Ir al contenido

Ir al índice

Kuenta sʼiaan je ndsʼee xi to xále Niná tjíosʼín

Kuenta sʼiaan je ndsʼee xi to xále Niná tjíosʼín

“Ali kʼia nichajinjin [...] jo nʼiao nga makjainno, josʼin nixáo.” (1 TES. 1:3)

1. Jókisʼe kon je Pablo tʼatsʼe je xi nʼio tsakʼénele yaole nga kitsoyason je énnda chjotse.

JE PASTRO Pablo nʼio tsabechjí je ndsʼee kao tichjaa xi nʼio tsakʼénele yaole nga kitsoyason je énnda chjotse. I kitso: “Ali kʼia nichajinjin nga nikjaʼaitsjenlaijin ngixko̱n Niná Nʼainá, jo nʼiao nga makjainno, josʼin nixáo nga tsjoachao, josʼin tjínno kjoatsejta nga choyalao Nainá Jesucristo” (1 Tes. 1:3). Je Jeobá kʼoati tsín síchajin jmeni xi sʼín je choʼndale kʼoa nʼio bechjí josʼin tjíosíxále, ni choa kʼoa ni tse kʼoatjíosʼín (Heb. 6:10).

2. Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Nichxin kjoatse kʼoa kao nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotale Cristo ma nʼio tjíobʼénele yaole nga ngisasa tse tjíosíxále je Jeobá. Kjoaʼmiya jebi, kui koakoyaná jmeni xi kisʼin kʼa je chjotale Cristo kʼianga siglo 1 kʼianga kisixále je Jeobá. Kʼoati jchaa jmeni xi tjíosʼín ndʼaibi je xi to xále Niná tjíosʼín kʼoa josʼin kuinyakoaa.

CHJOTALE CRISTO XI TSAKATIO NGA SIGLO 1

3, 4. 1) Jósʼin kisixá kʼale Jeobá je ndsʼee kao tichjaa xi tsakatio kʼianga siglo 1. 2) Jósʼin tsakajngiʼa yaole je ndsʼee xi to xále Niná kisʼin kʼianga siglo 1.

3 Kʼianga jekisʼenngindá je Jesús, kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa tsakakóyale xi kjaʼaí nga kʼoati kui xá katasʼín (Luc. 3:21-23; 4:14, 15, 43). Kʼoa kʼianga jekʼien je Jesús, jé pastrole tsakándiaa xá jebi kʼoa sa koannkjín sa koannkjín chjota (Hech. 5:42; 6:7). Tjínkʼa chjotale Cristo xi kisikatío niʼyale kʼianga misionero sʼin kisixá. Tobʼelañá, je Felipe nkjín ʼnde kikakóyason ya Palestina (Hech. 8:5, 40; 21:8). Kʼoa je Pablo kikakóyason jñani nʼio kjin (Hech. 13:2-4; 14:26; 2 Cor. 1:19). Kʼoa je Marcos, Lucas kao Silvano (Silas) kʼoati kiski libro xi faʼaitʼa ya Biblia kʼoa kʼoati secretario koan sakʼoa nga kichji je Énle Niná (1 Ped. 5:12). Kʼoati nkjín tichjaa xi ya kisixákao chjota jebi (Hech. 18:26; Rom. 16:1, 2). Ya Escrituras Griegas Cristianas yaa faʼaitʼa jmeni xi kisʼin ndsʼee kao tichjaa jebi. Jmeni xi tso kui bakóyaná nga bechjí je Jeobá jmeni xi sʼín je choʼndale kʼoa tsjoále jmeni xi machjénle.

4 Jósʼin tsakajngiʼa yaole je chjotale Cristo xi to xále Niná kisʼin kʼianga siglo 1. Alikui je kisijéle nganʼio nga katabinyakao je ndsʼe̱, jesoa tsakajngiʼa yaole (1 Cor. 9:11-15). Tonga kʼoati koanjyole kʼianga tsakʼainganʼiole. Tjío xi kinchja̱le niʼyale kʼoa kisikjen, kʼoa tsa maije̱ ya kisikjáyani. Nkjínsa koya josʼin tsakʼainganʼiole. Tsakinyakao nga jngó jngó je ndsʼee kʼoa tsa maije̱ ngatsʼi je jtín (tʼexkiai Hechos 16:14, 15 kao Filipenses 4:15-18).

