Ir al contenido

Ir al índice

A ñaki tje̱nngósonñá josʼin tísíxá je naxinandále Jeobá

A ñaki tje̱nngósonñá josʼin tísíxá je naxinandále Jeobá

“Xko̱n nainá [Jeobá] yaa tíkotsenle xi kixi bʼema.” (1 PED. 3:12)

1. Jñánile naxinandá xi tsakʼejnayangajaole je naxinandá Israel. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

 JE NAXINANDÁ xi tíjnale ndʼaibi je Jeobá kʼoasʼin bʼétsʼoale josʼin sasénle. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, nichxin kjoatse jé naxinandá Israel kiskoejin Jeobá nga naxinandále koa̱n, tonga nga yátsʼi̱n tsakinyále, je Jeobá ijngo naxinandá chjotse kiskoejin, jé chjotale Cristo xi naxinandá chjotse kisikao. Kʼoa nga naxinandále Jeobá mani tsʼangile yaole kʼianga kichonikjeson Jerusalén nga nó 70 (Luc. 21:20, 21). Jmeni xi koan nga kui nichxin kui bakó josʼin koatio je choʼndale Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Jeme kjoeson je sonʼndele Na̱i, tonga je naxinandále Jeobá kʼoangile yaole “je nichxin xi kjoetʼa” (2 Tim. 3:1). Jósʼin ʼyañá nga kʼoangile yaole.

2. 1) Jméni xi kitso je Jesús tʼatsʼe kjoañʼai xi nʼio tse. 2) Jméni xi koa̱n kʼianga koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse.

2 Je Jesús kʼoakitso jmeni xi koa̱n nichxin xi totífikjetʼa, kitso: “Nga̱ kʼia nʼio tse sʼe̱ kjoañʼai xi tsín tsa kʼoakoan saʼnda nga totsʼinle kjoa, saʼnda ndʼai, nikʼiajin kʼoakoa̱nngáni” (Mat. 24:3, 21). Kjoañʼai jebi kʼiaa koaitsʼia nga kʼoexále Jeobá je chjotaxá sonʼnde nga sikjeson “Babilonia xi nʼio je”, xi tsonile, ngatsʼi relijión ndiso (Apoc. 17:3-5, 16). Jmé xi koa̱n nga jekoa̱nni.

KʼIAA KJOAʼAÍ ARMAGEDÓN NGA KʼOETʼALE NA̱I JE NAXINANDÁLE JEOBÁ

3. Kʼianga jesi̱kjeson je relijión ndiso, jmé xi koa̱ntʼain je naxinandále Jeobá.

3 Kʼianga jesi̱kjeson ngatsʼi relijión ndiso, je Na̱i kʼoa kao chjotale kʼoetʼale je choʼndale Jeobá. Je Biblia itso xi tʼatsʼe “Gog xi ya Magog tsʼe”: “Kʼoa ji kjoaʼainrʼoení joni tsa jngo jtsíntjao̱nʼio, kʼoa ñaki kjoájtsanení sonʼnde joni tsa yojbi, ji kʼoa kao ngatsʼi chjota kjoajchánli kʼoa nkjín naxinandá koaikaoli”. Mani nga tsín chjota kjoajchán tjínle je testigole Jeobá kʼoa nga to chjotandʼé, joxi ngotjo sikjesonni koaanle. Tonga to yaole xosikao nga kʼoasʼin (Ezeq. 38:1, 2, 9-12).

4, 5. Jósʼin je Jeobá kʼianga kʼoetʼale Na̱i je choʼndale.

4 Jméni xi sʼin je Jeobá kʼianga kʼoetʼale Na̱i je naxinandále. Mani nga toje Jeobá xi batéxomale ngayeje, jé sitoánntjainá. Kʼiatsa ʼyani xi josikao choʼndale jékjoánni xokjimatʼain (tʼexkiai Zacarías 2:8). * Kuinga je Nʼainá Jeobá kjitʼanangi koasenkaoniná kʼoa kʼoasjentjainá. Kʼiaa nga ñaki kuitjo̱ntjé kʼianga kjoaʼaí Armagedón, je kjoajchánle “Niná xi batéxoma ngayije” kʼoa kʼiaa si̱kjeson jmeni xi chonle je Na̱i i̱ Sonʼnde (Apoc. 16:14, 16).

