Ir al contenido

Ir al índice

“Jonño testigona”

“Jonño testigona”

“Jonño testigona, kui xi tso je Jeobá.” (IS. 43:10)

1, 2. 1) Jméni xi sʼín jngo testigo. 2) Jméni xi tsín kʼoatjíotsole chjota je noticia. 3) Ánni nga tsínkui síchjénsíni Jeobá je noticia.

JMÉNI xi sʼín jngo testigo. Jngo diccionario itso: “Jéní chjota xi tsoya kʼiatsa jme xi kabe”. Tobʼelañá, ya naxinandá Pietermaritzburg xi nchja̱ni Sudáfrica, jngo periódiko bitjo xi The Witness (Je testigo) ʼmi, xi jetsʼato jngo siento kao jankan nó tjínle nga tíbitjo. Bakinle jaʼaín jebi, nga̱ jngo periódiko kui xá bitjoni nga kui kʼoakuitso jokjoantjínni jmeni xi kjima i̱ Sonʼnde. Je chjota xi tsakʼasje títjon periódiko jebi kʼoakitso nga kui kʼoakuitso ngantsjai “xi ñaki kʼoatjín, ngayeje xi kjoakixi, kʼoa tokui xi ñaki kjoakixi” kʼoakuitso.

2 Tonga je noticia alikui tsa ñaki kʼoatsokixi jmekjoanni xi kjima. Tobʼelañá, alikui kʼoatjíotso jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná kʼoa jmeni xi tísʼín. Tonga je Jeobá, xi batéxomale ngayeje xi tjín ngʼajmi kao Sonʼnde, ali tsakuijin síchjén je noticia. I kitso nichxin kjoatse: “Je naxinandá skoe̱ní nga anña je Jeobá” (Ezeq. 39:7). Je Jeobá me jin miyón mani je testigole xi kʼoasʼin tjíofikaole én ngatsʼi chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Kʼoa kʼoatjíotsole jókjoan je Niná, jméni xi kisʼin ngasʼa kʼoa jméni xi tísʼín xi tʼatsʼe chjota. Testigo jebi kʼoati tjíotso jmeni xi sʼin je Niná nga sichikontʼainná. Kʼianga kui títjon nikʼéjnaa je xá jebi, tinitjosonñá josʼin tíjna je jaʼaín xi kisikʼaná. Ya Isaías 43:10 itso: “Jonño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa je choʼndana xi kiskoejian”.

3, 4. 1) Kʼiáni nga jejaʼaín chjotse tsakʼa je Chjota xi kotʼaya Biblia, kʼoa jókisatio kon. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 2) Jméni xi jao koya chótʼayasoán.

3 Nʼio tse kjoanda kitjenkao kʼianga jaʼaínle Jeobá kichʼá, nga̱ jéní “Chjotatítjon xi batéxomantsjai”, kʼoa itso: “Kui jebi jaʼaínna ngantsjai nichxin, kʼoa kui sikjaʼaitsjenjinnina je chjota ngantsjai nichxin” (1 Tim. 1:17; Éx. 3:15; tingósonkoai Eclesiastés 2:16). Je Chjota xi kotʼaya Biblia kʼiaa nga nó 1931 kiskoé je jaʼaín xi testigole Jeobá tso. Kʼoa nga jekoanskanni nʼio nkjín karta kiski je xíngiaa nga kitsjoa kjoanda xi tʼatsʼe jaʼaín chjotse jebi kʼoa yaa jaʼaitʼa rebista jebi. Jngo jtín xi ya tíjna ya Canadá i kitso: “Ñaki nʼio tsjoa kisatio tokuinjin nga jekinoʼyaijin nga testigole Jeobá kʼuínná. Ñaki nʼio tse kjoanda tje̱nkao je jaʼaín chjotse jebi”.

4 Jósʼin koa̱n koakoá kʼianga ʼyachjiá nga jaʼaínle Niná kichʼá. A koaanná kʼuínyaa jña jaʼaini je jaʼaín xi testigole Jeobá tso tojo tso je libro xi tsʼe Isaías. Kataʼyala nga jao koya jebi.