CHJOTALE CRISTO XI TO XÁLE NINÁ TJÍOSʼÍN NDʼAIBI

5. Jméni xi kitso jngo ndsʼee kao chjoónle xi to xále Niná tjíosʼín.

5 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati nʼio nkjín je ndsʼee xi nʼio tjíosíxále Jeobá (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Xi to xále Niná sʼín”). Jótjíosʼe kon je xi to xále Niná tjíosʼín. Kʼoati tsjoánganʼioli kʼianga chjónangilai je ndsʼee kao tichjaa xi kui xá tjíosʼín. Jngo ndsʼee xi precursor regular koan, xi precursor especial koan, xi misionero koan kʼoa xi Betel tísíxá ndʼaibi ya jñani xin naxinandá, itso: “Kʼianga to xále Niná kisʼian kui xi ngisasa ndatjín xi kisʼian. Kʼianga xjaʼaonjan nóna alikui ʼbe jmeni xi skoejian, a universidad kjuía, a sixáña axo precursor koa̱n. Ñaki tiʼbeña kʼianga tsín síchajin je Jeobá jokji bʼenelee yaoná nga toje nixálee. Kjimana tisichjén jmeni xi mana sʼian, je xi Jeobá títsjoána. Kʼiatsa to kjoachjine sonʼndelani kiskoejian alikuijin kjimana tisichjén”. Kʼoa je chjoónle itso: “Nga jngó jngó xále Niná xi kinʼiaijin kisitaja kjoamakjainna. Tiʼyaníjin josʼin tíbasenkaonajin Jeobá kʼoa josʼin tíbándiaanajin, alikuijin kʼoakjima kʼiatsa toya tsakiyuijin ya ʼndenajin. Nyaon nyaon tsjoale kjoanda je Jeobá kʼianga kʼoasʼin toje tinixálaijin”. A meli ji nga kʼoati sʼe̱ tokuin jotjío kon ndsʼee jebi.

6. Jósʼe kon je Jeobá jokji nga tinixálee.

6 Kjoaixiní, tjínkʼa xi tsín kʼoamale ndʼaibi nga to xále Niná sʼín tonga tjíobʼénele yaole jokji nga tjíosíxále je Jeobá. ʼYañá nga kʼoati chjí be je Jeobá je xá xi tjíosʼín. Tobʼelañá, je Pablo kisikasénle kjoatiʼnda ngatsʼi je ndsʼee xi tjío ya Colosas kʼoa tjíokʼa xi saʼnda kisikʼaxki̱ je jaʼaínle. Je Pablo tsabechjí je xá xi tjíosʼín ndsʼee jebi tojo sʼín je Jeobá (tʼexkiai Filemón 1-3). Tikʼoasʼinni ndʼaibi, je Jeobá bechjí jokji tinixálai. Tonga jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolai je ndsʼee xi to xále Niná tjíosʼín.

JOSʼIN KʼOAINGANʼIOLEE JE XI PRECURSOR TJÍOSÍXÁ

7, 8. 1) Jméni xi sʼín je xi precursor tjíosíxá. 2) Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je xi precursor sʼin tjíosíxá.

7 Tojo kisʼin je xi kitsoyason kʼianga siglo 1, je xi precursor tjíosíxá nʼio tsjoánganʼiole je jtín. Jankan kao te ora tsoyason nga xki̱ sá. Jósʼin kʼoainganʼiolai ndsʼee jebi.

8 Jngo precursora xi Shari ʼmi itso: “Je xi precursor sʼin tjíosíxá, tsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga nʼio tjínle nganʼio nga̱ nyaon nyaon bitjotsoyason. Tonga kʼoati machjénle kjoanʼiojin” (Rom. 1:11, 12TNM). Jngo tichjaa xi nkjín nó nga precursora koan itso xi tʼatsʼe ndsʼee xi precursor tjíosíxá ya jtín jña tíjna: “Nʼio síxá kʼoa alikʼia nga jyó batio. Nʼio tsjoá kjoanda kʼianga ʼya xi fikao je xi karro tjínle, nga ʼya xi nchja̱le niʼyale nga kjenkao, kʼoa tsa ʼya xi tsjoá i̱natjínle tao̱n xi tsʼe gasolina kʼoa tsa jme gastoni. Kʼianga kʼoanikoaa tibakoñá nga mandosinná xi tʼatsʼe”.

