Ir al contenido

Ir al índice

Nroa ijngokʼani kʼoa tinʼiojin je ndsʼai

Nroa ijngokʼani kʼoa tinʼiojin je ndsʼai

JE Pedro kiskiʼndá nga jekʼoakitso kʼianga tsín bexkon je Jesús; tonga tsakʼénele yaole nga nda tsakʼejna ijngokʼani ngixko̱n Niná. Ninga kʼoalani kisʼin Pedro, je Jesús koanmele nga je kisichjén kʼianga kitsjoanganʼiole chjotale xi ngikʼa. Kuinga i̱ kitsosínile: “Kʼia nga kjoekʼófayani, tinʼiuikon ndsʼai” (Luc. 22:32, 54-62). Je Pedro xjáoja̱ma̱le koan je jtínle Cristo kʼianga siglo I (Gál. 2:9). Tikʼoasʼinni ndʼaibi, jngo xi chjotajchínga sʼin tsakʼejna tsakai ya jinjtín koaan tjoé ijngokʼanile xá kʼoa tsjoa sʼe̱ni kon nga sinʼiojin je ndsʼe̱.

Tjínkʼa je chjotale Cristo xi tsín tichjotajchínga sʼin tjíoni nga tsín tikitjosonnile jmeni xi tjínnele sitjoson. Tsakui nichxin ndsʼee jebi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga toxitsjoa ninga tsakʼénele yaole nga kisixále Jeobá kʼianga chjotajchínga sʼin tsakatio. Julio, * xi tsʼato kan nó nga chjotajchínga sʼin tsakʼejna ya Bolivia, kitso: “Je xi ngisasa tse nichxin kisikʼayale kuinga bʼenda kjoanokjoaya, nga fikotsenle je ndsʼee kʼoa nga fisixatʼa. Tonga kʼianga jetsín tikui xá kisʼinña, ñaki tsín tijme xi tjínnina koanna. Nʼio ñʼai koanna”. Ndʼaibi, je Julio jetichjotajchínga sʼin tíjnangáni.

“KJAÍNGA TONDA KATAMATSJOANO”

Je chjotale Cristo xi Santiago tsakʼin i kitso: “ʼNdíndsʼe, kjaínga tonda katamatsjoano kʼia nga kjaʼaíngá kjoañʼai sʼe̱no” (Sant. 1:2). Je Santiago kui xokitsole je kjoa xi sʼená xi totʼatsʼe jée xi kichʼá kʼoa kao nga chjota fitjenngikená. Kui kisikʼaxki̱ tʼatsʼe xi nimetokoán kʼoa kao nga chjaʼajiaan xíngiaa (Sant. 1:14; 2:1; 4:1, 2, 11). Tsakui nichxin aon maná kʼianga batekjáyaná je Jeobá, tonga ali anni nga si̱chañá kjoatsjoa xi tjínná (Heb. 12:11).

Kʼiatsa kitjoʼaná je xá xi tjínná ya jinjtín, koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna je kjoamakjainná kʼoa koakolee Jeobá nga tsjoachaa. Kʼoati koa̱n chjónangilee yaoná ánni nga koanmesíniná xá xi kisʼená. A to yaoná tsangínñá. Axo kuinga kʼoasʼin kinixáñá nga tsjoacha je Jeobá kʼoa nga ʼyaa nga tsʼe jtín kʼoa nga machjén nga si̱kuindaa jtín jebi (Hech. 20:28-30). Je xi chjotajchínga koan ngasʼa kʼoa tojo kixi tjíofitʼale Niná nga tjíosíxále tjíobakóle ngatsʼi kʼoa kao je Na̱i nga ñaki kjoaixi nga tsjoake Jeobá.

Kʼianga tsakichakjáyale je rey David nga kui jée xi nʼio ai tíjna tsakajngi, kitsjoaʼnde nga tsakichakjáyale kʼoa kichatʼale jéele. Kʼoa nga jekoanskanni i kitso nga kisʼe: “Tsjoa tjínle je xi chatʼale kʼianga faʼatone kjoatéxoma, je xi sʼeʼma je jéele. Nʼio tsjoa tjínle je chjota je xi Jeobá alikui jée fáne kʼoa xi tsín jme kjoachʼanacha tjínle” (Sal. 32:1, 2). Nga kʼoakinikao je David ngisa koanndaya kʼoa ngisa nda kisikuinda je naxinandále Niná.

Je ndsʼee xi ijngokʼa chjotajchínga sʼin batio ngisa nda síkuinda je jtín tikʼoajinni josʼín ngasʼa. Jngo xi i̱ kitso: “Ndʼaibi ngisa mana basenkoa jngo xi jée bajngi”. Kʼoa ijngo xi i̱ kitso: “Ndʼaibi ngisa ʼbechjía je kjoanda xi tjínna nga basenkoa je ndsʼee”.