JE TESTIGOLE NINÁ XI TSAKATIO NICHXIN KJOATSE

5, 6. 1) Jósʼin nga testigole Jeobá koan je xijchá xi tsakatio ya naxinandá Israel. 2) Jmésani xi tsakʼinle nga sʼin je chjota israelita. 3) Ánni nga nʼio machjénsíni nga kʼoati sikao je ʼndíxtile je xijchá xi chjotale Cristo ma ndʼaibi.

5 Je chjota israelita xi tsakatio nichxinle Isaías testigole Jeobá koan, kʼoa ngatsʼi choʼndale Niná koan (Is. 43:10). Jngo koya josʼin nga testigo koan je xijchá xi tsakatio ya naxinandá Israel kuinga tsakakóyale je ʼndíxtile jmeni xi kisʼin je Niná ngasʼa, kʼoa kʼoasʼin tsakájnale én. Jngo kjoatéxoma tsakʼaile xi tʼatsʼe je sʼuí Paxko, itso: “Kʼoa kʼianga i̱ kuitsono je ʼndíxtino: Jósʼin tsoyanile xi kao jon kjoanikjaʼaitsjenya jebi, jon i kʼuínlao: Kuiní je cho̱ xi bʼaitʼale je Jeobá kʼianga sʼuí paxko, nga kʼoasʼin kisichatʼale je niʼyale chjota israelita ya Egipto kʼianga kichokaone kjoañʼai je chjota egipcio, tonga kisichatʼale niʼyaná” (Éx. 12:26, 27). Kʼoajinti kitsoyale je ʼndíxtile je chjota israelita kʼianga kichonrʼoe títjon Moisés je faraón ya Egipto, kʼianga kʼoakichotsole nga katatsjoáʼndele je naxinandá nga ya ʼndekixí katafikʼétsʼoale je Jeobá, kʼoa nga i̱ kitso je faraón: “ʼYáni xi Jeobá ʼmi nga sitjosonsíña jotítso kʼoa nga sikasénsíña je naxinandá Israel” (Éx. 5:2). Kʼoa koan kitsoyale josʼin tsakakó je Jeobá nga je xi nʼio ngʼa tíjna, kʼoa josʼin tsakakóleje̱ faraón ʼyani je Jeobá. Te kjoaxkón kichokaone naxinandá Egipto kʼoa kisikatíondaí je chjota israelita kʼianga kisikjeson je chjota egipcio ya ndáchikon Ní. Kʼoa kʼoasʼin nga testigo koan je naxinandá Israel nga toje Jeobá xi ñaki Niná kʼoa nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso.

6 Je chjota israelita xi ñaki chjí tsabe kʼianga jaʼaínle Jeobá tsakʼa, ali tsa tojejin ʼndíxtile xi tsakakóyale jmeni xi kisʼin je Jeobá, kʼoati tsakakóyale je chjota xi xin naxinandále xi choʼndale koan. Kʼoa kʼoati nʼio chjíle nga tsakakóyale je ʼndíxtile nga tsje katama, xi tsonile, nga kʼoasʼin katafikao yaole jotjín je kjoatéxomale Jeobá. I kitsole: “Jon, tjínnele nga tsje koaon, nga̱ an Jeobá Nináno, tsjeña” (Lev. 19:2; Deut. 6:6, 7). Jmeni xi kisʼin je chjota israelita nʼio nda choa̱ tsakʼéjnale je chjotale Cristo xi tjío ndʼaibi. Kʼoati tjínnele kuitsoyale je ʼndíxtile josʼin koaikao yaole ánni nga katabitjongʼasíni je jaʼaínle Niná (tʼexkiai Proverbios 1:8 * kao Efesios 6:4).

Kʼianga nokjoakaoñá je ʼndíxtiná xi tʼatsʼe Jeobá jé jaʼaínle tiʼyaxkoán (Chótsenlai párrafo 5 kao 6)

7. 1) Kʼianga kixi kitʼale Jeobá je naxinandá Israel, jméni xi koan. 2) Jméni xi kjinená ngatsʼiaa ndʼaibi je xi jaʼaínle Niná kichʼá.

