Ir al contenido

Ir al índice

Je yánchjín tjíotsjoánganʼio nga katabitjoson jmeni xi tjínndajinle Jeobá

Je yánchjín tjíotsjoánganʼio nga katabitjoson jmeni xi tjínndajinle Jeobá

“Je yánchjín xi nchja̱ni je énnda chjotse ñaki jo chjotakjoajchán chon.” (SAL. 68:11)

1, 2. 1) Jmé kjoatjao xi kitsjoale Jeobá je Adán. 2) Ánni nga jngo chjoón kitsjoasínile Jeobá je Adán. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

JE Jeobá kui xá kisindani Sonʼnde nga chjota koatioson (Is. 45:18). Je chjota xi títjon kisinda, xi Adán tsakʼin, ñaki ndasʼin kisinda kʼoa yaa kisikʼéjna ya ʼndenaxóle Edén. Je Adán nʼiojin tsjoa kisʼele nga kiskotsenle je yá xi nʼio yʼai kjoan, nga kinrʼoéle je nandá nga tífaʼa ya xo̱ngá kʼoa kʼianga kiskotsenle nga tjíosíská je cho̱. Tonga tjín xi chale. Je Jeobá bení kʼoa kuinga i̱ kitsosíni: “Alikui ndatjín nga tosi tonda toje kʼoéjna je xʼin. Sinda jngole je xi koasenkao, je xi koa̱njngotʼanile”. Xijekoan, je Jeobá kisikájnafe je Adán kʼoa jngo ninda ni̱si̱nle “kiskoé nga kisinda je chjoón”. Nʼio tsjoa koanle je Adán kʼianga jaʼále kʼoa tsabe je chjoón, saʼnda i kitso: “Jebi ñaki nindalení nindana kʼoa ñaki yaolení yaona. Kʼoa jebi Chjoón kʼuín, nga̱ yaa xʼin kitjoeni” (Gén. 2:18-23).

2 Je Niná jngo kjoatjao xi nʼio chjíle kitsjoale je Adán, nga̱ je chjoón xi kisindale nʼio nda koasenkao. Chjoón jebi kui kjoanda tsakʼaile nga koa̱n sʼe̱le ʼndíxti. Kʼoa “je Adán kitsjoajaʼaínle chjoónle kʼoa Eva kitsole, nga̱ jéní xi na̱le koa̱n ngatsʼi xi koatiokon” (Gén. 3:20). Nʼio tse kjoanda tsakʼaile tsakai je Adán kao Eva nga koa̱n je sitse Sonʼnde kʼoa nga ñaki chjotatsje koa̱n je xtile. Ngayeje Sonʼnde ñaki ʼndenaxó koa̱n tsakai kʼoa je chjota xi koatio jé sikuinda je cho̱ kao naxó (Gén. 1:27, 28).

3. 1) Jméni xi tjínnele kisʼin je Adán kao Eva nga kʼoaile kjoanichikontʼain, tonga jméni xi kisʼin. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayá.

3 Kʼianga sʼe̱le je kjoanda xi tsjoále Jeobá, je Adán kao Eva tjínnele nga sitjosonle Jeobá kʼoa nga tsjoáʼnde nga je koatexomale (Gén. 2:15-17). Tokʼiaa tsa kʼoasʼin nga kuitjosonle jme xá kisindani je Jeobá. Tonga alikui kisitjosonle Niná, tosa je kinrʼoéle “je ye̱ jchínga”, xi tsonile, je Na̱i, kʼoa tsakajngijée (Apoc. 12:9; Gén. 3:1-6). Jósʼin tjíobʼetʼale je yánchjín nga kʼoakoan. Jméni xi kisʼin kʼa je yánchjín xi kixi kitʼale Niná nichxin kjoatse. Ánni nga “ñaki jo chjotakjoajchán chon” ʼmisínile je yánchjín xi chjotale Cristo ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Sal. 68:11).

