Ir al contenido

Ir al índice

Tixálao Jeobá nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nno

Tixálao Jeobá nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nno

“Tikjaʼaitsjain [...] je xi kisindali.” (ECL. 12:1)

1, 2. 1) Jmé kjoafaʼaitsjen xi tʼatsʼe Niná tínroani kitsjoale xi sʼa xti je Salomón. 2) Ánni nga kʼoati koasenkaosíni je ndsʼee xi jetsʼato ñachante nóle je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Salomón.

JE REY Salomón, nga kiski je Énle Niná, i kitsole je xi sʼa xti: “Tikjaʼaitsjain [...] je xi kisindali, nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nli”. Kʼiáni nga “nichxin nga ñʼai” kitsole. Kui xokitsole kʼianga jemajchíngaa. Kʼoa je én xi kisichjén totsoyanile joma nga jemajchíngaa. Nga bʼatsé je ndsaa, je ndso̱koaa, nga tsao je niʼñoaa, nga xa̱ matsenná, nga tsín tinoʼyañá, nga machxoa ntsja̱jkoaa kʼoa nga mandsitiaan. A likui mená nga kʼia saʼnda si̱xálee je Jeobá nga jekui kjoa tiyojiaan (tʼexkiai Eclesiastés 12:3-5). *

2 Nkjín mani je ndsʼee xi jetsʼato ñachantele nó kʼoa tojo nʼio tjínsale nganʼio. Ninga jekoanchxoa ntsja̱jko̱, tsakui nichxin kje kui kjoa tjíojinjin xi kisikʼaxki̱ je Salomón. Ninga jetjínle nó ndsʼee jebi, a tsjoánganʼiosale je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile je xti jñani tso: “Tikjaʼaitsjain [...] je xi kisindali”. Jósʼin koasenkao kjoafaʼaitsjen jebi.

3. Jméni xi sʼiaan kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan je xi kisindaná.

3 Ninga jenʼio nkjín nó nga tinixálee je Jeobá, machjénní nga sakʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji jeya tíjna je xi kisindaná. Ñaki tomaxkónná josʼin kisindaná je Niná kʼoa saʼnda tsín mankjínle tokoán. Je Jeobá nʼio nkjín koya tsojmi kisinda kʼoa kjaʼaí kjaʼaí kjoan, kʼoa kui xá kisindani nga tsjoa katasʼeya tokoán. Kʼianga chotsenlee jmeni xi kisinda je Niná ngisa tiʼyachjíngáñá je kjoatsjoachale, kjoachjine xi tjínle kʼoa kao nganʼiole (Sal. 143:5). Tonga kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan je Niná xi kisindaná kʼoati machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi koyale xi tʼatsaan. Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan xi tʼatsʼe, bʼailee kjoanda kʼoa mamená nga ñaki kao ni̱ma̱ná si̱xánilee jokji tse nga kuiyoaa (Ecl. 12:13).

KJOANDA XI SATÍOBASENNÁ KʼIANGA JEKAMAJCHÍNGAA

4. Jméni xi koa̱n skónangile yaole je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen, kʼoa ánni.

4 Kʼiatsa jejchíngai kʼoa jenʼio tjínli kjoafaʼaitsjen, machjénní nga chjónangilai yaoli: “Jméni xi sʼian ndʼaibi kʼianga tjínsana nganʼio”. Kʼianga jetjínli nó kʼoa jetjínli kjoafaʼaitsjen, nʼio tse kjoanda xi tísʼejnabasenli. Tobʼelañá, koaan kʼuínyalai je xi sʼa xti jmeni xi tiʼyai xi tʼatsʼe Jeobá. Kʼoati koa̱n si̱tajai kjoamakjainle je ndsʼee xi ngikʼa nga kʼoéyanajmílai jme kjoafaʼaitsjen xi tísʼeli nga je Jeobá tinixálai. Je rey David kʼoakitsole je Jeobá nga koa̱n kʼoasʼin, kitsole: “Ji Niná, ji tsakʼinyanái saʼnda nga sʼa xtia [...]. Kʼoa saʼnda nga jekoa̱njchínga kʼoa jekoa̱nchxoa ntsja̱jkoa, ji Niná, ali njiotokonjinnái, saʼnda nga xínyale jokji tajai je chjota xi tjío; kʼoa nga xínyale ngatsʼi xi sʼa nroá, tʼatsʼe jokji tse nganʼio tjínli” (Sal. 71:17, 18).

