Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼin koa̱n kuichákjáyale je ʼndíxti

Jósʼin koa̱n kuichákjáyale je ʼndíxti

“Kʼianga nrʼoele nga jngo karro faʼa ñaki kjingʼa ni̱ma̱na. Jeʼi̱ janni kʼa nga jenʼio tojochon faʼai je Jordan jochon nga ʼmilaijin. Kʼoa i xian: Jñáni tíjna tsokʼoa. A tjín xi kamale tsokʼoa. A tsí be nga nʼio nikjaojiaan. Ñaki jeme tsinnga ni̱ma̱na nga jaʼai.” (GEORGE)

“Kʼianga kinrʼoele je tsotiʼndína nga kiskiʼndáxá ñaki koanxáʼñana. Kʼianga kiskotsenle, tíkjiʼndá kʼoa tjíjtínle jko̱. Jé tsakʼéle je tiʼndíndsʼe̱ xi sʼa ño nóle.” (NICOLE)

“Ali kasichejian je anillo, tokamasjaina, kitsonajin je Natalie, je tsotiʼndínajin xi sʼa jaon nóle. Ñaki tsín je xokisʼin sʼin matsen. Tosíxkón kji aon koannajin kʼianga kʼoakitsonajin nga tsín kisiché, kʼoa ñaki kichjiʼndáníjin nga̱ ʼyaníjin nga totíbʼéndiso.” (STEPHEN)

ASAKʼOAA kʼoasʼe tokuin jokisatio kon chjota jebi. Kʼianga kui kjoa bitjatojin, a sakʼoaa chjonangilai yaoli jósʼin kuichákjáyalai ʼndíxtili, axo kui chjonangilai yaoli tsa tjínneli kuichákjáyalai. A chʼaotjín nga bichakjáyalee je ʼndíxti.

JMÉNI XI KJOABICHAKJÁYA ʼMI

Ya Biblia, je én xi kjoabichakjáya tso alikui mangóson kao kjoañʼai. Kui tínchja̱ni nga sʼendiaale, ʼmiyale kʼoa nikixiyanda tsa ʼyani. Ali tsakuijin tínchja̱ni nga totaon ʼya jngo chjota kʼoa tsa toxkia nikao (Proverbios 4:1, 2).

Kʼianga bichakjáyale je ʼndíxti yaa mangóson josʼin makuinda jñani sʼentje naxó. Je jardinero títjon kjoanla síndachon je nangi, basénndále je naxó, nangitjé binyále, síkuindaa nga tsín cho̱ katasʼele kʼoa nga tsín jñá katasʼele kʼoa kʼoati sakʼoa batetʼa nga nda katami. Je jardinero bení josʼin makuinda je naxó kʼianga ñaki nda katamakjoan. Kʼoakjoánti tjínni, je xijchá nkjín koya josʼin síchjine je ʼndíxtile. Tobʼelañá, batekjáyale. Kʼoa machjénle nga kʼoasikao kʼianga nda koandiaale ʼndíxtile kʼianga sʼa ʼndí kjoan kʼoa nga nda ndiaa kjoeenle. Tojo sʼín jngo jardinero nga tsín toxkia síkao naxó nga batetʼa, je xi xijchá ma machjénní nga ñaki kao kjoatsjoacha koatekjáyanile je ʼndíxtile.

Je Niná xi síkʼaxki̱ ya Biblia, je xi Jeobá ʼmi, jéní xi nda choa̱ síkʼéjnale je xi xijchá ma. Je kjoabichakjáya xi tsjoá ñaki basenkaoní je choʼndale xi sítjoson kʼoa kuinga nʼio matsjoakesíni kjoabichakjáya jebi (Proverbios 12:1). Sítjoson josʼin bichakjáyale kʼoa alikʼia nga tsín nrʼoé (Proverbios 4:13). Je Niná jan koya tjínni josʼin batekjáya. Xi títjon, kao kjoatsjoacha. Xi majaoni, tjeen choa̱le josʼin batekjáya. Kʼoa xi majanni, alikʼia síkʼantjaiya kjoatéxomale josʼin batekjáya. Tsa meli nga sitjoson je ʼndíxtili josʼin kuichákjáyalai, chjénngilai je Jeobá kʼoa tʼintjenngi nga jan koya kjoafaʼaitsjen jebi.