JÓSʼIN KICHOMANI NGA TSAKAJNGIJÉE

4. Xi ngixko̱n Jeobá, ʼyáni xi kisʼele jée nga kʼoasʼin tsakajngijée je chjotajchínganá xi títjon tsakatio.

4 Kʼianga kiskonangile Niná je Adán anni nga kʼoakisʼinsíni, je Adán kitso: “Je chjoón xi tsakʼainái nga kʼoéjnakaona, jé katsjoána je tole je yá kʼoa kuinga kakjineña” (Gén. 3:12). Je Adán alikui kʼoakoannile jmeni xi kisʼin. Tosa toje Eva tsakánele jée kʼoa nga kʼoakitso kuikjoánni xi kisʼin nga je Niná tsakánele jée, nga̱ jé kitsjoale chjoón. Ningalani tsakajngijée nga jao, tonga xi ngixko̱n Niná jé Adán kisʼele jée. Kuinga je pastro Pablo kʼoakitsosíni nga “xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde xi totʼatsʼe jngo chjota [je Adán]. Kʼoasʼin tjín kjoabiya xi totʼatsʼe jéebe” (Rom. 5:12).

5. Jméni xi tíʼyale kʼianga kʼoasʼin kitsjoaʼnde Niná nga tije chjotasonʼnde katabatéxomanile xínkjín.

5 Je Na̱i kʼoakitsole je xijcháná xi títjon tsakatio nga tsín machjén kʼianga je Jeobá koatexomale. Nga kʼoakitso to jao tsakʼéle xi ngikʼa ʼyáni xi tjínnele koatexomale je chjota. Kʼianga jchale ʼyani xi bakinle koatexoma, je Niná kitsjoaʼnde nga je chjotasonʼnde katabatéxomale xínkjín. Jósʼin tíbichótsjoá jebi. Tíʼyale nga tsín male batéxomale xínkjín je chjotasonʼnde. Jokji tífaʼato nó, je chjotaxá sonʼnde to kjoa tjíosíkatíojin je chjota. Kʼianga siglo XX jngo siento miyón chjota kʼienjin kjoajchán xi kisatio, kʼien xi yánchjín, xi xʼin kao xtiʼndí. Ñaki tíʼyale nga “likui bakinle je chjota [...] nga je koandiaale yaole” (Jer. 10:23). Kuinga ñá xi chjotale Cristo maa bʼaiʼndelee Jeobá nga je katabatéxomaná (tʼexkiai Proverbios 3:5, 6) *.

6. Jómatʼain je xi yánchjín.

6 Xi xʼin kao xi yánchjín nʼio tse kjoañʼai tjíofaʼá nga je Na̱i kjinentsja je Sonʼnde (Ecl. 8:9; 1 Juan 5:19). Tonga je yánchjín sakʼoa nʼio totaon ʼya. Tobʼelañá, ngakjijnda sonʼnde, kʼianga jan yánchjín jngo xi satéle kʼoa nikaotaon, kʼoa tijéni xʼinle xosíkao kʼoa tsa jeje̱ chjota xi tíjnakao. Kʼoa tjín ʼnde jñani ngisa chjíʼya je xi xʼin tikʼoajinni xi yánchjín. Kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je chjota nga je xi xʼin jé koa̱njngíʼa je xijchále, pajchále kao majchále kʼianga koa̱njchínga kʼoa nga tsín jchangi je apellidole xijchá. Kʼoa tjín naxinandá jñani nga tsín mele chjota nga xtiyánchjín sʼe̱le, kʼoa ngisa nʼio nkjín ʼndílee xi yánchjín nikʼatsaojenchjiʼndé tikʼoajinni xi xʼin.

7. Jmé kjoanda xi tsakʼéjnabasenle Jeobá je chjoón kao je xʼin xi títjon koannda.

7 Je Niná nʼio chʼaosʼin be nga totaon ʼya je xi yánchjín. Je Niná alikui faʼájin je xi yánchjín kʼoa nʼio bakóle kjoaxkóntokon. Kataʼyala jngoa choa̱. Je Jeobá alikui xá kisindani je Eva nga choʼndale Adán koa̱n, ñaki nda kisiká, kʼoa kʼoasʼin kisinda nga ñaki koa̱njngotʼale je xʼinle. Kʼoa kʼianga jetʼa xi majaonni nichxin “je Niná kiskotsenle ngayeje jmeni xi tsakʼénda kʼoa, ¡koeni!, tsabe nga nʼio nda” (Gén. 1:31). Ñaki nʼio nda ngayeje jmeni xi kisinda Niná. Je chjoón kao je xʼin nʼio tse kjoanda kisʼejnabasenle nga sʼa koannda.