5. Je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen, jósʼin koa̱n kuitsoyale je xi ngikʼa jmeni kjoachjine xi tjíosʼele.

5 Jósʼin koa̱n kʼuínyai je kjoachjine xi tísʼeli jokji nó jetinixálai je Jeobá. Koaan kuinókjoalai ya niʼyali je xi sʼa xti ánni nga tsjoánganʼiosínile kjoafaʼaitsjen xi tjínli. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlai nga katafikaoli nga ʼmikʼinyasuin kʼoa katabe jokji tse kjoatsjoa tje̱nkao kʼianga Jeobá nixálee. Nichxin kjoatse je Elihú i kitso: “Je katanchja̱ xi jetjínle nichxin, kʼoa je katatsoya kjoachjine xi jenʼio nkjín nó tíjna” (Job 32:7). Kʼoa je pastro Pablo kʼoati kitsole je tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katatsjoánganʼiole je tichjaa xi ngikʼa, jotso én xi kuinchja̱ kʼoa jme choa̱ koatiole. I kitsole: “Je xi yánchjín jchínga [...]. Katabakóya xi nda tjín” (Tito 2:3).

KOAAN KUISENKOAI JE XI KJAʼAÍ

6. Ánni nga koa̱n tsjoánganʼiosíni je ndsʼee xi jejchínga xi jetse kjoafaʼaitsjen tjínle.

6 Kʼiatsa jetjínli kjoafaʼaitsjen, nʼio tsesa jmeni xi koa̱n sʼiain. Tokuila tikjaʼaitsjain jmeni xi jemali ndʼaibi tikʼoajinni nichxin kjoan kante kʼoa tsa kjoan ñachan nó ján. Ngisa mali josʼin nichjain je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia. Kʼoa alikui jao tjínná nga mali josʼin ʼmiyalai chjota je énle Niná kʼianga katatsaojin ni̱ma̱le. Kʼiatsa chjotajchínga sʼin tijnai ya jinjtín, jejin ʼyai josʼin bisenkoai je ndsʼee xi jée tsaojin (Gál. 6:1). Kʼoajinti jemali jonikao je xá xi tjín ya jinjtín, xá xi sʼe ya kjoajtíntse kao ya jña sʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Tsakui nichxin kʼoati mali josʼin chjakaonajmí je chjinexki nga tsín njín katabinyále xíngiaa. Kʼoa ninga chriansʼa tsaʼyai je Énle Niná, kʼoati jetse kjoafaʼaitsjen tjínli josʼin nijchá yaoná. Tobʼelañá, tsa xti jekinijchíngai, jejin tjínli kjoafaʼaitsjen jonikao. Tojosʼin tiʼyaa, je ndsʼee xi jejchínga koaan tsjoánganʼiole je naxinandále Niná. Koaan koakoyale, sikixiyandale kʼoa sitaja je ndsʼee (tʼexkiai Job 12:12). *

7. Je ndsʼee xi jekoanjchínga, jméni xi koa̱n kuitsoyale je xi sʼa xti.

7 Jméni xi koa̱n sʼiain nga ngisasa nʼio nda si̱chjain je kjoafaʼaitsjen xi tjínli kʼianga kuisenkoai je xi kjaʼaí. Tsakui nichxin koa̱n kuisenkoai je xi sʼa xti josʼin koa̱n kuitsoyale chjota nga katasʼele estudio. Kʼoa ji tichja tsa jetjínli nó, a koaan kʼoailai kjoafaʼaitsjen je tichjaa xi sʼa xti xi jeʼndíxti tjínle nga tʼinyalai josʼin kuitjosonle je xále Niná kʼoa josʼin sikuinda je ʼndíxtile. Kʼoa ji ndsʼe, a koaan kʼuínyalai je xi xtixʼin josʼin kuinchja̱yajin ya jinjtín kʼoa josʼin nga nda kuitsoyason je Énle Niná. A koaan kʼuínyalai joʼmilai nga ʼminixatʼai je ndsʼee xi jenʼio jchínga nga nitajasai kjoamakjainle. Kʼoa ninga jetsín tikʼoakji nganʼio tjínnili joni ngasʼa, koaan si̱chjinai je xi sʼa xti. Je Énle Niná itso: “Je xi naskásʼin sítsen je xti kui nganʼiole, kʼoa je xi naskásíkjoan je xi chjotajchínga kui ntsja̱chxoale” (Prov. 20:29).