KAO KJOATSJOACHA TICHÁKJÁYAI

Je Niná kao kjoatsjoacha batekjáyani kʼoa kuinga kʼoasʼínni nga tsjoakená. Ya Biblia kʼoatso nga “je Jeobá batekjáyale je xi tsjoake, tojo sʼín jngo nʼai xi tsjoake je ʼndíle” (Proverbios 3:12). Xi ijngosani, je Jeobá alikui tsʼen, “tjínle kjoamatokon kʼoa nda chjota, likui tokjoan síjtile yaole” (Éxodo 34:6). Je Jeobá alikui besin chjota, alikui énʼaon síchjén kʼoa alikui tokjaʼaí tsole, nga̱ én jebi “kʼoama joni tsa ki̱cha̱” xi tífisʼenjin yaoná kʼoa nʼio síkiʼaonná (Proverbios 12:18).

TINÓʼYALAI

Kjoaixiní nga nijngojin nʼai xi koa̱nle kʼoakjoankji tsejta koa̱n jokji tsejta je Niná. Sakʼoajin nʼio si̱jtilai yaoli, tonga nga kʼoama, tjínneli kjoan si̱kjaʼaitsjain nga tsín nda bichótsjoá kʼianga kʼia bichakjáyaa nga jtiná, nga̱ toxkia nʼiañá kʼoa tosani tokjaʼaí sʼín je xti. Ali tsa tibichakjáyajián tsa kʼoasʼiaan.

Tonga tsa tsejta koai̱n kʼoa kao kjoatsjoacha kuichákjáyanilai je ʼndíxtili tochale ngisa nda kuichotsjoá. Kataʼyala josʼin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele je George kao Nicole, je xi kanikʼaxki̱ná.

TʼETSʼOAO

“Kʼianga jaʼaini Jordan, je chjoónna kao an ñaki toxkia jtinajin, tonga ngasin nganda kinoʼyalaijin jmeni xi kitsonajin. Kʼoa nga jenʼio njio nga jaʼai tosa kʼoatsakʼinlaijin nga kʼia cho̱baijin nga koa̱nnyaonni nga tanjio. Kʼoa tosa totsakʼetsʼoaijin kʼoa tsangínsoyofaijin. Kʼianga koannyaonni, alikui tikʼoasikji jtininajin, koan nda kichobaijin kʼoa kiskajin ni̱ma̱le tinajin jme xi tsakʼinlaijin. Kʼoakitso nga chʼao kisʼin kʼoa alikui koanjtile jmeni xi tsakʼechjoalaijin. Jótonda nga ndi̱to̱n koanchoyanajin nga tsín nda bichótsjoá kʼianga jtiná nga bichakjáyaa. Kʼianga títjon kjoanla noʼyalaijin ngisa nda bichótsjoá.” (George.)

CHJA̱KAONAJMÍ

“Nʼio jti koanna nga kʼoasʼin tsotiʼndí ndichja tsakʼéle je tiʼndína, tonga ʼndele nga to yaona sijtile, tosa tokisijele tokoan kʼoa yaa kisikasén ya kuartole kʼianga katafaʼajenla kjoajtina. Kʼianga jejaʼajen koan, kʼoakixinle kʼianga chʼaotjín je kjoatsʼen kʼoa nga kisikiʼaon je tsotiʼndí ndichja. Nda kichotsjoá nga kʼoakisʼian, kisijéle kjoanichatʼa tsotiʼndí ndichja kʼoa saʼnda kitsoakjá.” (Nicole.)

Kʼoatjín, kʼianga mená nda kuichákjáyaa machjénní nga kao kjoatsjoacha kʼoasʼianñá, ningalani kjoañʼai kʼoailee je ʼndíxtiná.

TJE̱N CHOA̱LE JOSʼIN TICHÁKJÁYAI

Je Jeobá kʼoasʼin batekjáyaná “jokji tje̱n choa̱le” (Jeremías 30:11; 46:28). Kuenta sʼín jokamani jngo kjoa, ninga tsín nanda ʼyale. Jósʼin koa̱n skénngile Jeobá je xi xijchá ma. Je Stephen, xi kʼoaná tijesa kanixkiaa itso: “Ninga nʼio aon koannajin kʼoa ninga tsín koanjinnajin anni nga tsakʼéndisoninajin je Natalie, kuenta kinʼiaijin jotjín nóle kʼoa nga kjesa nda machoyajinle”.