JE NINÁ KITSJOANGANʼIOLE JE YÁNCHJÍN

8. 1) Jókjoan je chjota. 2) ʼYáni xi tíbasenkao Jeobá jokji nga tínroa nichxin.

8 Kʼianga jekisokojée ya Edén, je chjota sa xíjin sa xíjin koan xi kao Jeobá kʼoa je nó xi tibitjatoá ngisa tinʼio chʼao kjimakjoanngáni. Je Biblia tongini kʼoakitso nga kʼoakoa̱nkjoan je chjota “nichxin xi kjoetʼa”, nga kʼoasikji kjoatsʼen tjín ñaki “kjoañʼai xi tse” tiyojiaan (2 Tim. 3:1-5). Tonga jokji tínroa nichxin tjíobatio je xi xʼin kao xi yánchjín xi Niná tjíosínʼiotʼa yaole, xi tjíosítjoson kjoatéxomale kʼoa xi tjíotsjoáʼnde nga Niná tíbatéxomale. Kʼoa je Jeobá tíbasenkao chjota jebi (tʼexkiai Salmo 71:5). *

9. Jótjín chjota kinjengi nga jaʼai jtsínʼio, kʼoa ánni.

9 Nichxinle Noé, kʼianga jngo jtsínʼio kisikjesonni Niná je chjotatsʼen to jngo jao chjota tsʼangi. Tsa tjío je ndsʼe̱ kao ndichja Noé yajin kʼien kʼianga jaʼai jtsínʼio (Gén. 5:30). Je chjota xi tsʼangi tongóson tjín koan xi xʼin kao xi yánchjín. Je Noé kao chjoónle, nga jan xtile kʼoa kao yánchjínle. Kuinga kisikʼangini Niná nga kisitjosonle kʼoa nga kʼoakisʼin josʼin mele Niná. Kʼoa ngatsʼiaa xi tiyoaa ndʼaibi yaa kinroañá nga jin chjota jebi xi tsakasenkao kʼoa xi kisikuinda Jeobá (Gén. 7:7; 1 Ped. 3:20).

10. Ánni nga tsakasenkaosíni Niná je yánchjínle xi chjotatítjon koan.

10 Nga jejaʼato nó, je Niná kʼoati tsakinyakao je yánchjínle xi chjotatítjon koan. Kuinga tsakinyakaoni nga kixi koan, likuijin kʼoasʼin kisichikontʼain je Jeobá kʼiatsa tsínlani tsjoa kisatio kon josʼin tsakatio (Jud. 16). Tobʼelañá, je Sara alikuijin tsa jokitso kʼianga kʼoatsakʼinle nga sikʼéjna je naxinandá Ur kao ngayeje tsojmi xi tjínle kʼoa nga to ndʼianajño koaikʼejnaʼya. Je Sara “kisitjosonle Abraham” kʼoa “naina kitsole” (1 Ped. 3:6). Kʼoa kuilakji Rebeca je chjoónle Isaac, jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá kinroani. Kʼoa kuijin nga koantsjoakeni Isaac kʼoa nga “tsín tiba koannile nga kʼoasʼin kisicha je na̱le” (Gén. 24:67). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio tsjoa maná nga tjíojinná je yánchjín xi kixi tjíofitʼale Niná jokisʼin tsa Sara kao Rebeca.

11. Jósʼin tsakakó nga jao je yánchjín israelita nga nʼiojin koan.

11 Kʼianga choʼnda sʼin tsakatio je chjota israelita ya Egipto nʼio koannkjínya, kʼoa je faraón kʼoasʼin tsakʼéne nga katanikʼien ngatsʼi je ʼndíleexʼin xi jtsín. Tonga je yánchjín israelita xi Sifrá kao xi Puá tsakʼin, xi ʼndí kisitsin, nʼiojin koan kʼoa alikui kisitjosonle je faraón, tochale je ngʼajko̱ tjíole yánchjín jebi xi ʼndí sítsin. Kʼianga kʼoasʼin kitsokjonke je Jeobá, nga tsín kisikʼien je ʼndílee xi kitsin, je Jeobá kitsjoale kjoanda nga kʼoati kisʼele familia yánchjín jebi (Éx. 1:15-21).