A KOAAN YA KʼUÍNKʼAINGANʼIUI YA JÑANI NʼIO MACHJÉN JE XI TSOYASON

8. Jméni xi kisʼin je pastro Pablo ninga jejchínga.

8 Je pastro Pablo ñaki kisichjén ngayeje je nganʼio xi tjínle kʼianga kisixále je Niná ninga jejchínga. Kʼianga jekitjoni ndoyá ya Roma, kʼiala nga nó 61, tokʼoa jenkjín nó nga xin naxinandá kikakóyason kʼoa koanjin nga ya Roma tsakʼejna nga tsín jme xi ñʼai koa̱nle (2 Cor. 11:23-27). Nʼiojin tsjoa kisʼele je ndsʼee xi ya tsʼe kʼiatsa yalani kitsjoanganʼiole je Pablo nga kitsoyason. Tonga je Pablo kui kisikjaʼaitsjen nga tjío ʼnde jñani ngisa nʼio machjén nganʼiole. Kikao je Timoteo kao Tito nga kjin kikakóyason, kʼoa yaa ki ya Éfeso, Creta kʼoa tsakui nichxin kʼoati ki ya Macedonia (1 Tim. 1:3; Tito 1:5). Kʼoa ninga tsín ʼyaa tsa ki ya España, ʼyañá nga kʼoatjín kon nga mele koai tsakai (Rom. 15:24, 28).

9. Kʼiáxó tseni nga ki je Pedro ya jñani nʼio machjén je nganʼiole. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

9 Je pastro Pedro tsakui nichxin kʼoati jetsʼato ñachante nóle nga kikakóyason ya jñani ngisa nʼio machjén nganʼiole. Ánni nga kʼoabixónsíñá. Kʼiatsa ñatje̱n jchálani kao Jesús kʼoa tsa ngisa i̱natjín jchínga choa je Pedro, jejin ñachante nóle kʼianga ki je kjoajtín xi tsakʼéjna je pastro xi ngikʼa ya Jerusalén kʼianga nó 49 (Hech. 15:7). Xi jeki nichxin, je Pedro yaa kikʼejna ya Babilonia kʼoa alikui jao tjínná nga je chjota judío xi tjín ya ʼnde jebi kikakóyasonle (Gál. 2:9). Yaa Babilonia tíjna kʼianga kiski je xi títjon kartale kʼianga nó 62 (1 Ped. 5:13). Kʼianga tsín ʼyaa ya ʼnde jñani bichokiyoaa nʼiojin ñʼai maná, tonga je Pedro alikui kui tsakʼéchjoale ninga jejchínga, kisʼele kjoatsjoa xi tje̱nkao kʼianga nʼiosa nixálee je Jeobá.

10, 11. Kʼoalasʼin tʼeyanajmí tsa ʼyani ndsʼee xi jejchínga xi ya kikʼejna ya jñani nʼio machjén nganʼiole.