Je xʼinle Nicole, xi Robert ʼmi kʼoati kuenta sʼín ngayeje jña nroani kjoa. Kʼianga chʼao sʼín je xtile, itso: “A to kjoataon xi kama nga kʼoakasʼín axo jetokʼoasʼínntsjai. A jekijtale. A chʼao tjío kon. Axo kjaʼaí kjoa tjínle kʼoa kuinga kʼoakasʼínni”.

Je xijchá xi kosonnile alikui tsa jochjotajchínga síkao je ʼndíxtile kʼianga sʼa ʼndí kjoan. Je pastro Pablo i kitso: “Kʼia nga ʼndía, kinchja joni ʼndí, kisikjaʼaitsjen joni ʼndí, kiskosonle joni ʼndí” (1 Corintios 13:11). Je Robert itso: “Je xi basenkaona nga bʼendajian je kjoa kʼoa nga tsín sikʼatone choa̱le kuinga sikjaʼaitsjenjian jmeni xi kisʼian an kʼianga sʼa ʼndí kjiʼe̱”.

Ali tsakuijin choyalai tsa tsínkʼia sa̱téngi je ʼndíxtili, tonga kʼoati kuenta tʼiain jñani chʼao sʼín kʼoa tsa tsín nda tjíofikao je yaole. Kʼiatsa kuenta sʼiain jojekji machoyale, jñani nga saténgi kʼoa jmesani xi sʼín je ʼndíxtili, koaan kʼoasʼin kuichákjáyalai jokji tje̱n choa̱le kʼoa tsín toxkia si̱koai.

ALI NIKʼANTJAIYAJIN KJOATÉXOMA XI BʼAI KʼIANGA BICHAKJÁYAI

Ya Malaquías 3:6 itso: “Anña je Jeobá, ali bʼantjaiyajian”. Je choʼndale Jeobá bení nga kʼoatjín én jebi kʼoa nda sʼe kon. Je ʼndíxti kʼoati tsín tsokjón kʼianga tsín bʼantjaiya je kjoatéxoma xi tsjoá xijchále kʼianga batekjáyale. Kʼiatsa je xi xijchá ma, ngotjo ngosa sikʼantjaiyani je kjoatéxoma xi tsjoá, tsa tokui xosikao tsa ndatjínle kʼoa tsa chʼaotjínle, je ʼndíxti kʼoati koaijen koaikjá kjoafaʼaitsjenle.

Tikjaʼaitsjenjin kʼianga i̱ kitso je Jesús: “Tonga katajaonli tsa jaonli, kʼoa tsa mai maili”. Je kjoafaʼaitsjen jebi kʼoati machjén josʼin nijchínga je ʼndíxti (Mateo 5:37). Ali tsakuijin kʼoaʼmilai jmeni xi tsínni si̱tjosuin. Kʼiatsa kʼoakʼuínlai je ʼndíxtili nga kuichákjáyalai tsa chʼao tjíosʼín, titjosuin.

Kʼoati nʼio machjén nga kjaonajmí je xijchá kao ʼndíxtile ánni nga tsín sikʼantjaiyasíni josʼin batekjáya. Je Robert itso: “Sakʼoaa síjékjoana je xtina jmeni xi mele sʼin kʼoa tsjoaʼndele. Tonga xi tsín kʼoatsona kuiní nga jeni kʼoakatsole je male kʼoa nga likui katsjoáʼndele. Kʼianga jesʼejinna, kʼoati tsín tsjoaʼndele nga̱ jé male tsjoanganʼiole”. Kʼianga kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen je nʼai kao je na̱, machjénní nga tojngo katasʼín je yaole kʼoa nga tʼaxin katafáoyani.

NʼIO MACHJÉN JE KJOABICHAKJÁYA

Kʼiatsa chjénngilai je Jeobá kʼoa kao kjoatsjoacha kuichákjáyani, kʼoa tje̱n choa̱le josʼin kuichákjáyalai je ʼndíxtili kʼoa tsín si̱kʼantjaiyai je kjoatéxoma xi bʼai nga bichakjáyai, koasenkao je ʼndíxtili. Kʼiatsa koakolai kjoatsjoacha kʼoa nda kjoándiaalai, je kjoafaʼaitsjenle koa̱njchíngaa, koaanle sisinle yaole kʼoa skoee josʼin. Je Biblia itso: “Tjenlai ndiaa je ti josʼin koaikao yaole; kʼoa alikui xin ndiaa koai nga jekoa̱njchínga” (Proverbios 22:6).