12. Jméni xi kisʼin je Débora kao Jael.

12 Kʼianga jues tsakatéxoma ya naxinandá Israel, je Niná tsakasenkao Débora. Je Débora kisinʼiojin je jues Barac kʼoa kao chjota israelita nga katasíkjeson je chjotakontrale. Je Débora kʼoakitso nga tsín je Barac kuitjongʼa kʼianga kuinje̱le nga skaan kao chjota cananeo. Je chjota cananeo kʼiaa kisicha kjoajchán kʼianga Jael, jngo chjoón xi tsín chjota israelita kitje̱nni, kisikʼien Sísara, je chjotatítjonle chjotakjoajchán cananeo (Juec. 4:4-9, 17-22).

13. Jméni xi tso Biblia tʼatsʼe Abigail.

13 Ijngosa chjoón xi kʼoati nʼio nda kisʼin jé Abigail, kʼoa tejngo siento nó tongini tsakʼejna nga kjesa faʼaijin Cristo. Je Abigail nʼio tsabe jokisʼin, tonga je Nabal xi xʼinle koanni alikui kisikjaʼaitsjen, nʼio tsʼen koan kʼoa to chjotachini koan (1 Sam. 25:2, 3, 25). Je cho̱ntjele Nabal jé David kao chjotale kisikuinda choatse, tonga kʼianga kisijéle tsojmi xi ski̱ne, je Nabal toxkia kitsole chjotale David nga kiskankao kʼoa alijme xi kitsjoale. Je David nʼio jti koanle nga kʼoakisʼin Nabal kʼoa tsakʼejnandaa nga koaisíkʼien Nabal kao chjotale. Tonga kʼianga kisʼejinle je Abigail, kikaole tsojmi xi ma chine kʼoa kao xi tsakʼi je David kao chjotale, kʼoa kʼoasʼin tsakʼéchjoanile je David jmeni xi sʼin tsakai (1 Sam. 25:8-18). Xijekoan, je David i kitsole Abigail: “Je Jeobá, Ninále Israel katabitjongʼa, nga̱ jé kasíkasénli nichxin jebi i̱ jña tijna” (1 Sam. 25:32). Kʼoa kʼianga jekʼien je Nabal, je Abigail chjoónle koan je David (1 Sam. 25:37-42).

14. 1) Jmé xáni xi kitsjoanganʼio je xtiyánchjínle Salum. 2) Jósʼin mangóson je tichjaa je xtiyánchjínle Salum.

14 Kʼianga kisikjeson je chjota babilonio naxinandá Jerusalén kʼoa kao yo̱ngo̱le kʼianga nó 607 nga kjesa chʼajin nó 1 nʼio nkjín chjota kʼien, xi xʼin xi yánchjín kao ʼndíxti. Je xjáo xi kjindai ya Jerusalén kʼiaa kisʼendaya ijngokʼa kʼianga nó 455 nga kjesa chʼajin nó 1, kʼoa jé Nehemías tsakasentítjon. Kʼoa je xi kʼoati kitsjoanganʼio nga kisʼendaya xjáo jebi jéní xtiyánchjínle Salum, jngo xi chjotatítjon koan, xi basen naxinandá Jerusalén tsakatéxoma (Neh. 3:12). Xtiyánchjín jebi ñaki kao kjoatsjoa kisixá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tjíosʼín je tichjaa, nʼio nkjín mani xi ya tjíotsjoánganʼio jñani sʼenda ndʼia jñani ʼyaxkón Niná.