7 Kʼianga kixi koan je chjota israelita, nda tsakʼasje je jaʼaínle Niná. Tongini i̱ tsakʼinle: “Ngatsʼi naxinandá xi tjín i̱ tʼanangi skoee nga jaʼaínle Jeobá kichʼai, kʼoa ñaki tso̱kjonli” (Deut. 28:10). Tonga je naxinandá Israel me tochʼao kisʼin ngantsjai. Tongotjo nda batio kʼoa tixkóson bʼétsʼoangánile. Ñaki nʼio tsʼen koan tojo kjoan je ninále chjota cananeo xi tsakʼétsʼoale, saʼnda kisikʼien je ʼndíxtile nga kitsjoatʼale niná jebi kʼoa totaon tsabe je xi ma̱ tjío. Nʼio tse jmeni xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná nga nʼio kʼoénelee yaoná ngantsjai nga tsje katamaa josʼin nga Tsje je Niná, nga̱ jaʼaínlee kichʼá.

“¡KOENI! TJÍN XI SʼIAN”

8. 1) Jmé xá xi tsakánele Jeobá je profeta Isaías. 2) Jókitso je profeta Isaías.

8 Je Isaías tongini kʼoakitsole je chjota israelita nga kuichonikje Jerusalén kʼoa nga xin koainikationʼio. Tonga kʼoati kitso nga kʼoasjentjaini je naxinandále kʼoa nga tjín xi sʼin (Is. 43:19). Ninga be Jeobá nga tsín kʼoakoannile jéele je chjota israelita, kʼoakitsole je Isaías nga tosi tonda katabájinkon. Je xi títjon jaon kapítulo xi tsʼe Isaías kui nchja̱ni je kjoañʼai xi kuichone Jerusalén. Je profeta Isaías mele tsabe kʼiáni saʼnda sikʼantjaiya yaole je naxinandále Niná jmeni xi tjíosʼín. Je Niná i kitsole je Isaías: “Kʼiaa saʼnda nga jekjoeson je naxinandá nga tsín tiʼya chjota sʼe̱nile, kʼoa nga jetosʼe̱tia je niʼya kʼoa nga kjoeson kʼoa tokʼoakoa̱nchon tʼanangi” (tʼexkiai Isaías 6:11). *

9. 1) Kʼiáni kitjoson jmeni xi kitso je Isaías xi tʼatsʼe Jerusalén. 2) Jméni xi tje̱nyatokon kuiyolee ndʼaibi.

9 Kʼiaa kʼoatsakʼinle én jebi je Isaías kʼianga nó 778 nga kjesa chʼajin nó 1, je nó xi tojetʼani tsakatéxoma je Uzías. Ñachan jaonla nó nga profeta koan je Isaías, saʼnda nga nó 732 nga kjesa chʼajin nó 1, kʼianga je tíbatéxoma je Ezequías. Kʼoa nga koanni jngo siento kao kan aon nó kʼiaa kichonikje Jerusalén nga nó 607 nga kjesa chʼajin nó 1. Tojosʼin tiʼyaa, je naxinandá Israel nʼio tongini kisʼejinkon jmeni xi koa̱nle. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá jetongini kʼoatítsole je naxinandá jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján. Jejngo siento kao kanxjaʼaon nó tjínle kʼianga kitjo títjon rebista jebi, kʼoa kʼiaa saʼnda kʼoatítsonile je chjota xi bʼéxkia nga jeme tjóxin je kjoatsʼen xi tjín sonʼnde nga kʼoasʼin je Na̱i tíbatéxoma kʼoa nga jngo jmi nó koatexoma Jesucristo, je Chjotaxále Niná (Apoc. 20:1-3, 6).

10, 11. Jmé énni xi tongini kinchja̱ je Isaías xi ñaki tsabe nga kitjoson je chjota israelita xi tsakationʼio ya Babilonia.

10 Nʼio nkjín chjota judío xi kisitjosonle je Jeobá xi tsín kisitoánntjai yaole kʼianga kichosíkje Jerusalén je chjota babilonio. Chjota jebi yaa kichani ya Babilonia (Jer. 27:11, 12). Kʼianga jejankan kao te nó tjíonʼio ya Babilonia, je naxinandále Niná ñaki testigo koan josʼin kitjoson jmeni xi tongini kitso je Isaías: “Kui jebi xi títso je Jeobá, je xi Tsakatseyano, xi Tsje tíjna ya Israel: Xi totʼatsaon tjín xi sikasén ya Babilonia kʼoa sikixojenña xi kjiochjoale je xo̱ntjoa” (Is. 43:14).