10 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín ndsʼee xi jeñachante nóle xi jetsín tinʼio tse xi kjinenile. Je ndsʼee jebi koaan koasjaile josʼin nga ngisa nda sixásale Niná. Tjínkʼa xi xin ʼnde tjíofikatio ya jñani ngisa machjén nganʼiole. Tobʼelañá, je Robert itso: “Kʼianga jeñachanxjaʼaon nónajin, je chjoónna kao an, tsaʼyaníjin nga tse kjoanda tísʼejnabasennajin. To jngo ti kisʼenajin kʼoa jelikui tiya tíjnakaoninajin, jekʼien xijchánajin xi kʼoasʼin kinikuindaijin kʼoa i̱natjín ʼndítao̱n tsakʼéjnanajin je xijchánajin. Kichobayanijin nga koa̱n koatenaijin je niʼyanajin kʼoa kʼoéchjíjin xi kitje̱nnajin kʼoa tokuila si̱chjainjin je tao̱n xi kuinje̱nginajin saʼnda nga koa̱n jubilar nga tokoa̱chjísana. Kʼoa kisʼejinnajin nga nʼio nkjín chjota tjín xi sasa makjainnile énle Niná ya Bolivia kʼoa nga ngisa choa tao̱n nichjén ya. Kʼoa yaa tsangínjin. Nʼio ñʼai koannganajin jña kichokiyuijin nga kjaʼaí chon, alikui kʼoachon jochon ya Estados Unidos. Tonga je Jeobá kisichikontʼainnajin jokji tsakʼenelaijin yaonajin”.

11 Je Robert itsosa: “Kʼoa ndʼaibi ñaki tokui xále Niná nʼiaijin ya jinjtín. Tjíokʼa je chjota xi tsakʼinyalaijin Biblia xi jekiskanisʼenngindá yaole. Tobʼelañá, jngo familia xi nʼio ma̱ tjío xi ya tsʼe ya jngo naxinandáʼndí xi kjin tíjnale ya ciudad jekiskanisʼenngindá kʼa yaole. Nga xki̱ xomana, familia jebi bichó kjoajtín ya ciudad ninga nʼio kjin tsʼe. Nʼio tsjoa tjío tokuinjin nga ʼyaijin familia jebi jokji tjíobʼénele yaole kʼoa nga saʼnda precursor sʼin jetísíxá je tile xi majchínga”.

NʼIO MACHJÉN JE XI KUITSOYALE JE CHJOTA XI KJAʼAÍ ÉN MALE

12, 13. Kʼoalasʼin tʼeyanajmí tsa ʼyani xi kʼoasʼin je Jeobá ngisa tísíxále kʼianga jekoan jubilar.

12 Je jtín kʼoa kao grupo xi tjío xi kjaʼaí én male nʼio kuinyakao je choa̱ xi tjíobatío je ndsʼee xi jejchínga. Xi ijngosani, nga je ʼmiyasonlee je chjota xi kjaʼaí én male nʼio tse kjoatsjoa tje̱nkao. Tobʼelañá, je Brian itso: “Je chjoónna kʼoa kao an ñaki tsín jme xi tinʼiaijin koannajin nga jekichona jankan kaoni aon nó. Kʼianga kʼoatjín nóle chjota jema jubilar ya Gran Bretaña. Je xtinajin jelikui tiya tjíokaoninajin, kʼoa ya jñani ʼmiyasuinjin je énle Niná nʼio tosakʼoa tsaojinjin chjota xi mele kotʼaya je Biblia. Kʼoa jngo ti tsaʼbexkoan xi China tsʼe xi kui básjaiya jmeni xi sʼenele ya universidad. Koanjyole nga ki kjoajtínná kʼoa kʼoati kiskotʼaya je Biblia. Xi jejaʼato jotjín xomana jngo chjota xi kʼoati kui xá sʼín, xi kʼoati China tsʼe kichokao ya kjoajtín. Xi koanjaoni xomana ijngo kichokaongáni xi kʼoati kui xá sʼín, kʼoa nga koanskanni tikichokao ijngongáni”.

13 Je Brian itsosa: “Kʼoa nga jeʼaon chjota xi kui xá sʼín kisijéna estudio i kixian: Ninga jejankan kaoni aon nóna ali tsakuijin xi tsonile tsa jekoa̱n sikʼéjna je xále Jeobá. Kʼoa kʼoakixinle je chjoónna, tsa mele nga skótʼaya én chino. Jao nó tje̱nngina je chjoónna. Je xi kinʼiaijin kuinga jngo grabación xi tsʼe én chino kinoʼyalaijin. Jesáni te nó jaʼato nga kʼoakinʼiaijin. Kʼoa kʼianga kjaʼaí én tsakʼinyasuinjin ñaki jo xti koan ijngokʼanajin. Kʼoa saʼnda ndʼaibi jela kjoan jngo siento kao tejao chjota ʼmiyalaijin Biblia xi én chino male. Me ngatsʼi nga fi kjoajtín, kʼoa jngo xi jeprecursora sʼin tísíxá”.