5 Tʼatsʼe kjoajchán jebi je Biblia itso: “Je Jeobá jngo kjoa tjínle xi kao naxinandáyʼai. Jesoa kʼoendajinle ngatsʼi chjotasonʼnde. Kʼoa ki̱cha̱ espada sikʼienni je chjotatsʼen, kui xi tso je Jeobá. Kui jebi xi títso je Jeobá xi tsʼe chjota kjoajchán: ¡Koeni! Jngo kjoañʼai tíbichóne xki̱ naxinandáyʼai, kʼoa jngo jtsíntjao̱nʼio kjoaʼaíne xi ya kjuinroani jña nʼio kjin. Kʼoa je xi sikʼien je Jeobá nga kui nichxin ñaki xi̱nyándo ngakjijnda jngo tjíjtsa Sonʼnde. Alikui ʼya xi skíʼndántjai, ni sʼe̱xkójinla kʼoa ni sʼe̱ñejinla. Kʼoasʼin xi̱nyándo josʼin xinyándo je yʼele cho̱ ya tʼanangi” (Jer. 25:31-33). Kʼianga sʼe̱jna je Armagedón, tjóxinní jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i. Tonga je naxinandále Jeobá kʼoanginí.

SA KJIMAKJÍN SA KJIMANKJÍN CHJOTA XI TJÍOJIN NAXINANDÁLE JEOBÁ

6, 7. 1) ʼYáni xi chjotankjín tsole ya Biblia. 2) Jósʼin kjimankjín je chjota je nó xi tífaʼato.

6 Kuinga kjimankjínni chjota xi ya tjíojin je naxinandále Jeobá nga nda tjío ngixko̱n. Je Biblia kʼoatso nga je “xko̱n Nainá yaa tíkotsenle xi kixi bʼema, kʼoa xo̱ño tínrʼoéle xi bʼétsʼoa” (1 Ped. 3:12). Kʼoa kʼoatso nga je chjota xi kixi kʼoati ya tjíojin je chjota xi nkjín mani xi kuitjontjai kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi tse (Rev. 7:9, 14TNM). Cha̱niyalai jkui jósʼe̱ tokuin nga kʼoangilai yaoli kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa ya tijnajinlai chjotankjín xi kuitjontjai.

7 ʼYáni xi chjotankjín tsole ya Biblia. Jé xi tísʼeña ngakjijnda naxinandá, kʼiaa tísʼexkó nga tíʼmiyason, je Jesús tongini i̱ kitso: “Je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakijnda sonʼnde, nga si̱kixiyandale ngatsʼi naxinandá. Kʼia kjoaʼaí xi kjoetʼa” (Mat. 24:14). Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, je xá xi ngisasa tjíosʼín je choʼndale Niná kuiní nga tjíotsoyason. Kʼoa nga kʼoatjíosʼín, miyón mani chjota xi kʼoasʼin tjíobexkón je Niná “kao ni̱ma̱le kʼoa kao kjoaʼyaxkón xi ñaki kʼoatjín” (Juan 4:23, 24). Tobʼelañá, kʼianga tje̱n septiembre nó 2003 saʼnda agosto nó 2012, tsʼato 2,707,000 chjota kitsjoatʼale yaole je Jeobá kʼoa kisʼenngindá. Ngakjijnda sonʼnde tsʼato 7,900,000 mani je testigole Jeobá, kʼoa kʼoati miyón mani je chjota xi fi kjoajtín xi satíoná kao xi fi kʼianga faʼaitsjenya je kjoabiyale Cristo kʼianga xki̱ nó. ʼYañá kʼianga tsín tsa kao tsaan nganʼio nga kʼoasikji kjimankjínni je choʼndale Jeobá nga̱ jé xotísʼín kʼianga kjimankjín (1 Cor. 3:5-7). Nʼio tsjoa maná nga kʼoasʼin sa nkjín sa nkjín kjima je chjotankjín kʼianga xki̱ nó.

8. Ánni nga kʼoasikji kjimankjínsíni je chjota xi tjíojin naxinandále Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

8 Kuinga kʼoasikji kjimankjínni chjota xi tjíojin naxinandále Niná nga̱ jé títsjoánganʼiole (tʼexkiai Isaías 43:10-12). * Tongini kʼoakitso nga “je xi tochoa mani jmi koa̱nni, kʼoa je xi ʼndíkji jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle kʼónya” (Is. 60:22). Nga sʼa títjon, je xi ya koai ya ngʼajmi jé “xi tochoa mani” tsakai tonga sa nkjín sa nkjín koanni je “Israel xi tsʼe Niná” (Gál. 6:16). Kʼoa jokji tífaʼato nó, je Jeobá tísíchikontʼain naxinandále kʼoa sa kjimankjín sa kjimankjín je chjotankjín xi koyale nga koatio i̱ Sonʼnde.

JMÉNI XI MELE JEOBÁ NGA SʼIAAN

9. Jméni xi tjínnele sʼiaan kʼiatsa mená nga kuichotjenngiaa je kjoanichikontʼain xi sʼe̱ nichxin xi nroaján.

9 Je Énle Niná kʼoatso nga nʼio tse kjoanichikontʼain kʼoaile je choʼndale nichxin xi nroaján, je xi ya koai ya ngʼajmi kʼoa kao xi i̱ koyale nga koatio i̱ Sonʼnde. Tonga nga kʼoainá kjoanichikontʼain jebi tjínnele nga si̱tjosonlee je Niná (Is. 48:17, 18). Tobʼelañá, je Jeobá kʼoakitsole je chjota israelita nga katasítjoson kjoatéxomale. Je kjoatéxoma jebi koasenkao tsakai josʼin koaikao yaole, jolani nga tsín kjoachajngi sʼin, nga tsín ʼya xi kʼoanachale nga negosio sʼin, josʼin sijchá je ʼndíxtile kʼoa josʼin skoe̱kon je xínkjín (Éx. 20:14; Lev. 19:18, 35-37; Deut. 6:6-9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati basenkaoná je kjoatéxomale Jeobá kʼoa alikui ai tíjna (tʼexkiai 1 Juan 5:3). Kʼiatsa si̱tjosoán, koasenkaoná kʼoa koa̱nndayaa kjoamakjainná (Tito 1:13).

10. Ánni nga machjénsíni nga chʼa̱sjeʼaa nichxinná nga chótʼayá je Biblia kʼoa nga katasʼe jngoná nichxin nga chótʼayajtían Énle Niná kao familianá.

10 Nkjín koya josʼin nga sa nʼio sa nʼio tísíxá je naxinandále Jeobá. Tobʼelañá, sa nda sa ndaa majinná je Énle Niná. Kʼoa alikui tokʼoamaná nga kʼoama nga̱ je Biblia itso: “Je ndiaale chjotakixi kʼoasʼin mangóson joni tsa lʼíle tsʼuí nga sʼa maʼisen, sa isen sa iseen ma saʼnda nga machon isen isen” (Prov. 4:18). Koaan chjónangilee yaoná: “A tjínjinna jmeni xi sʼa kjimajin chjotsele je naxinandále Niná. A bʼexkiantsjaiña je Biblia. A ñaki jetikoyale nga kʼoexkia nga jngó jngó bitjo je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná. A tíjna jngona nichxin kʼianga kotʼaya Énle Niná kao familiana”. Alikuini jotoñʼai tsa kʼoasʼiaan, tokui xi machjén nga nda kʼoéndajiaan je nichxinná. Tonga nʼio chjíle nga tosi tonda chótʼayá je Énle Niná, si̱tjosoán jme xi majinná kʼoa kjuintjenngiaa josʼin tísíxá je naxinandále Jeobá, kʼoa ngisa ndʼaibi nga jetíjnachrian je kjoañʼai xi nʼio tse.

11. Jósʼin basenkao kjoajtín xi satíole je naxinandále Niná.

11 Je naxinandále Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa. Kuinga kjitʼa síkjaʼaitsjenjinniná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo, xi tso: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda. Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, josʼin nga tjín kʼa xi kʼoasʼin mangale, tonga kʼoénelee xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaon josʼin nga jchao nga je nichxinbe nroachrian” (Heb. 10:24, 25). Kʼianga kjitʼa tsakatiojtín je chjota israelita nga tsakʼétsʼoale Jeobá nʼio kisitaja kjoamakjainle. Kʼoa kʼianga tsakatiojtín nʼio tsjoa kisatio kon. Tobʼelañá, nʼio tsjoa kisatiole kʼianga tsakʼéjna je sʼuí Xkójnda nga nichxinle Nehemías (Éx. 23:15, 16; Neh. 8:9-18). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati nʼio basenkaoná kʼianga mangián je kjoajtín xi satíoná kʼoa kao kjoajtíntsená. Alikui si̱chaa nga satío kjoajtínná kao kjoajtíntsená nga̱ kui xi basenkaoná nga ngisa machriantʼalee je Jeobá kʼoa nga tsjoa sʼe tokoán nga nixálee (Tito 2:2).

12. Jósʼin tjínnele jchatokoán je xá xi nʼia nga ʼmiyasoán.

12 Kʼianga ya tiyojiaan naxinandále Niná, jngo kjoanda tjínná kʼianga ʼmiyasoán je énnda chjotse xi tsʼe Niná. Je xá jebi “xá tsje” tsole ya Biblia (Rom. 15:16TNM). Kʼianga kʼoanʼia xá tsje jebi tojngo nixáñá kao Jeobá, je Niná xi “tsje” (1 Cor. 3:9; 1 Ped. 1:15). Kʼoa kʼianga ʼmiyasoán tibʼainganʼioñá nga katabitjotsje je jaʼaínle Jeobá. Nʼio tse kjoanda tjínná nga ʼmiyasoán “je énnda chjotse xi nʼio jeya tíjna xi tsʼe je Niná xi tsjoa tjínle” (1 Tim. 1:11TNM).

13. Jméni xi sʼiaan nga taja sʼe̱ kjoamakjainná kʼoa nga sʼe̱ná kjoabijnachon.

13 Je Niná kui xi mele nga je si̱nʼiotʼaa yaoná kʼoa nga kʼoainganʼioá je xá xi tjín ya jinnaxinandále, nga̱ kui xi koasenkaoná nga koa̱nchriantʼalee Jeobá kʼoa nga taja sʼe̱ kjoamakjainná. Je Moisés i kitsole chjota israelita: “Kʼoasʼin testigo tisikoa ndʼaibi je ngʼajmi kao sonʼnde nga tisikatíobasenno kjoabijnachon kao kjoabiya, kjoanichikotʼain kao kjoañʼai; kʼoa tjínneno kui chjoéjion je kjoabijnachon ánni nga kuiyochonsíño, jon kʼoa kao ntje̱no, nga tsjoacha koaon je Jeobá Nináno, nga kuinóʼyao énle kʼoa nga ñaki je koanngíntʼalao; nga̱ jéní xi sikatíokonno kʼoa xi nkjín nichxin tsjoáno nga kuiyo ya nangi xi kitsole nga tsjoále je Abrahán, Isaac kao Jacob, je chjotajchíngano xi tsakatio ngasʼa” (Deut. 30:19, 20). Tokʼiaa sʼe̱ná kjoabijnachon kʼiatsa tsjoacha koaan je Jeobá, tsa si̱tjosonlee kʼoa tsa ñaki kixi kjuintʼalee.

14. Jókisʼe kon je ndsʼee Pryce Hughes xi tʼatsʼe naxinandále Jeobá.

14 Je ndsʼee Pryce Hughes, xi kʼia kiskotʼaya Énle Niná nga kjesa fitsʼiajin nó 1914, kixi kitʼale Niná kao naxinandále jokji tse tsakʼejna. Kʼianga tsakʼéyanajmí xi tʼatsʼe, kʼoakitso nga je xi ngisa nʼio chjíle xi koanjinle kuinga chrian kuiyolee je naxinandále Jeobá kʼoa nga tsín je si̱nʼiotʼaa yaoná je chjotasonʼnde. Kʼoa kui xi tsakasenkao kʼianga kichokjoale jme kjoañʼai xi jaʼatojin jokji tse tsakʼejna. Je ndsʼee Pryce Hughes kʼoakitso nga tokʼia nga koanngíntjenngiaa jme xi tso je naxinandále Jeobá nga nda kuiyoaa ngixko̱n.

TOSI TONDA KJUINTJENNGIAA JOSʼIN TÍSÍXÁ JE NAXINANDÁLE JEOBÁ

15. Jmé choa̱ xi bakóná nga tjínnele si̱kʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná kʼianga machjotseya josʼin majinná je Biblia.

15 Kʼiatsa mená nga sichikontʼainná je Jeobá tjínnele nga kʼoainganʼiolee je naxinandále kʼoa koa̱nkjainná jmeni xi sʼa kjimajin chjotsele jotso je Biblia. Kʼianga siglo I, je chjotale Cristo xi chjota judío tojo kui koanmele nga sitjoson je kjoatéxomale Moisés (Hech. 21:17-20). Tonga je karta xi kiskile Pablo kisikixiyanda kʼoa tsakinyakao nga koanjinle nga tsín tsa totʼatsʼe cho̱ xi tsakʼaitʼale Niná “josʼin bʼéne kjoatéxoma” nga kichatʼanile jéele, nga “totʼatsʼe je yaole Jesucristo xi kitsʼaitʼa” (Heb. 10:5-10). Je chjotale Cristo jebi koankjainle jme xi kitsole je Pablo kʼoa kisikʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenle. Jngo choa̱ tsakʼéjnaná nga kʼoakisʼin. Tjínnele nga chótʼayá je Biblia kʼoa nga koa̱nkjainná jmeni xi tso je naxinandále Jeobá kʼianga jme xi síkʼantjaiya josʼin majinná je Biblia kʼoa josʼin ʼmiyasoán.