9, 10. Jméni xi tjíosʼín kʼa ndsʼee nga tjíobinyakao je xi precursor sʼin tjíosíxá ya jtínle.

9 Ijngosa koya josʼin kuisenkoaa je xi precursor tjíosíxá kʼiaa nga kuitjokoaa nga fitsoyason. Jao tichjaa xi precursora tjíosíxá kʼoatso nga nkjínsa ndsʼee machjénle nga kuitjokao kʼianga jinle xomana kʼoa kao nga maxon. Jngo tichjaa xi ya tísíxá ndʼaibi Betel xi tíjna ya Brooklyn kʼoatso josʼin tsakʼainganʼiole kʼianga precursora kisixá, itso: “Jngo tichjaa xi karro tjínle i kitsona: Kʼiatsa tsínli ʼyani xi kuitjokoai, tinókjoanái kʼoa an kuitjokaole. Je tsakasenkaona nga tsín kisikʼéjna xána xi tsʼe precursor”. Je Shari itso: “Kʼianga jeʼmiyasoán, je xi sʼa tjíotoje je xi precursor tjíosíxá jetoje batio. Koaan kʼoakʼuín sakʼoalee nga katafikonná nga chotʼayajtían Énle Niná ya niʼyaná kʼoa nga kʼoakʼuínlee tsa jmesa xá xi sʼiaan xi kjaʼaínile”.

10 Jngo tichjaa xi jeñachante nó nga to xále Niná tísʼín kʼoatso josʼin tsakʼainganʼiole, je kʼoa kao tichjaa xi kʼoati tjíotoje, itso: “Je xi chjotajchínga sʼin tjío to sá kichokonninajin. Kui kjonanginajin tsa tsín jme chʼin tjíobʼetʼanajin, jokjimani je xánajin kʼoa tsa jmeni xi kjimakjaojinnajin. Ñaki nʼio koanndosinle xi tʼatsainjin. Jaʼainrʼoenajin jñani tiyonijin tsa jmeni xi machjénnajin”. Chjotajchínga jebi ñaki je choa̱le Onesíforo fitjenngi. Je Onesíforo kitsjoale jmeni xi machjénle je familiale tonga kʼoati kitsjoanganʼiole je pastro Pablo (2 Tim. 1:18).

11. Jméni xi sʼín je xi precursor especial tjíosíxá.

11 Ijngosa koya josʼin nga to xále Niná nʼia kuiní nga precursor especial sʼin nixá. Je xi precursor especial sʼin tjíosíxá, jngo siento kao kante ora tsoyason nga xki̱ sá. Xíngiaa jebi nkjín koya josʼin tsjoánganʼio ya jtín jñani tjío. Je sucursal tsjoá choale je gasto xi machjénle kʼianga xki̱ sá nga̱ tsínle nichxin nga tsʼe xá sʼin. Je nganʼio xi bʼaile tokui jmeni xi machjénle kʼoa kuinga ma to xále Niná sʼínsíni.

12. Jósʼin koa̱n kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kao xi ngikʼa ndsʼee je xi precursor especial sʼin tjíosíxá.

12 Jméni xi koa̱n sʼiaan nga kʼoainganʼiolee je xi precursor especial sʼin tjíosíxá. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi ya tísíxá ya Betel kʼoatso xi tʼatsʼe precursor especial xi fákaonajmí, itso: “Je xi chjotajchínga sʼin tjío machjénle nga kjoakaonajmí je xi precursor especial sʼin tjíosíxá, katabe josʼin tjíoni kʼoa katasíkjaʼaitsjenjin josʼin tsjoánganʼiole. Tjínkʼa ndsʼee xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga jenda tjío je precursor especial nga kʼoasʼin tjíobʼainganʼio choale xi tʼatsʼe tao̱n. Tonga koaan nga kjaʼaísa sʼin kʼoainganʼiole”. Je xi precursor regular kao xi precursor especial sʼin tjíosíxá nʼio tsjoá kjoanda kʼianga bitjotsoyasonkao je ndsʼee kao tichjaa. A koaan kuitjokoai ji.

JOSʼIN KʼOAINGANʼIOLEE JE XI SUPERINTENDENTE VIAJANTE TJÍOSÍXÁ

13, 14. 1) Ánni nga kuenta sʼiansíñá je superintendente xi tsʼe circuito kