Ir al contenido

Ir al índice

Alikui to yaoná kjuinñá, je títjon si̱kjaʼaitsjeen xi ngikʼa

Alikui to yaoná kjuinñá, je títjon si̱kjaʼaitsjeen xi ngikʼa

“Toʼyanibe xi mele nga chjotana koa̱n, katatsjionkon yaole.” (MAT. 16:24)

1. Jmé choa̱ xi tsakʼéjnaná je Jesús nga tsín to yaoná kjuinñá nga je títjon si̱kjaʼaitsjeen xi ngikʼa.

 KʼIANGA tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná josʼin tsoyanile nga tsín to yaoná mangínñá, nga je títjon nikjaʼaitsjeen xi ngikʼa. Je Jesús kui títjon kisikʼéjna jmeni xi mele Niná, tikʼoajinni jmeni xi koanmele je kʼoa jmeni xi nda sikʼéjna tsakai (Juan 5:30). Kʼoa nga kixi koan saʼnda nga kʼien, tsakakó nga nikʼiajin nga to yaole kini (Filip. 2:8).

2. 1) Jmé xi tsoyanile nga tsín to yaoná mangínñá. 2) Ánni nga je títjon xi ngikʼa si̱kjaʼaitsjensíñá ʼndele nga to yaoná kjuinñá.

2 Je Jesús alikui to yaole kini, kʼoa kʼoati tjínnele sʼiaan tsanda ñá xi chjotale maa. Jmé xi tsoyanile nga tsín to yaoná mangínñá. Kui xi tsonile nga tsínla yaoná nikjaʼaitsjeen, nga tosa kui nikjaʼaitsjeen josʼin kuinyakoaa xi ngikʼa (Mateo 16:24). Kʼianga je nikjaʼaitsjeen xi ngikʼa ʼndele nga to yaoná mangínñá kui xi basenkaoná nga tsínkui títjon nikatioá kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao jmeni xi mená (Filip. 2:3, 4). Je Jesús kʼoasʼin tsakakóya nga nʼio machjén nga kʼoakatasʼín je xi Niná tjíosíxále. Ánni. Kuinga kjoatsjoacha tje̱nkao, kui kjoatsjoacha jebi xosíkaoná nga je títjon nikjaʼaitsjeen xi ngikʼa. Kʼoa jé kjoatsjoacha jebi xi bakó nga ñaki chjotale Jesús maa (Juan 13:34, 35). Je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde tjíonda nga binyakao xi ngikʼa alikui to yaole tjíofini. Nʼio tse kjoanichikontʼain tjínná nga ya tiyojinlee.

3. Jméni xi kʼoechjoaná nga tsín je títjon si̱kjaʼaitsjeen xi ngikʼa.

3 Je xi bʼéchjoaná nga tsín je títjon nikjaʼaitsjeen xi ngikʼa kuinga je ni̱ma̱ná sakʼoa to yaole fini. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Adán kao Eva nga to yaole kini. Je Eva kui koanmele nga koa̱nngóson kao Niná kʼoa kuinga to yaole kini, kʼoa je Adán kuinga tsín kisitjosonnile je Niná nga ngisa kui koanmele nga tsín sicha je chjoónle (Gén. 3:5, 6). Je Na̱i kiskenʼndóbʼakjá je Adán kao Eva nga tsín tije Niná tsakʼétsʼoanile, saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i kʼoati tjíobʼé je kjoafaʼaitsjenle chjota, kui xi mele nga to yaole katafini. Saʼnda koanmele kʼoakisikao je Jesús (Mat. 4:1-9). Kʼoa nʼio nkjín chjota xi tjíotsaoya che̱n jebi, to yaole tjíofini. Nʼio nda si̱kuindalee yaoná nga tsín kʼoati katamakjoaan jokjoan je chjota (Efes. 2:2).

4. 1) A koaan nga jngokʼa chja̱ʼaxian ya jinni̱ma̱ná nga to yaoná mangínñá. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼaya i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Kʼianga to yaoná mangínñá kʼoasʼin mangóson joma je ntsjáo. Kʼianga jngo ki̱cha̱ sʼejnajin je ndoá kʼoa kao jtsí tjontsjáoní. Kʼiatsa toya si̱kájnaa, tosi tondajin tjóntsjáo kʼoa chanjin je ntsjáo sikje kʼoa likuijin tijosʼin koa̱nchjénni. Kʼoakjoánti maa tsanda ñá, kjoaixiní nga tsín tjóxinná ndʼaibi je jée xi kichʼa kʼoa nga kʼoasʼin to yaoná mangínñá, tonga machjénní nga si̱kuindaa yaoná kʼoa nga tsín kʼoaiʼndee nga kui katasíkinjená (1 Cor. 9:26, 27). Jósʼin jchañá kʼiatsa jetoñá timangínñá yaoná. Jósʼiaan nga tosi tonda je títjon si̱kjaʼaitsjeen xi ngikʼa.

KʼOASʼIN SI̱CHJÉN JE BIBLIA JONI TSA JNGO CHO̱TSÍN

5. 1) Ánni nga mangósonsíni Biblia joni tsa jngo cho̱tsín. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 2) Jmé xá kʼoéxkiañá je Biblia.

5 Joni tsa jngo cho̱tsín nga bakóná jotisoaa, je Biblia kʼoati bakóná jotjín ni̱ma̱ná kʼoa basenkaoná nga ni̱ndayaa jñani nga tsín nda tinʼia (tʼexkiai Santiago 1:22-25). Kʼianga jchaa jotisoyoaa machjénní nga nda si̱chjén je cho̱tsín. Kʼiatsa tosasa chótsenlee yaoná, tsakui nichxin likui jchaa jñani likui nda tisoaa. Xi ijngosani, kʼiatsa ngʼaxin chótsensʼén je cho̱tsín tochale tokjaʼaí chjota jchaa. Kʼoakjoánti ma je Biblia, kʼiatsa mená nga koasenkaoná nga tiñá kataʼyañá tsa to yaoná timangínñá, alikui koa̱n nga to sasa kʼoéxkiañá kʼoa tsa tokui xá kʼoéxkiañá nga tokui kataʼyaa jñani nga tsín nda tjíosʼín je xíngiaa.

6. Jósʼin nga ñaki si̱tjosoán je kjoatéxoma xi ñaki kjoakixi.

6 Tsakui nichxin saʼnda ntsjaintsjai bʼexkiaa je Énle Niná, tonga likuini tiʼyaa tsa jetoñá timangínñá yaoná kʼoa likui tikuenta nʼiañá xi ngikʼa. Jñá kjuinroani kʼiatsa kʼoakoaan. Je choa̱ xi tsakʼéjna Santiago xi tʼatsʼe je chjota xi cho̱tsín kiskotsensʼen, ali tsakuijin xi kitso tsa tsín nda kiskotsenle yaole. Kʼoatso nga “kiskotsenle yaole”. Je én griego xi kisichjén je Santiago kui tsoyanile nga ñaki nʼio nda chotsenlee yaoná, nga ñaki chotsen kijngolee yaoná. Tonga jméni xi tsín nda kisʼin je chjota xi kisikʼaxki̱ je Santiago. Itsosa bersíkulo jebi: “Ki, kichajin ndi̱to̱nnile jo kji”. Kʼianga jeki, totsakʼéjngo kon alikui jme xi kisʼin nga kisindaya yaole. Tonga jngo chjota xi mele nda kʼoéjna ñaki “nda básjaijin je kjoatéxoma xi ñaki kjoakixi” kʼoa “kʼoasʼín jo tso”. ʼNdele nga xin sikʼéjna je kjoatéxomale Niná, tosa nʼio kotʼayajin kʼoa sítjoson jmeni xi tso. Jmeni xi kitso je Santiago kʼoati me mangóson jmeni xi kitso je Jesús kʼianga kitso: “Tsa énna si̱kitjosonntsjao, jon nío xi ñaki chjotana” (Juan 8:31).

