga̱ ʼNdíle mani, kʼoa saʼnda je tsakasenkao nga kisinda ngatsʼi je ánkje xi ngikʼa, miyón ánkje kisinda (Col. 1:15-17). Ya Biblia kʼoatso nga choʼndale Niná ma ánkje jebi kʼoa nga kui kʼoatjíosʼín josʼin nga mele Niná. Ánkje jebi ñaki kao kjoatsjoa tjíosíxále. Kʼoa je Jeobá kʼoati xtile tsole. Kʼoa sakʼoa ya maxki̱kao je ánkje kao chjota nga xtile Niná ʼmile (Sal. 103:20-22; Job 38:7).

4. Ánni nga kʼoati xtile Niná koanni je chjotasonʼnde joni tsa ánkje.

4 Kʼianga jekisinda Jeobá je ngʼajmi kao Sonʼnde, kʼoati kisinda je chjota nga kʼoati xtile katama. Kʼianga jenaskánakisichon je Sonʼnde kʼiaa kisinda je Adán, xi sénle kisikʼa (Gén. 1:26-28). Kʼoa nga kʼoasʼin je Niná kisinda je Adán, tjínnele nga sitjosonle. Kʼoa nga Nʼaile ma, kitsjoale kjoatéxoma kʼoa kao kjoatsjoacha tsakándiaanile. Kjoatéxoma jebi alikui nʼio ñʼai tjío kʼoa alikui tsa totsakʼéchjoayejele jme xi kisʼin je Adán kao Eva (tʼexkiai Génesis 2:15-17). *

5. Jméni xi kisʼin je Jeobá kʼianga katamankjínya je xtile i̱ Sonʼnde.

5 Je Jeobá alikui mangóson je chjotaxá sonʼnde. Je Jeobá kao kjoatsjoa tsjoále xá je xi batéxomale kʼoa kʼoasʼin bakónile nga xtile ma kʼoa nga be nga kuitjosonle. Tobʼelañá, jé Adán tsakánele nga tsjoájaʼaínle je cho̱ (Gén. 1:26; 2:19, 20). Xi ijngosani, je Niná koanjin nga nkjín miyón chjota kisinda kʼianga kisitse je Sonʼnde, tonga tosa kui xi kisʼin nga jngo chjoón kisindale Adán, je xi Eva tsakʼin (Gén. 2:21, 22). Kʼoa kui kjoanda kitsjoale je Adán kao Eva nga katasʼele xti kʼoa katasítse Sonʼnde. Tobijbi sitse tsakai Sonʼnde kʼoa ʼndenaxó sikao ngakjijnda. Kʼoa kʼoasʼin nga tojngo koa̱nni kao je ánkje nga skoe̱xkón je Niná tokʼia saʼndani. Nʼio tse kjoanda kisʼejnabasenle. Je Nʼainá Jeobá nʼio tse kjoatsjoacha bakóná.

JE XTILE YÁTSʼI̱N TSAKINYÁLE

6. 1) Jósʼin kinroatsʼiani kʼianga tsakatio je xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná. 2) Jósʼin ʼyañá nga tojo Rey sʼin tsakʼejna je Jeobá.

6 Je Adán kao Eva alikui koanmele nga je Jeobá koatexomale. Tosa ya kisijngokao yaole je Na̱i, jngo ánkje xi yátsʼi̱n tsakasénle Niná (Gén. 3:1-6). Tonga nga kʼoasʼin tsakʼasjetʼaxin yaole to kjoaʼaon tsakatiojin, kjoañʼai tsakjaʼá kʼoa kʼien. Kʼoa kʼoati koan tsanda je ntje̱le (Gén. 3:16-19; Rom. 5:12). Nga kʼoakoan, je Jeobá alikui tikisʼenile je xti xi kixi kitʼale i̱ Sonʼnde. Tonga a kui xi tsonile nga tsín ti Rey sʼin tsakʼejnanile Sonʼnde kao je chjota. Mai. Tojo kʼoasʼin tsakʼejna nga̱ tsakʼaonsjee ya ʼndenaxóle Edén je xijcháná xi títjon tsakatio, kʼoa je ánkje xi querubín ʼmi kisikatíochjoa jñani ma bitjasʼenñá ánni nga tsín tiya jaʼasʼensíni (Gén. 3:23, 24). Tonga je Niná kʼoati tsakakó kjoatsjoachale josʼín jngo nʼai, nga̱ kʼoakitso kʼianga sitjoson jmeni xi tjínndajinle, nga sʼe̱le xti xi kixi koaitʼale ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde. Kʼoakitso nga jngo Ntje̱ kjoaʼaí xi kjoaʼaxin je Na̱i kao jme xi kitjenkao je jée xi tsakajngi Adán (tʼexkiai Génesis 3:15). *