A KOAAN CHJOTAJCHÍNGA KOA̱N IJNGOKʼAI

Je salmista i kitso: “Alikui to jée koanená ngantsjai [je Jeobá]” (Sal. 103:9). Kuinga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá nga tsín tijme xá tsjoánile Jeobá je chjota xi ai jée kabajngi. Ricardo, xi nkjín nó nga chjotajchínga koan itso: “Nʼio tse nga chʼao kisʼe tokoan kʼoa kui xi tsakʼéchjoana nga tsín ndi̱to̱n chjotajchínga koan ijngokʼaña. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tisinʼiotʼanina je ndsʼee. Tonga nga mena basenkoa xi ngikʼa, kitsjoaña estudio, kisinʼiojinña je ndsʼee xi bichó ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa kitjokaoña nga kitsoyason. Kui jebi xi tsakasenkaona kʼoa ndʼaibi ijngokʼa chjotajchínga sʼin tijnangáña”.

Je Jeobá nkjín ndsʼee tíbasenkao nga tísʼenile kjoatsjoa kʼoa nga kjimamenile nga chjotajchínga sʼin koatio

Kʼiatsa jngo ndsʼee xi kʼoengijti kon ngisa ñʼai koa̱nle nga ijngokʼa chjotajchínga koa̱n. Ngisa nda nga je David skénngile. Je David kitokachjingale je rey Saúl. Kʼoa ningalani nkjín kʼa kitjoʼndele tsakai David nga jokisikao Saúl, je David alijo kisikao (1 Sam. 24:4-7; 26:8-12). Kʼoa nga kʼienjin kjoajchán je Saúl, je David kiskiʼndántjai je Saúl kao Jonatán, kʼoa kʼoakitso nga nʼio tsjoacha koan kʼoa nga nʼio tsaʼyachjí (2 Sam. 1:21-23). Je David alikui tsakʼéngijti kon.

Tsa tokjoatjao jmeni xi koantʼain ali bʼengijtijin tokuin, ali bʼaiʼndejin nga kui síkinjeli. Je William, xi ya Gran Bretaña tsʼe kʼoa xi tsʼato kante nó nga chjotajchínga sʼin tsakʼejna, tsakʼéngijti kon kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga kitjoʼale xále. Jmé xi tsakasenkao ndsʼee jebi. Itso: “Nʼio kitsjoanganʼiona nga tsakʼexkia je libro xi tsʼe Job. Tsa tsakasenkao Jeobá je Job nga tsakjáondani kao xi jan miyole, a tsí kʼoati koasenkaona tsanda an nga chobandanijin kao je chjotajchínga xi ngikʼa” (Job 42:7-9).

JE NINÁ SÍCHIKONTʼAIN ʼYANI XI IJNGOKʼA CHJOTAJCHÍNGA MA

Kʼiatsa ji xi toxá kinikʼéjnani xáli nga chjotajchínga mai tsakai, ndajin tsa si̱kjaʼaitsjenjin ijngokʼai ánni nga kinikʼéjnasíni. A kjoa kisʼeli kʼoa kui xi kisikijtajinli. A kjaʼaí kjoa ngisa koanndosinli. A kui xi chʼao tsakʼé tokuin jñani saténgi xíngiaa. Ninga tojmeni xokisikaoli, tikjaʼaitsjain nga ngisa nda kinixálai je ndsʼee kʼianga chjotajchínga sʼin tsakijnai. Nʼio kitsjoanganʼiole je kjoanokjoaya xi tsakʼai, kao choa̱ xi tsakʼejnalai. Kʼoa nga kʼinnixatʼai ya niʼyale kʼoati tsakinyakao nga kiskale je kjoa xi jaʼatojin. Xi ijngosani, kʼianga chjotajchínga koain ñaki tsakjayatsjoaní ni̱ma̱le je Jeobá kʼoa kʼoati tsjoa kisʼeli tsanda ji (Prov. 27:11).

Takolai Jeobá nga tsjoachai, kao kjoatsjoa tixálai

Je Jeobá nʼio nkjín ndsʼee xi tíbasenkao nga tísʼe ijngokʼanile kjoatsjoa kʼoa nga ijngokʼa kjimamenile nga chjotajchínga sʼin koatio. Tsa kitjoʼali xá xi tsʼe chjotajchínga kʼoa tsa toxá ji kinikʼéjnani, tʼenelai yaoli nga katabichotjenngi ijngokʼai “xá nga [si̱kuindai] naxinandále Cristo” (1 Tim. 3:1). Je Pablo tsakʼétsʼoantjai ngantsjai je chjotale Cristo xi Colosas tsʼe nga katabe jmékjoánni xi mele Niná. Ánni nga kʼoakisʼinni. I kitsole: “Jméni nga kʼoasʼin kuimanio josʼin nga bakinle Nainá” (Col. 1:9, 10). Tsa sʼe̱ ijngokʼali kjoanda nga chjotajchínga sʼin kuijnai, kʼoatʼinlai Jeobá nga katatsjoáli nganʼio, kjoaka kao kjoatsjoa. Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, je naxinandále Niná machjénle chjota xi kao kjoatsjoacha sikuinda. A kʼoakoa̱nli kʼoa a meli nga kʼoainganʼiolai je ndsʼai.

^ párr. 3 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.