Ir al contenido

Ir al índice

Niʼyajin xi koa̱n nga jao nai sixále

Niʼyajin xi koa̱n nga jao nai sixále

“Niʼyajin xi jao naile ma síxále [...]. Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná.” (MAT. 6:24)

1-3. 1) Jmé kjoa xi sʼele je familia xi tʼatsʼe tao̱n nichxin xi tiyoaa ndʼai, kʼoa jósʼin bʼéndajin kʼa kjoa jebi. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.) 2) Kʼianga jngo na̱ kʼoa tsa jngo nʼai xi mele nga xin naxinandá koaisíxá, jmé xi síkjaʼaitsjenjin tʼatsʼe josʼin sijchá je ʼndíxtile.

 JE Liliana * itso: “Je Carlos, xʼinna, ñaki jenʼio kijtale nga faʼaini nga síxá, tonga saʼnda tsín maninajin jotjín machjíle. Kui xi mena tsakai nga koasenkoa ánni nga kʼoati kuindásínilaijin je tiʼndínajin jokjoan tsojmi xi síchjén xti xi ñatje̱n fi skuela”. Je Liliana kʼoati kui xi mele tsakai nga koasenkao xínkjín xi ngikʼa kʼoa nga kʼoejnatjao choa tao̱n. Nkjín mani je miyole xi xin naxinandá kisíxá nga kikajngi tao̱n. Tonga nga kisikjaʼaitsjenjin Liliana kʼianga kʼoati sʼin tsanda je, to jao kisʼe kon. Ánni.

2 Je Liliana ñaki ba koanle nga kisikjaʼaitsjen kʼianga sikatío je familiale nga tsín tiñatje̱n sixánile je Niná. Xi ijngosani, kʼoati tsabe je familia xi kjaʼaí xi xin naxinandá kisíxá nga tojo nda tjío familiale ngixko̱n Niná. Jósʼin sijcháni je tiʼndíle tsa kjin koai. A koaan kʼoasʼin sijchá je tiʼndíle josʼin mele Jeobá tsa toya Internet kjoakaoni (Efes. 6:4).

3 Je tichjaa kisijé kjoafaʼaitsjen. Je xʼinle kʼoakitso nga tsín mele nga xin koaisíxá je tichjaa tonga kʼoati kitso nga tsín kʼoéjnachjoa kʼiatsa je xi kʼoasʼin mele nga koai. Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín kao xi kjaʼaí ndsʼee kʼoakitsole nga tsín katafi, tonga kʼoati tjíokʼa tichjaa ya jinjtín xi kʼoakitsole nga katafi, kitsole: “Kʼiatsa tsjoachai je familiali kʼuínjin. Kʼoati koa̱n ya si̱xálai je Jeobá”. Ninga tsín ñaki tjínjngo kon tichjaa jebi, kisikʼéjna je tiʼndíle kao xʼinle kʼoa xin naxinandá kisíxá. Kʼianga ki i kitsole: “Tochoa tse tifia”.

XÁ XI KJINELE JE XIJCHÁ KʼOA JOTSO JE KJOATÉXOMALE NINÁ

4. 1) Ánni nga nʼio nkjín chjota xi xin naxinandá fisíxásíni. 2) ʼYáni xi síkatíokao ʼndíxtile nga fi.

4 Je Jeobá alikui mele nga nʼio ma̱ koatio je choʼndale. Kjoaixi nga jenʼio kjoatse nga xin naxinandá fisíxá je chjota ánni nga katasʼe choasínile tsojmi (Sal. 37:25; Prov. 30:8). Je Jacob yaa kisikasén je xtile ya Egipto nga kikatse tsojmi xi ma chine ánni nga tsín kjinrá kuiyásíni (Gén. 42:1, 2). * Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi xin naxinandá fisíxá ali tsakuijin kʼoasʼínni nga kjinrá tjíomʼe, tsakui nichxin kui kʼoasʼínni nga tao̱n tsjenle kʼoa tsakuije̱ nga ngisa nda koatio je familiale. Kuinga ya fisíxáni jñani nga ngisa tjín tao̱n kʼoa totsjionkon xínkjín, ninga tiya naxinandále sixáni kʼoa ninga kjaʼaí naxinandá koaisíxá. Kʼoa ʼndíxtile toje síkatíokao je xʼinle kʼoa tsa je chjoónle kʼoa tsa je chjotajchíngale kʼoa tsa xi miyole mani. Ningalani ba male nga síkatío familiale kjoanʼio fi nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsínsa jokoa̱n sʼin.

5, 6. 1) Jókitso je Jesús, jméni xi tsjoa bʼé tokoán kʼoa xi nda síkatíoná. 2) Kʼianga tsakʼéjna kjoabʼetsʼoa je Jesús, jókitso, jméni xi koa̱n si̱jélee je Jeobá. 3) Jósʼin síchikontʼainná je Jeobá.

5 Nichxin nga tsakʼejna Jesús kʼoati kisʼe je chjota xi ma̱ tsakatio, xi tsín ʼya xi tsakinyakao. Kʼoa nkjínjin xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa tsjoa sa̱tío kon kʼoa ngisa nda koatio tsa tjínlanile tao̱n (Mar. 14:7). Tonga je Jesús alikui koanmele nga kui sinʼiotʼa chjota je kjoanyiná xi tofaʼato, kui xi koanmele nga je Jeobá sinʼiotʼa yaole, nga̱ tsín fe kjoanyiná xi ya nroani tʼatsʼe. Ya sonnindo, je Jesús kʼoakitso nga je xi tsjoa bʼé tokoán kʼoa xi nda síkatíoná kuinga miyole Jeobá maa, ali tsakuijin je tsojmi xi tjínná kʼoa jokji nixá.

6 Kʼianga tsakʼéjna Jesús je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjnachoa̱, a kʼoakitso nga kui si̱jélee Niná nga tao̱n katasʼená. Mai. Je Jesús kʼoakitso nga kui si̱jé “nioxtila xi [machjénná] nichxin nga nyaon”, xi tsonile, je tsojmi xi chinee nga nyaon nyaon. Kʼoa i kitso: “Ali kjoanyinájin bʼexkó i̱ sonʼndebi [...]. Tonga chjoéxkó kjoanyiná ya ngʼajmi” (Mat. 6:9, 11, 19, 20). ʼYañá kʼianga sichikontʼainná je Jeobá nga̱ kʼoatso nga kʼoasʼin. Kʼoa je kjoanichikontʼain xi tsjoáná ali tsa tokuijin nga nda kuiyoaa ngixko̱n kʼoati kuinga je tsjoáná jme xi nʼio machjénná. Tokʼianí nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa nga ñaki nda kuiyoaa tsa je si̱nʼiotʼaa yaoná je Jeobá, ali tsa kʼiajin nga tao̱n si̱nʼiotʼaa (tʼexkiai Mateo 6:24, 25, 31-34).

7. 1) ʼYáni xi tsakánele Jeobá nga kuitsoyale je ʼndíxti. 2) Ánni nga tjínnesínile nga jao je xijchá nga sijchá je ʼndíxtile.

7 Kʼianga kui títjon bijnyisjé je kjoatéxomale Niná kʼoati kui tje̱nkao nga bʼailee je familianá jme xi machjénle, josʼin síjéná je Jeobá. Je Kjoatéxomale Moisés kʼoakitso nga je xi nʼai ma tjínnele kuitsoyale tʼatsʼe Niná je ʼndíxtile. Kʼoa je xijchá xi chjotale Cristo ma kʼoati tjínnele koaitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi (tʼexkiai Deuteronomio 6:6, 7). * Jé xi xijchá ma tsakánele Jeobá nga kuitsoyale Énle Niná je ʼndíxtile, ali tsa kjaʼaíjin chjota tsakánele, nijejinla xi majchá kao xi pajchá ma. Je rey Salomón i kitso: “Tinóʼyai, ʼndí xi tsʼan, je kjoabichakjáyale nʼaili, kʼoa ali nikʼéjnajin je kjoatéxomale na̱li” (Prov. 1:8). Je Jeobá kui xi mele nga jesoa xijchá katatsoyale kʼoa katabándiaale je ʼndíxtile (Prov. 31:10, 27, 28). Jmeni xi male je ʼndíxti tʼatsʼe Niná kui jmeni xi tso je xijchále nga nyaon nyaon kʼoa nga be josʼin síxále.

JMENI XI MA KʼIANGA XIN FISÍXÁ JE XIJCHÁ

8, 9. 1) Jmé xi ma kʼianga xin batiole xínkjín je familia. 2) Jósʼin miʼaon kjoafaʼaitsjenle ʼndíxti kʼianga tsín ya batiokao je xijchále.

8 Kʼianga kjesa fijin ya jña xin naxinandá, je chjota tongini kosonnile jme xi tje̱nkao nga sikatío je familiale, tonga alikui ñaki be jokjoanni sʼin bichótsjoáni (Prov. 22:3). * Kʼianga jeki Liliana, kʼoaniti ba koanle jokoanle je xʼinle kao tiʼndíle nga kʼoasʼin kisikatío. Kʼianga ñandia ñandia nchja̱le je tiʼndíle i kitsole: “Ánni nga kinjiontokonninái”. Jotjín sá kitso nga xin koaisíxá nó kichomani. Je Liliana kʼoati tsabe nga jenʼio tíbʼantjaiya je familiale. Alikui tikitsjentʼanile je tiʼndíle. Je Liliana itso: “Alikui titsjoakenina”.

9 Nʼio miʼaon je kjoafaʼaitsjenle ʼndíxti kʼianga tsín ya batiokao je xijchále. * Kʼoa ngisa miʼaon kjoafaʼaitsjenle kʼianga nʼio ʼndí kjoan kʼoa nga nʼio tse nga toje nikatío. Tobʼelañá, je Liliana kʼoakitsole tiʼndíle nga kuinga nda kʼoéjna nga xin tífisíxáni. Tonga je tiʼndí kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tokinjiontokon. Kʼianga sʼa ki je Liliana, alikui kisasenle je tiʼndíle, tonga xijekoanni, nga fichókotsenle tomajtile je tiʼndíle. Tojo male je xtiʼndí xi kʼoasʼin nikatío. Je tiʼndí kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín titjínnile ʼnde na̱le nga je sitjosonle kʼoa nga tsjoake koa̱n (tʼexkiai Proverbios 29:15). *

Alikui koa̱n kuindoa̱kjá ʼndíxtiná tsa to Internet chja̱kaoñá (Chótsenlai párrafo 10)

10. 1) Jméni xi ma kʼianga to tsojmi síkasénle je ʼndíxtile chjota xi kjin tjío. 2) Jméni xi tsín ma sʼín je xijchá kʼianga kjin tjíole ʼndíxtile.

10 Je Liliana, ningalani kisikasénle tao̱n kao tsojmi je tiʼndíle tsabe nga tosa tokoankjinle. Kʼoati koanjinle nga kui tíbakóyale nga ngisa chjíle je tsojmi xi tjín sonʼnde tikʼoajinni je xi tʼatsʼe Niná nroani kʼoa kao josʼin kuiyoaa ya yaniʼya (Prov. 22:6). I kitso je tiʼndíle: “Nda ya tijnai kʼoa to tsojmi tikasénnái”. Je Liliana koanjinle nga tsín koa̱n to kjin sijcháni je tiʼndíle, nga tsín koa̱n nga to kao karta, kao teléfono kʼoa to kao Internet sijcháni. Je Liliana itso: “Alikui ma ndoakjá kʼoa alikui ma bʼendsoʼá je ʼndíxtiná nga tokao Internet”.

Jmé kjoa xi tsaojin xi jechixan nga xin tjíole xínkjín (Chótsenlai párrafo 11)

11. 1) Jóma kʼianga xin batiole xínkjín xi jechixan. 2) Jméni xi tsakasenkao jngo tichjaa nga kini ya niʼyale.

11 Je Liliana kʼoati likui tinda tsakʼejnani xi kao Jeobá. Kʼoa tsa tsjoále nichxin sakʼoaa toñandia bitjotsoyason kao je ndsʼee nga jngo xomana. Kʼoa nʼio xkón tsakʼejna je kjoabixanle. Kʼoa je chjota xi naile koanni ntsjaintsjai si kisikao. Nga tsín ya tíjnachrian je xʼinle alikui josʼin koasenkaoni kʼoa yaa kinroani nga kjaʼaí chjota kisimiyo nga jngó jngó kʼoa saʼnda me kjoachajngi kitsaojin. Ningalani tsín kisichajngitʼale xínkjín, je Liliana koanjinle nga tsín josʼin sitjosonni jmeni xi tso je énle Niná nga kjin tíjnale xʼinle nga tjínnele tsjoále xínkjín jmeni xi machjénle. Alikui koan kʼoakitsole xínkjín tsa jme xi tokʼiakjoan faʼaitsjenle, alikui koan tsakijnokao xínkjín, kiskoʼa xínkjín, kitsoa ntsja xínkjín, kitsoakjá xínkjín, kʼoa tsín koan tsakjayokao xínkjín (Cant. de Cant. 1:2; 1 Cor. 7:3, 5). Kʼoati tsín koan ñatje̱n kisixále Jeobá nga jao kʼoa kao je tiʼndíle. Je Liliana i kitso: “Kʼianga kisʼejna jngo kjoajtíntse jñani kʼoakitso nga nʼio machjén nga chótʼayajtían ya yaniʼyaná nga kui xi koasenkaoná nga koa̱n kuitjo̱ntjailee yaoná nga kjoaʼaí kjoaxkónle Jeobá, koanjinna nga tjínnele kjuíña ya niʼyana. Kʼiaa tsakʼetsʼiakao ijngokʼaña nga nda tsakatejna ngixko̱n Niná kʼoa nga nda tsakatejnakaoña familiana”.

KJOAFAʼAITSJEN XI NDATJÍN KAO XI CHʼAOTJÍN

12. Jméni kjoafaʼaitsjen xi koa̱n kʼoaile je xi kjin tjíole je familiale.

12 Kʼianga kʼoakitso je Liliana nga koaini ya niʼyale, kjaʼaí kjaʼaí kitso je xi ngikʼa. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakitsole nga nʼio ndatjín nga kʼoasʼin nga̱ kjoamakjain kao kjoanʼiojin tíbakó. Tonga tjíokʼa xi kʼoati kjin tjíole je familiale kʼoa ʼndele nga kʼoati sʼin tosa kʼoakitsole nga tsín katafi. Kitsole: “Tiʼa kjuinroajinni, jmé xá xi sʼiain ya ján”. ʼNdele nga kʼoakuitso je xi chjotale Cristo ma, tjínnele kʼoakuitsole je yánchjín xi sʼa xti nga “tsjoake katama xʼinle. Tjaoke katama xtile [...]. Nda katasíkuinda niʼyale [...] jméni nga tsín ʼya xi énle Niná kuinchja̱ʼaonsínile” (tʼexkiai Tito 2:3-5).

13, 14. Ánni nga kjoamakjain machjénsíniná nga kui títjon si̱kʼéjna je xi mele Jeobá ʼndele nga je familianá títjon si̱kʼéjnaa. Jngola choa̱ tʼejnai.

13 Nʼio nkjín chjota xi xin naxinandá tjío xi ya koanjchá ya jñani kʼoasʼin ngale nga tokui fini jotso xínkjín kʼoa kao kostumbre xi tjínle. Tonga je xi chjotale Cristo ma, xi mele nga nda koatio ngixko̱n Jeobá, nʼio tse kjoamakjain bakó nga tsín je títjon síkatío je xi xínkjín mani kao kostumbre xi tjínle.

14 Jngo tichjaa xi Carin ʼmi i tso: “Kʼianga kitsin je tiʼndína je xi Don ʼmi xin naxinandá tinixáijin kao xʼinna. Tokʼiaa jetsakʼetsʼiakoa nga tikotʼaya je Biblia. Ngatsʼi je xíngia kui xi mele nga ya sikasén je ʼndína jñani tjío je xijchána ánni nga je sijchásíni saʼnda nga so̱konajin tao̱n”. Tonga nga kjoanʼio kisijchá je ʼndíle je Carin, je xínkjín kʼoa kao je xʼinle totsakijnoke kʼoa to chjotatsʼe kitsole, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín mele sixá. Kʼoa je Carin itso: “Kjoaixiní, kjesa majinjinna nga kʼia tsa tsín ndatjín nga ya sikaséntʼale je xijchána je ʼndína ánni nga je katasíjchá jngo jao nósíni. Tonga ʼbeña nga jin kitsjoanajin xá jebi je Jeobá nga jin si̱jcháijin je ʼndínajin”. Kʼianga kisʼe ijngole ʼndí je Carin, je xʼinle nga tsín makjainle énle Niná kʼoakitsole nga katasíkʼatjenjenchjiʼndé. Tonga Carin alikui kʼoakisʼin, nga̱ koantaja kjoamakjainle nga je kisijchá je ʼndíle nga títjon. Kʼoa ndʼaibi tsjoa tjíole ngatsʼi nga tsín xin tjíole xínkjín. Kʼiatsa kjaʼaílani xi kisijchá je ʼndíle Carin alikui ʼyaa josʼin tjío.

15, 16. 1) Jókisʼe kon jngo tichjaa nga tsín ya koanjchákao je xijchále. 2) Ánni nga tsín kitsjoaʼndesíni Vicky nga je na̱le kisijchá tsotiʼndíle.

15 Ijngo tichjaa xi Vicky ʼmi itso: “Nkjín nó nga je majchána kisijchána, kʼoa je tsoti ndichja xi maʼndí je kisijchá xijchána. Kʼianga kikon ijngokʼanile je xijchána jelikui tikʼoatjínni tokoan. Je tsoti ndichja tsjoá fákaonajmí kʼoa tsoakjá kʼoa nʼio nda tjíokao xínkjín, tonga an alikui tje̱ntʼale. Kʼoa saʼnda nga jekoanjchínga alikui tso tokoan nga kʼoaxinle jotjín tokoan. Kʼoatsakʼinlaijin kao tsoti ndichja nga si̱kuindaijin nga jekoa̱njchínga. Xi an tokui nga sikuindaña nga tjínnena kʼoasʼian, tonga je tsoti ndichja kuijin kʼoasʼínni nga tsjoake”.

16 Je Vicky itsosa: “Je mana kʼoatsona nga ya sikaséntʼale je ʼndítsotina jokisikaona je nga sʼa ʼndí kjiʼe̱. Tonga ngasin nganda kʼoaxinle nga tsín ya sikaséntʼale. Kui xi menajin nga jin si̱jcháijin kʼoa nga kʼuínyalaijin nga tsjoake katama je Jeobá. Nitsejinla mena nga sikjinna je ʼndítsotina nga jekoa̱njchínga”. Je Vicky bení nga tokʼia nga nda kʼoéjna tsa je Jeobá kao kjoatéxomale títjon sikʼéjna tikʼoajinni je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen xínkjín. Je Jesús kʼoakitso nga niʼyajin xi koa̱n nga jao nai sixále. Kitso: “Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (Mat. 6:24; Éx. 23:2).

NGA BʼENELEE YAONÁ JE JEOBÁ SÍCHIKONTʼAINNÁ

17, 18. 1) Jósʼin nga tjínntsjaile je xi chjotale Cristo ma jme xi koa̱n sʼin. 2) Jmé xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Je Nʼainá Jeobá kʼoatso nga koasenkaoná kʼianga so̱koná jmeni xi ñaki machjénná kʼiatsa kui títjon si̱kʼéjnaa je kjoatéxomale kao kjoakixile (Mat. 6:33). Ñá xi chjotale Cristo maa tjínntsjainá jmeni xi koa̱n chjoéjiaan. Tojme kjoa xi bitjatojiaan tjínntsjai josʼin koa̱n kʼoéndajiaan nga tsín kjoatéxomale Niná kuitjátone. Je Jeobá kʼoatsoná nga koasenkaoná (tʼexkiai 1 Corintios 10:13). Tsa koakoá nga je ninʼiotʼaa kʼoa ni̱jélee kjoachjine kʼoa koanngíntjenngiaa je kjoatéxomale kao kjoafaʼaitsjenle jé koasenkaoná (Sal. 37:5, 7). Sichikontʼainná nga kʼoénelee yaoná kʼianga toje xi jo Nai sʼin si̱xálee. Kʼianga je títjon Jeobá nikʼéjnaa, je basenkaoná nga nda bichótsjoá jmeni xi nʼia (tingósonkoai Génesis 39:3).

18 Tonga jméni xi sʼiaan kʼiatsa xin tsakiyolee xíngiaa. Jméni xi sʼiaan nga kuijnyíʼaa familianá nga tsín xin koanngínnixá. Jósʼin kuinyakoaa je xi ngikʼa nga tsín toje katasíkatío familiale. Kui jebi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

^ párr. 1 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi chjota xi bʼaxki̱ ibi.

^ párr. 4 Kʼianga ki ya Egipto je xtile Jacob, to tsʼatola jan xomana kisikatío je familiale, alikʼia nga tse kisikatío. Kʼoa kʼianga jeya kikatio ya Egipto Jacob kao xtile, kikao je yánchjínle kao xtile (Gén. 46:6, 7).

^ párr. 7 Deuteronomio 6:6, 7: “Kʼoa je én jebi xi kʼoasʼin tibʼenele ndʼaibi tjínneli ya kʼoéjnajin ni̱ma̱li; kʼoa tjínneli nga koakoya kjitʼalai je ʼndíli kʼoa nga kui cho̱bayaño kʼianga tijnai niʼyali, kʼianga ndiaa titomjeyai, kʼianga sojnai kʼoa kʼianga bisotjain”.

^ párr. 8 Chótʼai je rebista ¡Despertad! xi tsʼe febrero de 2013 jñani tso: “Los inmigrantes: sus sueños y sus realidades”.

^ párr. 9 Nʼio nkjín naxinandá jñani ʼyale nga nʼio tse kjoa sʼele je familia kʼianga xin naxinandá fi je xʼin kʼoa tsa je chjoón xi totʼatsʼe xále. Kʼoa je xi xijchá ma, nga kjin tjíole xínkjín yaa nroani nga síchajngitʼale xínkjín. Kʼoati ya nroani nga tije matsjoakeni xínkjín je xi xʼin kʼoa tsa je xi yánchjín, kʼoa tsa tije kjoáyokaonije̱ xi xtile mani. Kʼoa je ʼndíxti tsakui nichxin xíjin koa̱n kʼoa tsín tinda skótʼayani ya ndʼiaskuela, tsa nʼio sʼe̱ngijti kon, tsa nʼio ba koa̱nle kʼoa saʼnda kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tosikʼien yaole.

^ párr. 9 Proverbios 29:15: “Je yájti kao kjoabichakjáya kuiní xi tsjoá kjoachjine; tonga je ti xi totjoʼnde kjitele kjoasoa sikʼéjnajin je na̱le”.