7, 8. 1) Jókji jechʼao chon Sonʼnde nichxinle Noé. 2) Jméni xi kisʼin Jeobá kʼianga kisitsje Sonʼnde kʼoa nga tsakʼasjentjai je chjota.

7 Xi jeki nó, tsakatio chjota xi kixi kitʼale je Jeobá. Tobʼelañá, je Abel kao Enoc. Tonga ngisa nkjín chjota xi tsakʼasjengi je Niná kʼoa likui koanmele nga je Nʼaile koa̱n kʼoa nga je koatexomale. Kʼoa kʼianga nichxinle Noé “je sonʼnde [...] ñaki kjoatsʼen kisʼejnakitse” (Gén. 6:11). A kui xi tsonile kʼianga tsín tikuenta kisʼinni Jeobá jme xi tjíosʼín je chjotasonʼnde. Jméni xi bakóyaná je Biblia.

8 Kataʼyala je choa̱le Noé. Je Jeobá kʼoakitsole nga jngo arca xi nʼioje kji katabʼénda jñani kuitjontjaile yaole, je kʼoa kao yaniʼyale. Kitsjoale kjoatéxoma jmeni xi sʼin kʼoa kitsoyale josiká je arca. Je Niná kʼoati tsakakóle kjoatsjoacha je chjota xi tjío nga kʼia, nga̱ je Noé kisikasén nga kikakóyasonle je “xi kjoakixi” (2 Ped. 2:5). Je Noé kʼoakitsole chjota kʼianga kjoaxkón nroachrian kʼoa nga katasíkʼantjaiya yaole, tonga aliʼya xi tsakʼaʼénle. Nʼio nkjín nó nga ñaki chjotatsʼen kʼoa chjota xi xájndí male tsakatiojinle. Tonga je Jeobá, kʼianga jo Nʼai sʼin tíjna, kisikuindaa kʼoa kisichikontʼain nga jin chjota jebi kʼianga kixi kitʼale. Kʼianga jaʼaikao Jtsínʼio je Jeobá, nga nó 2370 nga kjesa chʼajin nó 1, tsakakóni nga tojo Rey sʼin tíjnale je chjotatsʼen kao ánkje xi yátsʼi̱n tsakinyále (Gén. 7:17-24).

Jokji tse nga tínroa nichxin je Jeobá tíbakóní nga je xi Rey sʼin tíjna (Chótsenlai párrafo 6, 8, 10, 12 kao 17)

TOJO REY SʼIN TSAKʼEJNA JE JEOBÁ KʼIANGA JEJAʼATO JTSÍNʼIO

9. Jmé kjoanda xi tikitsjoangánile Jeobá je chjota kʼianga jejaʼato Jtsínʼio.

9 Kʼianga jekitjo je Noé kao yaniʼyale ya arca, nʼiojin tse kjoanda kitsjoale je Niná kʼianga kʼoasʼin kisikuinda. Xijekoan, je Noé jngo sonxta tsakʼéndale je Niná jñani tsakakále je cho̱. Je Niná kisichikontʼain je Noé kʼoa kao yaniʼyale kʼoa itso kjoatéxoma xi kitsjoale: “Katamantje̱ñó kʼoa katamankjínyañó, titsao sonʼnde” (Gén. 8:20–9:1). Nga kui nichxin, je chjota kisʼe ijngokʼangánile kjoanda nga tsabexkón je Jeobá, kʼoa tsakʼaingánile kjoanda nga koa̱n sitse Sonʼnde.

10. 1) Jñáni kʼoa jósʼin kinroatsʼia ijngokʼangáni nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je chjota kʼianga jejaʼato Jtsínʼio. 2) Jméni xi kisʼin je Jeobá kʼianga kuitjoson jmeni xi tjínndajinle.