11 Je én jebi kitjoson. Jngo nga nitje̱n nga tífitsʼia sá octubre nga nó 539 nga kjesa chʼajin nó 1, ñaki tokʼoamaná jmeni xi koan. Je xi rey tíjna ya Babilonia kʼoa kao chjotale bino tjíoʼbiya je cho̱tsín xi ya kiskoé ya yo̱ngo̱ Jerusalén kʼoa jé ninále tjíobʼasjengʼa. Kʼoa je chjotakjoajchán xi ya Media kao Persia tsʼe jetjíofaʼasʼen ya naxinandá. Kʼianga nó 538 kʼoa tsa nó 537 nga kjesa chʼajin nó 1, je Ciro xi kichosíkje Babilonia kʼoakitsole je chjota judío nga katafini ya Jerusalén kʼoa nga katabʼéndayani je yo̱ngo̱le Niná. Je Isaías tongini kʼoakitso nga kʼoakoa̱n, saʼnda kʼoakitso nga je Niná sikuinda je naxinandále nga koai ijngokʼani ya Jerusalén. Je Niná i kitso xi tʼatsʼe naxinandále: “Je naxinandá xi an tsakʼendale yaona nga katabʼéyanajmí kjoajeyana” (Is. 43:21; 44:26-28). Kʼianga ki ijngokʼani ya ʼndele je chjota judío kʼoa tsakʼéndayani je yo̱ngo̱le Niná, ñaki testigo koan jmeni xi kisʼin je Jeobá, xi ñaki Niná, nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso.

12, 13. 1) ʼYáni xi kisijngokao yaole je chjota israelita nga kikʼéndaya ijngokʼani je yo̱ngo̱le Niná. 2) Jméni xi tjínnele sʼin je “xi kjaʼaí barré” kʼianga tsjoánganʼiole je “Israel xi tsʼe Niná”. 3) Jmé kjoachoya xi tjínle je “xi kjaʼaí barré”.

12 Kʼianga ki ijngokʼani ya ʼndele je chjota israelita nga kikʼéndaya je yo̱ngo̱le Niná, jmi mani chjota xi xin naxinandále xi ya kisijngokao yaole nga je Jeobá tsakʼétsʼoale. Kʼoa nga koanskanni, kʼoati nkjín chjota xi tsín judío kitje̱nni xi kʼoati ya kisijngokao yaole (Esd. 2:58, 64, 65; Est. 8:17). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjotale Jesús “xi kjaʼaí barré” sʼin ʼyale xi nʼio tjíotsjoánganʼiole je xi ya koai ya ngʼajmi, xi “Israel xi tsʼe Niná” ʼmile (Apoc. 7:9, 10; Juan 10:16; Gál. 6:16). Je chjotankjín kʼoati kui yʼa je jaʼaín xi kitsjoale Niná je naxinandále nga testigole Jeobá ʼmi.

13 Machjénní nga ñaki kixi katama nga jaʼaínle Niná yʼa kʼoa nga kʼoenele yaole nga tsje katama. Nyaon nyaon sijé kjoanichatʼa tsa jñani nga kasokójéele nga̱ chjotajée kitje̱nni. Kʼoa nga jaʼaíntsjele Niná yʼa nʼio tse kjoanda tje̱nkao (tʼexkiai 1 Juan 1:8, 9). Je xi jngo jmi nó koatexoma Cristo, je chjotankjín nʼio tsjoa sa̱tíole nga kuitsoyale je xi kjoaʼáyale josʼin tsakatio nichxin xi totífikjetʼa.

JÓSʼIN TSOYANILE JE JAʼAÍNLE NINÁ

14. Jósʼin tsoyanile je jaʼaínle Jeobá.

14 Kʼianga tosi tonda chjí jchaa je kjoanda xi tjínná nga jaʼaínle Niná kichʼá, si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tsoyanile jaʼaín jebi. Je jaʼaínle Niná xi “Jeobá” sʼin faʼatoya, én hebreo nroani kʼoa tome tsa isʼin tsoyanile “nga kʼoama”. Kʼoa tsakui nichxin isʼin tsoyanile je jaʼaínle Jeobá: “Jé xosʼín nga kʼoama”. Bakinle jaʼaín jebi je Jeobá, nga̱ jé kisinda ngayeje jmeni xi tjín ya ngʼajmi kao chjota kʼoa sítjosonntsjai jmeni xi tso. Jé xotísʼín nga kʼoakatama josʼin nga mele kʼoa jmeni xi tjínndajinle, aliʼya xi kʼoechjoale nga kuitjoson, nijejinla je Na̱i.