YÁNCHJÍN XI KIXI KOAN XI TSAKATIO NGA SIGLO I

15. Jmé kjoanda xi kitsjoale Niná je María.

15 Kʼianga siglo I, je Jeobá nʼio nkjín yánchjín xi tse kjoanichikontʼain kitsjoale. Tobʼelañá, je chjoónxo̱ngó xi María tsakʼin. Kʼianga jekʼoasʼin tjínndajin nga José kuixankao ʼndí tsakʼa, kʼoa kao nganʼiotsjele Niná nga kʼoakoanni. Ánni nga je María kiskoejinsíni Niná nga na̱le koan je Jesús. Kuijin nga be Niná jokjoan je María kʼoa bejin nga koa̱nle nda sijchá je ʼndítsje jebi. Nʼio tse kjoanda tsakʼaile María nga na̱le koan je chjota xi ngisasa nʼio jeya tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Mat. 1:18-25).

16. Jósʼin tsabekon Jesús je yánchjín. Jngola choa̱ kʼoasi.

16 Je Jesús nʼio tsakakóle kjoanda je yánchjín. A faʼaitsjenli joná kisikao jngo chjoón xi jekjoan tejao nó nga njín tíxijtenle. Kʼianga jaʼatojinle chjotankjín kʼoa kisichriantʼale Jesús kʼoa kisikao je najñole. Jókitso Jesús. ʼNdele nga skankao, tosa énndʼé tsakjákao kʼoa i kitsole: “ʼNdínaa, kui nga koankjainli, kamandani. [Tʼinlanandai], katamandai chʼinli” (Mar. 5:25-34).

17. Jméni xi koan kʼianga sʼuí Pentecostés nga nó 33.

17 Kʼianga tsakʼetsoma je Jesús kʼoa kao pastrole tsakatio kʼa yánchjín xi kisisinle (Luc. 8:1-3). Kʼoa kʼianga sʼuí Pentecostés nga nó 33, jngo siento kao kanla mani je xi xʼin kao xi yánchjín xi tsakʼaile nganʼiotsjele Niná (tʼexkiai Hechos 2:1-4). Je Jeobá tongini kʼoakitso nga kʼoakoa̱n. Kitso: “Tsjoale je nganʼiona nga jngó jngó je chjota. Kʼoa je xtixʼinno kao je xtiyánchjínno kuinchja̱yaa. [...] Kʼoa saʼnda je choʼndana je xi xʼin kao xi yánchjín kʼoasʼin tsjoale nganʼiona nga kui nichxin” (Joel 2:28, 29). Kʼianga kʼoakisʼin je Jeobá kui tsakakó nga tsín tije naxinandá Israel kitsjoanganʼionile, nga̱ yátsʼin tsakinyále. Nga kʼia, tosa je kitsjoanganʼiole je “Israel xi tsʼe Niná”, kʼoa tjíojin xi xʼin kao xi yánchjín (Gál. 3:28; 6:15, 16). Kʼoa je xi kʼoati chjotale Cristo koan, kʼoa xi kitsoyason je énnda chjotse kʼianga siglo I, jé nga ño xtiyánchjínle Felipe (Hech. 21:8, 9).

“ÑAKI JO CHJOTAKJOAJCHÁN CHON” JE YÁNCHJÍN

18, 19. 1) Jmé kjoanda xi títsjoále yánchjín je Niná. 2) Jókitso je salmista tʼatsʼe yánchjín xi tsoyason je énnda chjotse.

18 Kʼiala nga nó 1875, jngo jtín mani je chjota, xi xʼin kao xi yánchjín, xi nʼio koanndosinle nga nda skoe̱xkón je Niná. Chjota jebi jé tsakándiaa nga tíbitjoson je xá xi tsakʼéne je Jesús kʼianga kitso: “Je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakijnda sonʼnde, nga si̱kixiyandale ngatsʼi naxinandá. Kʼia kjoaʼaí xi kjoetʼa” (Mat. 24:14).