10 Kʼianga jejaʼato Jtsínʼio ali tsa chjotatsjejin koan je chjota. Tojo chjotajéení. Kʼoati tsín ndaí tsakatiole je Na̱i kao ánkje tsʼenle. Xi jeki choatse nichxin, je chjota ijngokʼa tiyátsʼi̱n tsakinyángánile josʼin tíbatéxoma je Jeobá. Je Nemrod, xi tile tindaile Noé koan, nʼio tsakʼejnachjoale Jeobá. Je Biblia itso xi tʼatsʼe Nemrod: “Xi nʼio male síkʼien nga bʼejnachjoale je Jeobá”. Nkjín naxinandá tsakʼénda, joni tsa Babel, kʼoa tijé rey kisikaoni yaole “ya ʼnde Sinar” (Gén. 10:8-12). Jméni xi kisikao Jeobá je rey xíjin jebi xi mele kʼianga sikitsónjin jmeni xi tjínndajinle nga katatse chjota i Sonʼnde. Je Niná kisikʼantjaiya je én xi kinchja̱ je chjota. Kʼianga jetsín tikoanjinnile jme én kinchja̱ nga jngó jngó, je chjotale Nemrod tsangabason “ngakjijnda sonʼnde”. Kʼoa nga ki, alikui kitsjionkon je relijión ndisole kʼoa kao josʼin batéxomale xínkjín (Gén. 11:1-9).

11. Jósʼin tsakakó Jeobá nga kixi koan xi kao Abrahán.

11 Ninga nʼio nkjín chjota xi niná ndiso tsakʼétsʼoale kʼianga jejaʼato Jtsínʼio, tojo tsakatio kʼa xi tsabexkón je Niná. Tobʼelañá, je Abrahán kitsjionkon ngayeje jmeni xi kisʼele ya naxinandá Ur kʼoa nkjín nó nga to ndʼianajño tsakʼejnaʼya (Gén. 11:31; Heb. 11:8, 9). Kʼianga kʼoasʼin totsakʼamjeson, yaa kicho ya ʼnde jñani kjaʼaí kjaʼaí sʼín je rey xi batéxoma kʼoa naxinandále ñaki xjáoyʼai kjindai. Ninga kʼoalani, je Jeobá jo Nʼai sʼin tsakʼejnale je Abrahán kao yaniʼyale kʼianga kisikuinda. Je salmista i kitso: “Alikui kitsjoaʼnde nga ʼya xi totaon tsabe, tosa kisikjakále je chjotaxá títjon xi totʼatsʼe” (Sal. 105:13, 14). Je Niná, kixi koan xi kao Abrahán nga̱ miyole koanni kʼoa i kitsole: “Nkjín rey xi ya kjoaʼaíni ntje̱li” (Gén. 17:6; Sant. 2:23).

12. Jósʼin tsakakó Jeobá ya naxinandá Egipto nga rey sʼin tíjna, kʼoa jmé kjoanda xi kisokole je naxinandále.

12 Je Niná kʼoati kitsongánile je tile Abrahán, xi Isaac tsakʼin kʼoa kao tindaile xi Jacob tsakʼin nga sichikontʼain. Kjoanichikontʼain jebi yaa kjoaʼaíni je ntje̱le xi rey sʼin koatio (Gén. 26:3-5; 35:11). Kʼianga kjesa faʼaijin rey jebi, je ntje̱le Jacob choʼnda sʼin tsakatio ya naxinandá Egipto. Kʼianga kʼoasʼin tsakatio, a kui xi tsonile nga tsínni kisitjoson Jeobá je énle kʼoa nga tsín ti Rey sʼin kʼoéjnanile Sonʼnde. Majain. Kʼianga kichoka nichxin, je Jeobá tsakakó jokji nganʼio tjínle kʼoa nga je xi ngisa ngʼa tíjna kjoatéxomale tikʼoajinni je faraón xi tíbatéxoma nga kʼia. Je chjota israelita jé Niná kisinʼiotʼa kʼoa jé tsakʼasjentjai ya ndáchikon xi Ní ʼmi. Je Jeobá tsakakó nga tojo je xi Rey sʼin tíjnale Sonʼnde kao ngʼajmi. Kʼoa nga Nʼai sʼin tíjna kui nganʼiole kisichjén kʼianga kisikuinda je naxinandále (tʼexkiai Éxodo 14:13, 14). *

JE JEOBÁ REY SʼIN TSAKʼEJNALE JE NAXINANDÁ ISRAEL

13, 14. 1) Jótso canción xi kise je chjota israelita tʼatsʼe Jeobá. 2) Jméni xi kitsole Jeobá je David tʼatsʼe nga koatexoma.