7. Jósʼin koa̱n si̱chjén je Biblia kʼianga koasenkaoná nga tsín to yaoná kjuinñá.

7 Kʼianga tsín to yaoná kjuinñá, xi títjon sʼiaan kuinga ngasin nganda kʼoéxkiaa je Énle Niná. Kʼoa kʼoasʼin jchañá jñani nga si̱ndayaa yaoná. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén nga sʼiaan. Machjénní nga ñaki nda chótʼayajiaan je Biblia. Kʼianga jenda kamajinná jmeni xi kabʼexkiaa ya Biblia, joxi ya tijnaa katamaná kʼoa chjónangilee yaoná: “Jókisʼian kʼiatsa anlaña xi kui kjoa tsakatejnajian. A kui xótse kʼoakisʼian xi kixi tíjna. Kʼoa je xi ngisa chjíle xi sʼiaan kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kabʼexkiaa. Kʼoa xijekoa̱n, kʼoénelee yaoná nga si̱tjosoán (Mat. 7:24, 25). Kataʼyala josʼin basenkaoná je choa̱le rey Saúl kʼoa kao pastro Pedro nga tsín to yaoná kjuinñá.

ALIKUI NDA CHOA̱ TSAKʼÉJNA JE SAÚL

8. Jókoankjoan je rey Saúl kʼianga sʼa tsakʼétsʼiakao xále, kʼoa jósʼin tsakakó.

8 Jmeni xi koanle je rey Saúl bájinkonná jmeni xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan. Kui bakóyaná nga síkitsónná kʼiatsa toñá kjuinñá yaoná. Kʼianga sʼa tsakʼétsʼiakao xále je Saúl nʼio ndʼé koan kʼoa nangitokon koan (1 Sam. 9:21). Alikui kjoañʼai kitsjoale je chjota israelita xi chʼaosʼin kisikʼaxki̱ nga je rey kinikʼéjna. Kʼianga je Niná kitsjoale xá nga rey koan, tjínle ʼnde nga tsjoále kjoañʼai xi chʼaosʼin kisikʼaxki̱ tonga alikui kʼoakisʼin (1 Sam. 10:27). Je rey Saúl kʼoakisʼin josʼin tsakándiaale je nganʼiotsjele Niná nga kikao je naxinandá nga kikján kao chjota ammonita, kʼoa nangitokon koan kʼoa kʼoakitso nga tʼatsʼe Jeobá kinroani nga kʼoasʼin kinjele je kjoajchán (1 Sam. 11:6, 11-13).

9. Jñá kinroani nga to yaole kini je Saúl.

9 Nga jeki nichxin, kitsjoaʼndele ni̱ma̱le je Saúl nga ngʼakon koan kʼoa nga to yaole kini, tojo ma tsa ntsjáo nga bijbi síkitsón jngo ki̱cha̱. Kʼianga kisikinjele je chjota amalequita, kui kini jmeni xi koanmele ʼndele nga je Jeobá sitjosonle. Kisikʼangi kʼoa tsʼe kitsole jmeni xi kitso je Niná nga katanikjeson. Kʼoa tosíxkón kji ngʼakon koan, saʼnda jngo xjáo tsakʼéndale yaole (1 Sam. 15:3, 9, 12). Kʼianga kʼoakitsole je profeta Samuel nga tsín nda kisasenle Jeobá jmeni xi kisʼin, je Saúl tsakasenngi yaole. Tokui kini jmeni xi kisitjoson kʼoa kjaʼaí xi tsakánele je jée xi tsakajngi (1 Sam. 15:16-21). Xi ijngosani, kʼianga ngʼakon koan kui ngisa kisikjaojin josʼin sikjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe tikʼoajinni josʼin tíjna ngixko̱n Niná (1 Sam. 15:30). Jósʼin koa̱n si̱chjén je choa̱le Saúl joni tsa jngo cho̱tsín kʼianga katabasenkaoná nga tsín to yaoná kjuinñá.

10, 11. 1) Jméni xi bakóyaná je choa̱le Saúl kʼianga chʼao kisʼin. 2) Jméni xi sʼiaan nga tsín kʼoati kui che̱n katatsaoyaa.

10 Xi títjon, je choa̱le Saúl kui bakóyaná nga tsín to yaoná si̱nʼiotʼaa. Ninga tsín to yaoná tsangínñá ngasʼa, alikui xi tsonile tsa jetokʼoasʼianntsjé (1 Tim. 4:10). Si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin je Saúl nga nda kisʼin nga títjon kʼoa nga nda tsakʼejna choatse ngixko̱n Niná. Tonga xijekoan, to yaole kini, kʼoa alikui kisikʼantjaiya yaole. Kʼoa nga kʼoasʼin tsín kisitjoson, je Jeobá tsakʼasjengi.

11 Xi majaoni, alikui koa̱n nga tokui kjuinñá jmeni xi nda tinʼia kʼoa tsínni kuenta sʼiaan jñani nga si̱ndayaa yaoná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, yaa koa̱nngósoán joni tsa jngo chjota xi cho̱tsín tíkotsensʼen kʼoa tokui tíkotsenle je najño chjotse xi yʼakjá kʼoa likuini tíbe tsa jndíʼa kji. Ninga tsín kʼoakji ngʼakon koaan joni tsa Saúl, machjénní nga si̱kuindaa yaoná nga tsín kʼoati katamaa tsanda ñá. Kʼiatsa kjoafaʼaitsjen kʼoainá, ali tojme xi kuinyangiñá yaoná kʼoa ali tokjoajin katamaná kʼoa ali kjaʼaíjin xi kjoánelee jée. Alikui choa̱le Saúl koanngíntjenngiaa. Si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá (tʼexkiai Salmo 141:5). *

12. Kʼiatsa jngo jée xi ai tíjna kasokóná, jósʼin koasenkaoná kʼiatsa tsín to yaoná kjuinñá.

12 Jméni xi sʼiaan kʼiatsa jngo jée xi ai tíjna kasokóná. Je Saúl to yaole kini ngisa kui nʼio koankjaojinle josʼin tíjna kʼoa kui tsakatéchjoale nga tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n Niná. Alikui koa̱n nga tsʼe choa̱ koanngíntjenngiaa. Kʼianga tsín to yaoná mangínñá kui xi basenkaoná nga fasjee nganʼio xi machjénná ninga kjoasoa tje̱nkao (Prov. 28:13; Sant. 5:14-16). Jngo ndsʼee xi pornografía kiskotsenle nga tejao nóle, kʼoa tsʼato te nó nga kui kiskotsenʼmale. Itso ndsʼee jebi: “Nʼio ñʼai koanna nga kʼoakixinle je chjoónna kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga nga jekʼoakixinle ñaki koantjaana. Tjíokʼa je miyona xi totsʼe koanle nga tsín ti siervo ministerial koanña. Tonga ninga kʼoalani, ʼbeña ndʼaibi nga ngisa tsjoa tjínle je Jeobá josʼin nga tisixále tikʼoajinni nga pornografía kiskotsenle, kʼoa xi ngisa nʼio mandosinna kui josʼin síkjaʼaitsjen je”.

NʼIO NDA CHOA̱ TSAKʼÉJNA JE PEDRO

13, 14. Jósʼin ʼyañá kʼianga ñʼai koanle je Pedro nga kisikʼantjaiya yaole nga kʼoasʼin to yaole kini.

13 Je pastro Pedro alikui to yaole kini jokji tse tsakakóyale je Jesús (Luc. 5:3-11). Tonga xi koanskanni, ñʼai koanle. Tobʼelañá, alikui nda kisʼele kʼianga je pastro Santiago kao Juan kʼoakitso nga xángʼa katabʼaile nga koatexoma je Jesús. Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Pedro nga je kʼoaile xá jebi, nga̱ jetongini kʼoakitsole je Jesús nga jngo kjoanda tsjoále (Mat. 16:18, 19). Ninga kʼoalani, je Jesús tongini tsakájinkon je Santiago, Juan, Pedro kʼoa kao ngatsʼi pastro xi ngikʼa nga tsín to yaole katafini, nga tsín ngʼa katamale kao je ndsʼe̱ (Mar. 10:35-45).

14 Ninga tsakichakjáyale, je Pedro ijngokʼa tikui che̱n kiskayangáni, to yaole kini. Kʼianga kʼoakitsole Jesús ngatsʼi je pastrole nga tsjiónkon choatse, je Pedro nʼio nangi kisikatío xi ngikʼa kʼoa to yaole tsakʼasjengʼa, kʼoakitso kʼianga nikʼiajinla tsjiónkon je Jesús (Mat. 26:31-33). Likuini tjínnele kʼoasʼin yaole tsakʼasjengʼa tsakai, nga̱ kʼianga tikuini nitje̱n likuini kisitjoson jmeni xi kitso, to yaole kini. Tojoni nga kʼoeʼmatʼain yaole jan kʼa kʼoakitso nga tsín bexkon je Jesús (Mat. 26:69-75).

15. Ánni nga tsjoánganʼiosíniná je choa̱le Pedro.

15 Ninga ñʼai koanle je Pedro kʼoa ninga kisatengi, jngo choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná xi koa̱n chjénngiaa. Kʼianga tsakʼénele yaole kʼoa nga kitsjoanganʼiole je nganʼiotsjele Niná, koanle kiskoéxkó yaole, kisʼele kjoatsjoacha kʼoa tsakʼénele yaole nga tsín to yaole kini (Gál. 5:22, 23). Kʼoa ngisa tsesa kjoa jaʼatojin nga jekoanni tikʼoajinni nga kʼia. Tobʼelañá, kʼianga tsakatekjáyale Pablo ngixko̱n chjota, je Pedro nangitokon koan kʼoa lijo kitso (Gál. 2:11-14). Alikui tsakʼéngijti kon, alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga to kjoasoa kinikʼéjnajin nga kʼoatsakʼinle. Tosa tsjoake koan je Pablo (2 Ped. 3:15). Je choa̱le Pedro kui bakóyaná nga koa̱n tsín to yaoná kjuinñá.

Jókisʼin je Pedro kʼianga tsakatekjáyale je Pablo. Jókinʼia tsa ñálani xotsakʼinná (Chótsenlai párrafo 15)

16. Jósʼin koakoá nga tsín to yaoná mangínñá kʼiatsa jngo kjoa xi ñʼai tjín tibitjatojiaan.

16 Jónʼia kʼiatsa jngo kjoa xi ñʼai tjín tibitjatojiaan. Kʼianga tsakichon kʼoa nga ndoyá kichani je Pedro kao pastro xi ngikʼa xi totʼatsʼe nga kʼoasʼin kitsoyason, tosa tsjoa koanle “nga kʼoasʼin tsakinle nga kichʼasjengi xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús” (Hech. 5:41). Kʼoatisʼinni tsanda ñá ndʼaibi, kʼiatsa chjota koaitjenngikená koaan chjénngilee je choa̱le Pedro kʼoa kao tsʼe Jesús kʼoa koakoá nga tsín to yaoná mangínñá (tʼexkiai 1 Pedro 2:20, 21). Xi ijngosani, kʼoati koasenkaoná kʼiatsa kʼiani koatekjáyaná je xi chjotajchínga sʼin tjío. Si̱kjaʼaitsjeen je choa̱le Pedro kʼoa alikui yaoná si̱jtilee kʼiatsa kuichákjáyaná (Ecl. 7:9).

17, 18. 1) Jméni xi koa̱n chjónangilee yaoná tsa jme xále Niná xi mená kuichotjenngiaa. 2) Jméni xi sʼiaan kʼiatsa to yaoná timangínñá.

17 Je choa̱le Pedro kʼoati basenkaoná nga koa̱n kjuintjenngiaa tsa jme xá xi mená xi tsʼe Niná. Kʼoa nga kʼoénelee yaoná nga kuichotjenngiaa nʼio koasenkaoná tsa tsín to yaoná mangínñá. Tonga si̱kuindaa yaoná nga tsín tokui nga kʼoasʼianñá nga chjota katabʼasjengʼaná. Chjónangilee yaoná: “Ánni nga mesínina nga nʼiosa nda sixále je Jeobá. A kui xi mena nga nʼio katabʼasjengʼana je xi ngikʼa kʼoa nga an koatexoma, tojosʼin koanmele tsakai je Santiago kao Juan kʼianga kʼoanákitsole je Jesús”.

18 Kʼiatsa kui mená nga to chjota katabʼasjengʼaná, kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katasíkixiyanda je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jotjín tokoán, kʼoa xijekoa̱n, kʼoénelee yaoná nga je chʼa̱sjejeyaa kʼoa nga tsín ñá chʼa̱sjejeyaa yaoná (Sal. 86:11). Koaan kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín toñá kʼoasjengʼaná. Tobʼelañá, koaan chótsenlee yaoná tsa jmeni xi chasaná nga si̱ndayaa. Kʼoa tsa nʼio nda bʼendaa je kjoanokjoaya xi bʼakaoná ya jinjtín tonga likui nitsjee nga matsje ya Ndʼia jña chotʼayá koaan koanngíntjenngiaa jmeni xi tso Romanos 12:16 (tʼexkiai).

19. Jméni xi sʼiaan kʼianga tsín kjuinroajen tokoán tsa jme xi jchaa yaoná kʼianga chótʼayajiaan je Énle Niná.

19 Kʼianga ngasin nganda chótsenlee je Énle Niná joni tsa jngo cho̱tsín kʼoa jchaa jmeni xi chaná, jolani tsa toñá timangínñá yaoná, tsakui nichxin si̱kinroajeen tokoán. Kʼiatsa kʼoakoa̱n, si̱kjaʼaitsjeen je chjota xi kisikʼaxki̱ je Santiago xi ndani sʼin tsakʼejna. Je Santiago alikui kʼoakitso jokji tse tsakʼéndajin kjoa xi tsabe chjota jebi kʼoa nikʼoajinla kitso tsa kisʼendajinyejele. Je xi kitso kuinga tosi tonda kitjenngi chjota jebi je kjoatéxomale Jeobá (Sant. 1:25). Kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi tsabe ya cho̱tsín jebi kʼoa tsakʼénele yaole nga kisindaya. Jméni xi bakóyaná choa̱ jebi. Kuiní nga kuitjosonná tsa kʼoénelee yaoná kʼoa nga tsín tokoán si̱kinroajeen ninga chjotajéelani maa (tʼexkiai Eclesiastés 7:20). * Tosi tonda chótʼayajiaan je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kʼoénelee yaoná nga tsín toñá kjuinñá yaoná. Je Jeobá mele koasenkaoná, tojosʼin tjíobasenkao je ndsʼee ninga chjotajéelani ma, nda tjíobatio ngixko̱n kʼoa tjíotsjoále kjoanichikontʼain.

^ párr. 11 Salmo 141:5: “Kʼiatsa kʼoena je chjota xi kixi, kjoanda kao kjoatsjoachajin koakona; kʼoa tsa sikjakána, siti̱jinni xi tíbʼéjtenson jkoa, alikuijin mai xínle nga kʼoejtenson jkoa. Tojo kʼoetsʼoantjaiña kʼianga kjoaʼa kjoañʼai”.

^ párr. 19 Eclesiastés 7:20: “Nga̱ i̱ sonʼnde tsín jngo chjota xi kixi xi kui kʼoasʼínntsjai xi ndatjín xi tsín bajngijée”.