15. Jméni xi bakóyaná xi tʼatsʼe jaʼaínle Jeobá jmeni xi kitsole je Moisés. (Chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jngo jaʼaín xi nʼio tse xi tsoyanile.”)

15 Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Moisés nga katabʼasje je naxinandále ya Egipto, kitsoyasale josʼin tsoyanile jaʼaínle. Kitsole: “An koa̱n jmeni xi mena koa̱n”. Kʼoa xijekoan kitsosale: “Kui jebi xi kʼuínlai je chjota israelita: An koa̱n kasíkasénna” (Éx. 3:14). Tojo tso én jebi, je Jeobá koaan kui koa̱n jmeni xi mele kʼianga sitjoson jmeni xi tjínndajinle. Je chjota israelita, xi choʼnda sʼin tsakatio, jé Jeobá tsakʼasjentjai. Kisikuindaa, kitsjoale ngayeje jmeni tsojmi xi koanchjénle kʼoa kitsoyale xi tʼatsʼe.

TSE KJOANDA TJÍNNÁ KʼIANGA JAʼAÍNLE NINÁ KICHʼÁ

16, 17. 1) Jósʼin koakoá kjoanda kʼianga kʼoasʼin jaʼaínle Niná kichʼá. 2) Jméni xi chótʼayá kjoaʼmiya xi ijngo.

16 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tojo kʼoasʼin tísítjoson josʼin tsoyanile je jaʼaínle, nga̱ títsjoáná ngayeje jmeni xi sítaja kjoamakjainná kʼoa kao tsojmi xi machjénná. Tonga jmésani xi tsoyaná je jaʼaínle Jeobá. Je Jeobá koaanle sichjén jmeni xi kisinda nga sitjoson jmeni xi tjínndajinle. Tobʼelañá, jé síchjén je testigole nga kʼoasʼín je xále. Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi kui xi koasenkaoná nga kixi kjuinkoaa je jaʼaín xi kichʼá, nga testigole maa. Je Kåre, jngo testigo xi jeñokan kaoni ño nóle xi ya Noruega tsʼe, xi jejankan kao te nó nga tísíxále je Jeobá, itso: “Nʼio chjí ʼbekoan nga Jeobá tisixále, je Chjotatítjon xi batéxomantsjai, kʼoa nga ya tijnajian je naxinandá xi jaʼaínle yʼa. Kʼoati nʼio tse kjoanda tje̱nkao nga xinyale chjota jokjoantjínni xi tʼatsʼe Biblia kʼoa jokji tsjoa sʼele kʼianga jemajinle. Tobʼelañá, nʼio tsjoa sʼele je ni̱ma̱na nga xinyale je chjota ánni nga kitsjoantjaininá yaole je Cristo kʼoa nga totʼatsʼe kjoabʼechjíntjai jebi sʼe̱niná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kʼoa nga ñaki nyʼán sʼin kuiyoaa ya sonʼnde chjotse”.

17 Kjoaixiní nga tjín ʼnde jñani nʼio ñʼai masjaininá je chjota xi mele skoe̱ xi tʼatsʼe Niná. Tonga tojo tso je Kåre, nʼio tsjoa sʼele ni̱ma̱ná kʼianga ʼya xi nrʼoéná kʼoa nga ʼmiyalee josʼin tsoyanile je jaʼaínle Niná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayá ánni nga testigole Jeobá masíñá kʼoa nga testigole Jesús makaoñá.

^ párr. 6 Proverbios 1:8: “Tinóʼyai, ʼndí xi tsʼan, je kjoabichakjáyale nʼaili, kʼoa ali nikʼéjnajin je kjoatéxomale na̱li”.

^ párr. 8 Isaías 6:11: “Kʼoa an i kixian: Kʼiá saʼndani ji Jeobá. Kʼoa je i kitsona: Kʼiaa saʼnda nga jekjoeson je naxinandá nga tsín tiʼya chjota sʼe̱nile, kʼoa nga jetosʼe̱tia je niʼya kʼoa nga kjoeson kʼoa tokʼoakoa̱nchon tʼanangi”.