13 Kʼianga jetsakationdaí je chjota israelita, jngo canción kisele je Jeobá kʼianga tsakʼasjengʼa. Canción jebi yaa faʼaitʼa ya kapítulo 15 xi tsʼe Éxodo. Kʼoa ya bersíkulo 18 itso: “Jé Jeobá koatexoma tokʼia saʼndani, saʼnda ngantsjai nichxin”. Tojo tso én jebi, je Jeobá Rey sʼin tsakʼejnale naxinandá Israel (Deut. 33:5). Tonga je naxinandá jebi alikui nda kisʼele nga toje Jeobá xi Rey sʼin tsakʼejnale. Nga jejaʼato ño siento nó nga kitjoni ya naxinandá Egipto, jngo rey kisijéle Niná, kui xi koanmele nga jngo chjota koatexomale tojosʼin tjío naxinandá xi ngikʼa (1 Sam. 8:5). Ninga kitsjoale Niná jme xi kisijé, tonga tojo jé xi Rey sʼin tsakʼejnale. Kʼoa yaa ʼyañá jmeni xi koan kʼianga tsakatéxoma je rey David, je xi koanjaoni xi rey sʼin tsakʼejnale je naxinandá Israel.

14 Je rey David yaa Jerusalén kikao je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin. Kʼianga kui nichxin, je chjota levita ñaki tjíobʼasjengʼa je Niná nga tjíosele kʼoa i tjíotso: “I̱ tixón ya jinle naxinandá: Jé Jeobá xi rey kama” (1 Crón. 16:31). Tojo tso én jebi, kʼiatsa Rey sʼin tíjna ngantsjai je Jeobá, ánni nga ti Rey koa̱nngáni”. Kui xi tsonile én jebi, nga kʼia Rey ma kʼianga ñandia ñandia síchjén kjoatéxomale kʼoa tsakʼiaje̱ nga ʼya xi síchjén xi bʼejnangajaole kʼoa tsa jme xá xi bánele. Kʼianga kʼoasʼin Rey ma je Jeobá nʼiosa tse xi tsoyanile. Kʼianga kjesa biyajin je David, je Jeobá kʼoakitsole nga tsín kjoetʼa je kjoatéxomale, nga kʼoéjna tokʼia saʼndani, kitsole: “An skomitje̱n je ntje̱li nga koa̱nskanni xi tʼatsi kjuinroani; kʼoa nʼio taja sikʼéjna je kjoatéxomale” (2 Sam. 7:12, 13). Kʼoa kʼoakoan, nga jetsʼato jngo jmi nó jaʼato kʼiaa koantsen je “ntje̱le” David. ʼYáni Ntje̱ jebi kʼoa kʼiáni nga rey sʼin tsakʼejna.

JE JEOBÁ JNGO REY SÍKASÉNNDA

15, 16. 1) Kʼiáni nga kitjoejin Jesús kʼianga Rey sʼin kʼoéjna. 2) Jméni xi tongini tsakʼéndajin Jesús kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde tʼatsʼe josʼin koatexoma.

15 Kʼianga nó 29, je Juan Bautista kʼiaa tsakakóya nga “jenroa machrian kjoatéxomale ngʼajmi” (Mat. 3:2). Kʼianga jekiskanisʼenngindá je Jesús je Juan Bautista, kʼiaa kiskoejin Jeobá je Jesús nga Mesías koan kʼoa nga Rey sʼin kʼoéjna nga koa̱nskanni. Xi ijngosani, je Jeobá kʼoakitso jokji tsjoake je ʼNdíle, kitso: “Jébi ʼndína xi tsjoake̱, jo nda sʼekoan xi tʼatsʼe” (Mat. 3:17).