19 Chjota jebi, xi kʼoasʼin kiskotʼayason Biblia, jekoannkjínya ndʼaibi kʼoa jeme jin miyón mani kʼoa testigole Jeobá ʼmi. Kʼoa kjaʼaínile chjota xi tsʼato tejngo miyón mani xi kicho kʼianga jaʼaitsjenya je kjoabiyale Jesucristo kʼianga nó 2013. Ngakjijnda naxinandá me to yánchjíntsʼi je xi bichó. Kʼoa je xi to xále Niná sʼín tsʼato jngo miyón mani, kʼoa ngisa nkjín mani xi yánchjín. Tojosʼin tiʼyaa, je Niná títsjoále kjoanda je yánchjín xi kixi tjíofitʼale nga katafikaoson je jaʼaínle. Ñaki tíbitjoson je én xi kiski je salmista nga kitso: “Jé Jeobá xi kʼoatso; je yánchjín xi nchja̱ni je énnda chjotse ñaki jo chjotakjoajchán chon” (Sal. 68:11).

“Je yánchjín xi nchja̱ni je énnda chjotse ñaki jo chjotakjoajchán chon” (Chótsenlai párrafo 18 kao 19)

NʼIO TSE KJOANICHIKONTʼAIN SʼE̱LE JE YÁNCHJÍN XI KIXI TJÍOFITʼALE NINÁ

20. Jméni xi koa̱n chótʼayá.

20 Alikuijin tsjoáná nichxin nga si̱kʼaxkiaa jotjín yánchjín síkʼaxki̱ ya Biblia, xi kixi kitʼale Niná. Tonga koaan ya Biblia chótʼaa jmeni xi kisʼin yánchjín jebi kao ya xo̱n xi síkasénná je naxinandále Niná. Tobʼelañá je choa̱le Rut. Nʼio koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji kixi kitʼale Niná (Rut 1:16, 17). Kʼoa kuilakji je reina Ester, kʼiatsa kʼoéxkiaa je librole Biblia xi yʼa jaʼaínle kao je xi faʼaitʼa je xo̱n xi síkasénná je naxinandále Niná nʼio sitaja kjoamakjainná. Koaan kʼoéndajiaan nga kui chótʼayá kʼianga chotʼayajtían je Énle Niná ya niʼyaná. Kʼoa tsa sʼa toñá tiyoaa, kʼoati koa̱n kui kjoásjaiyaa kʼianga chótʼayá.

21. Jósʼin tjíobakó je tichjaa nga kixi tjíofitʼale Jeobá kʼianga kjoañʼai faʼatojin.

21 Alikui jao tjínná nga síchikontʼain Jeobá je xá xi sʼín je tichjaa kʼoa basenkao kʼianga kjoañʼai faʼatojin. Tobʼelañá, tsakasenkao je tichjaa nga kixi koan ninga kjoañʼai kisikjaʼá je chjota nazi kao je chjotaxá comunista. Nʼio nkjín tichjaa xi nʼio tse kjoañʼai kinikjaʼá kʼoa xi saʼnda kinikʼien xi totʼatsʼe nga Niná kisitjosonle (Hech. 5:29). Tojo kisʼin yánchjín xi tsakatio nichxin kjoatse, ngatsʼi je chjotale Cristo xi tjío ndʼaibi, xi xʼin kao xi yánchjín, kui tjíokjoejin nga je Jeobá koatexomale. Kʼoa tojo kisikao chjota israelita nichxin kjoatse, je Jeobá jngoyale títsoa ntsja tichjaa kʼoa i títsole: “Ali tsa nokjonjin, an koasenkaole” (Is. 41:10-13).

22. Jmé kjoanda xi koyale je choʼndale Jeobá xi kixi tjíofitʼale.

22 Nichxin xi nroaján, je xi xʼin kao xi yánchjín, xi kixi tjíofitʼale Niná kuitsoyale chjota xi miyón mani xi kjoaʼáyanile nga katabe jmeni xi tjínndajinle Jeobá. Kʼoati sixá nga ʼndenaxó katama ngakjijngo Sonʼnde. Nga kjesa fichójin nichxin jebi, jchachjiá je kjoanda xi tjínná nga tojngo tinixájtínlee ngatsʼiaa je Jeobá (Sof. 3:9).

^ párr. 5 Proverbios 3:5, 6: “Tinʼiotʼai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ʼmini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali”.

^ párr. 8 Salmo 71:5: “Nga̱ jiní je kjoachoyana, ji Jeobá xi batexomalai ngayeje, ji tisinʼiotʼale saʼnda nga sʼa xtia”.