16. 1) Ánni nga nʼio tsjoa koa̱nsíniná nga jeya tiyoaa ya sonʼnde chjotse. 2) Jméni xi meli ji nga sʼe̱li ya sonʼnde chjotsele Niná.

16 Ngatsʼi je xi kixi koaitʼale je Jeobá kao naxinandále sʼeele kjoanichikontʼain. Je xi ya koai ngʼajmi nʼio tse kjoanda sʼe̱le kʼianga koatexomakao Cristo (Rom. 8:16, 17). Kʼoa je xi i̱ tjínle kjoachoya i̱ Sonʼnde nʼio nda koatio nga jeʼndenaxó koa̱n sonʼnde. Jngo kjoanda tjínná ngatsʼiaa nga kʼuínyalee je chjota tʼatsʼe sonʼnde chjotse jebi (2 Ped. 3:13). Nga kʼia, “je xi ndʼé tsʼee koa̱n i̱ sonʼnde kʼoa ñaki kʼoetsaojin jokji nyʼán sʼin koatio” (Sal. 37:11). “Kʼoenda niʼya kʼoa yaa koatioʼya” kʼoa ñaki tsjoa koaya kon “je xá xi sʼin” (Is. 65:21, 22). Alikui tiʼya xi totaon jchani kʼoa xi ma̱ koatio, kʼoa aliʼya xi ti kjinrá kjoaʼani (Sal. 72:13-16). Aliʼya xi ti je relijión ndiso tikʼoanachanile nga̱ jetsín nga kʼia (Apoc. 18:8, 21). Je kʼien kjoaʼáyale kʼoa sʼeele kjoanda nga koa̱n koatio tokʼia saʼndani (Is. 25:8; Hech. 24:15). Nʼio naskánatjín kjoachoya jebi, a tsí jaon. Je xi jetsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá miyón mañá. Tonga nga jchaa kʼianga kuitjoson ngayeje kjoanda jebi, machjénní nga tosi tonda si̱tajaa kjoamakjainná nga jngó jngoá kʼoa nga tosi tonda kjuintjenngiaa josʼin tísíxá je naxinandále Niná.

A fiya jkui tsa jeya tijnai ya ʼNdenaxó (Chótsenlai párrafo 16)

17. Jótjínnele kʼoé tokoán tʼatsʼe Jeobá kao naxinandále.

17 Jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i jeme tjóxin. Tjínnele tosi tonda si̱tajaa kjoamakjainná kʼoa nga kixi koanngíntʼalee je Jeobá kao jtínle. Chjénngilee jokitso je David kʼianga kisele je Niná: “Jngo koya xi tisijéle je Jeobá... kʼoa kui xi koasje, nga ya koatejna ya niʼyale Jeobá jokji tse nga koatejnakoan, kʼianga skoe je kjoandale Jeobá kʼoa nga ñaki skoechjía je yo̱ngo̱le” (Sal. 27:4). Chrian kuiyolee nga jngó jngoá je Jeobá kʼoa tosi tonda kjuintjenngiaa josʼin tísíxá je naxinandále.

^ párr. 4 Zacarías 2:8: “Nga̱ kui jebi xi tso je Jeobá xi tsʼe chjota kjoajchán, kʼianga jekitjojeya, kʼoasʼin kisikasénna ya naxinandá xi tjíosícheno: Je xi jon síkaono jéni tolʼíxkoan síkao”.

^ párr. 8 Isaías 43:10-12: “Jonño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa je choʼndana xi kiskoejian, kʼianga kataʼyao kʼoa nga katasʼeno kjoamakjain xi tʼatsʼan, kʼoa nga katamajinno nga tojo anña. Tsín Niná xi koannda títjonna an kʼoa xi koanskanni tojo liʼya xi kisʼe. An... anña Jeobá, kʼoa tsínsa xi kjaʼaí xi male bʼasjentjai. An xokixian, an tsakʼasjentje kʼoa an xokisʼian kʼianga tsaʼyale, kʼianga kjesa ʼyajion niná xi kjaʼaí. Kuinga jonsíño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa anña Niná”.