16 Jokji tse nga kisixále Niná je Jesús i̱ Sonʼnde ñaki je tsakʼasjengʼa (Juan 17:4). Kitsoyason tʼatsʼe kjoatéxomale Niná, xi tsonile, tʼatsʼe Chjotaxále (Luc. 4:43). Saʼnda tsakakóyale je chjotale josʼin nga kʼoetsʼoa kʼianga katafaʼai kjoatéxoma jebi (Mat. 6:10). Kʼianga je xi rey sʼin kʼoéjna, kuinga koan i̱ kitsosínile kontrale: “Je kjoatéxomale Niná i̱ tíjnajinnobi” (Luc. 17:21). Xijekoan, nitje̱n nga toje si̱kʼien jngo kjoasʼendajin tsakʼénda kao je pastrole. Kjoasʼendajin jebi kui tʼatsʼe nga koatexoma. Kʼoa kʼoasʼin kitsjoa kʼale kjoanda je chjotale nga ya koatexomakao ya ngʼajmi (Luc. 22:28-30).

17. 1) Jósʼin tsakatéxoma Jesús kʼianga nó 33. 2) Jméni xi kisʼin Jesús kʼianga jekiskoya jotjín tse.

17 Kʼiáni nga Rey sʼin kʼoéjna je Jesús. Ali tsa kʼiajin Rey koan kʼianga jngo kjoasʼendajin tsakʼéndakao chjotale. Ánni. Kuinga kʼianga jekoannyaonni kʼianga jekoanxon, kinikʼien kʼoa kitsaoba chjotale (Juan 16:32). Kʼoa nga Rey sʼin tíjna je Jeobá, kisikjaʼáyale ʼNdíle xi koanjanni nichxin. Kʼoa nga sʼuí Pentecostés nga nó 33, je Jesús kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxomale je ndsʼe̱ xi kʼoati ya koai ya ngʼajmi (Col. 1:13). Tonga tojo kiskoyakao jotjín tse nga je koatexomale Sonʼnde. Je Jeobá kitsole: “Tijnai ngakixina saʼnda nga sikatíongia ndso̱kui je kontrali joni tsa yá xi binyanai ndso̱kui” (Sal. 110:1).

JCHAXKOÁN JE JEOBÁ “JE CHJOTATÍTJON XI BATÉXOMANTSJAI”

18, 19. 1) Jméni xi mená sʼiaan. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Jenkjín jmi nó tjínle nga kʼoasʼin kichʼasjengi ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde josʼin nga tíbatéxoma je Jeobá. Tonga je Jeobá nikʼiajinla nga títsjionkon je xále: tojo jéní xi Rey tíjna. Kʼoa nga Nʼai sʼin tíjna je Jeobá kisikuinda je xi kixi kitʼale joni tsa Noé, Abrahán kao David. Kʼianga ʼyaa jebi, kui xi basenkaoná nga nichriantʼasalee je Niná nga Rey sʼin tíjnaná.

19 Kʼoa ndʼaibi, jósʼin nga kʼoati Rey sʼin tíbʼejna je Jeobá. Jósʼin koakoá nga ñaki kixi mangíntʼalee nga jetíbatéxomaná kʼoa nga mená xtile koaan joni tsa ánkje. Jmékjoánni xi tinijé kʼianga “Katjinroa kjoatéxomali” bixoán. Xi tʼatsʼe jebi yaa jchaa kjoaʼmiya xi ijngo.

^ párr. 4 Génesis 2:15-17: “Kʼoa je Jeobá Niná kiskoé je chjota kʼoa yaa kisikʼéjna ya ʼndenaxóle Edén kʼianga kʼoentje kʼoa sikuinda. Kʼoa je Niná Jeobá kʼoati kui kjoatéxoma jebi kitsjoale je chjota: Koaan chi̱nai tole ngayeje yá xi tjín i̱ ʼndenaxó saʼnda nga koa̱nski. Tonga je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín, alikui koa̱n chi̱nai, nga̱ je nichxin nga kui chi̱nai, kuiyání”.

^ párr. 6 Génesis 3:15: “Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón kʼoa je ntje̱li kao je ntje̱le. Je, yaa jkui koase̱nne kʼoa ji yaa ngisjai ndso̱ko̱ chi̱nengi”.

^ párr. 12 Éxodo 14:13, 14: “Xijekoan, je Moisés i kitsole je naxinandá: Ali nokjonjion. Kixi tinyao kʼoa kataʼyao josʼin kʼoasjentjaino je Jeobá ndʼaibi. Nga̱ je chjota egipcio xi tiʼyao ndʼaibi, alikui tijchaño, nikʼiajinla tijchaño. Jé Jeobá sitoánntjaino, kʼoa jon tojyó kuiyo”.