Tsakui nichxin koa̱nsa nga ngisa tse si̱xálai je Niná (Chótsenlai párrafo 12 kao 13)

ÑAKI KAO KJOATSJOA KʼOATʼIAIN JOKJI KUICHO NGANʼIOLI

14. 1) Jmé kjoatsjoa xi tjíojin je ndsʼee xi jekoanjchínga. 2) Jósʼin koa̱n tsjoánganʼiole je choa̱le Pablo.

14 Ninga tjío je ndsʼee xi jeñachantele nó kʼoa xi jetsʼatoje̱ nóle xi koa̱n ngisa nʼio sixásale je Jeobá, tonga kʼoati tjío xi tsín kʼoakoa̱nle. Tjínkʼa xi jechʼin tjínle, xi xijchále tjíosíkuinda kʼoa tsa xti sʼa kjiantsjaje̱. Kʼiatsa kʼoasʼin tijnai, je Jeobá nʼio sasénle jokji nga tinixálai, tojmeni xá xi tinʼiai xi tʼatsʼe. ʼNdele nga yaoli si̱balai kʼoa nga kui si̱kjaʼaitsjain jmeni xi tsín tikʼoakoa̱nnili sʼiain tosa kʼoatʼiain jmeni xi kʼoakoa̱nli. Tikjaʼaitsjain je pastro Pablo. Nkjín nó nga ya kinikʼéjnayanʼio ya niʼyale, kʼoa tsín tikʼoakoannile nga ya kikakóyason ya jña xin naxinandá. Tonga toʼyani xi kichokonle kui tsakjákaoni je Énle Niná kʼoa kisitaja je kjoamakjainle (Hech. 28:16, 30, 31).

15. Ánni nga nʼio ʼyachjísíñá je ndsʼee xi jekoanjchínga.

15 Je Jeobá kʼoati nʼio sasénle josʼin tjíosíxále je ndsʼee xi jekoanjchínga. Ninga kʼoalani kitso je Salomón nga faʼai nichxin nga jeñʼai maná nga jemajchíngaa, je Jeobá nʼio bechjí jokji bʼénele yaole xi jejchínga kʼianga bʼasjengʼa (Luc. 21:2-4). Xi ijngosani, ya jtín jñani tjío ndsʼee jebi nʼio bechjí je xíngiaa je choa̱ xi tjíobatío nga jenkjín nó tjíosíxále je Niná.

16. 1) Jmé kjoanda xi tsín tikisʼenile je Ana. 2) Jméni xi koan kisʼin je Ana kʼianga kisixále je Niná.

16 Ya Biblia jngo chjoónjchínga síkʼaxki̱ xi Ana tsakʼin xi tosi tonda tsakʼasjengʼa je Niná ninga jejchínga. Kʼoa kʼianga kitsin je Jesús, tokʼoa jekʼien xʼinle kʼoa jeñokan kaoni ñole nó nga kʼia. Tsakui nichxin, likui tinʼio tse tsakʼejnani, kʼoa likui tikisʼenile kjoanda nga je Jesús tsakʼamje tje̱nngile, nga nganʼiotsjele Niná kitjoejinni nga ya koai ngʼajmi kʼoa nga kikakóyason je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Tonga je Ana nʼio tsjoa kisʼele nga kʼoakisʼin jmeni xi kʼoakoanle. “Alikui tsakasenxinle yo̱ngo̱ jña tsabexkón Niná nga nichxin nga nitje̱n.” (Luc. 2:36, 37.) Kʼoa nga baká xongó je naʼmi kʼianga tanjio kʼoa nga manjio, kʼoajinti ya tsakʼejnajinle je chjotankjín xi tjíoxkó ya nditsinle yo̱ngo̱ nga tsakʼétsʼoa, kʼoa tsakui nichxin basen ora kʼoakisʼin. Kʼianga tsabe je Jesús kʼianga sʼa ʼndílee, je Ana “kinchja̱nile tʼatsʼe ʼndíbe ngatsʼi xi tjíokoya nga kuitjontjai Jerusalén” (Luc. 2:38).

17. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi chʼin tjínle kao xi jekoanjchínga nga kʼoati katatsjoánganʼio josʼin ʼyaxkoán je Jeobá.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio kuenta sʼiaan kʼoa kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi chʼin tjínle kao xi jekoanjchínga. Je ndsʼee ñaki mele nga koai kjoajtínná kao kjoajtíntse xi satíoná, tonga tosakʼoasa kʼoamale nga fi. Jméni xi sʼiaan nga kuinyakoaa. Tjínkʼa jtín xi kʼoasʼin bʼéndajin kʼianga kao teléfono katanrʼoénile jme xi faʼa ya kjoajtínná. Tonga tsakui nichxin tjín jtín xi tsín kʼoakoa̱nle nga kʼoasʼin. Ninga kʼoalani, je ndsʼee jebi tojo koaan tsjoánganʼio josʼin tíʼyaxkón je Niná. Tobʼelañá, kʼianga bʼétsʼoa kʼoati tsjoánganʼiole je jtín nga tosi tonda mataja kjoamakjainle (tʼexkiai Salmo 92:13, 14). *

18, 19. 1) Jósʼin tsjoánganʼiole xi kjaʼaí je ndsʼee kao tichjaa xi jekoanjchínga. 2) ʼYáni xi koa̱n koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tso: “Tikjaʼaitsjain [...] je xi kisindali”.

18 Jon ndsʼe kao tichja xi jekoanjchíngao, tsakui nichxin likui ʼyao jokji bʼainganʼiolao xi ngikʼa. Tikjaʼaitsjenlao je Ana, xi ñaki tsín kisicha nga ki ya yo̱ngo̱ jokji nó tsakʼejna. Alikuijin koanchoyale je Ana jokji tsjoánganʼioná saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je choa̱ xi tsakʼéjna. Nga kʼoasʼin nʼio tsjoake koan je Jeobá yaa kisʼetʼa ya Énle jmeni xi kisʼin. Kuila kjoaon jon, je kjoatsjoacha xi tibakolao je Jeobá kʼoati ñaki ya tjíosatíojin ni̱ma̱le je ndsʼee. Kʼoa kuijin nga kʼoatsoni je Énle Niná kʼianga “je ntsja̱chxoa [yaa mangóson] joni tsa jngo korona xi naskánakji kʼianga je chjota ya tsoʼbaya je ndiaa xi tsʼe kjoakixi” (Prov. 16:31).

19 Ngatsʼiñá nga ʼyaa jokji tje̱n kuicho nganʼioná josʼin nga si̱xálee je Jeobá. Tonga ñá xi tjínsaná nganʼio kuenta sʼiaan én jebi: “Tikjaʼaitsjain [...] je xi kisindali, nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nli” (Ecl. 12:1).

^ párr. 1 Eclesiastés 12:3-5: “Nichxin kʼianga kʼoatsé je xi tjíosíkuinda niʼya, kʼoa nga koa̱nndsitin je chjota xi tjínle nganʼio, kʼoa nga tsín tisixáni je yánchjín xi bʼaoya nga tochoasa mani, kʼoa nga tonjiosa koa̱ntsenle je yánchjín xi kotsensʼenntjai ventana [...] kʼoa tsín tikjoaneni je molino [...]. Kʼoa je yá almendro koaale naxó, kʼoa je chákji tokjoájbesa”.

^ párr. 6 Job 12:12: “A tsí tjínle kjoachjine je xi jetjínle nó kʼoa kjoamajintokon je xi jekjoatse tjío”.

^ párr. 17 Salmo 92:13, 14: “Je xi ya nyantje ya niʼyale Jeobá, ya nditsinle Nináná, koaale naxó. Tosi tonda koale to ninga jetjínle ntsja̱chxoa, kʼoa tosi tonda yʼai kʼoa xkoén koa̱nkjoan”.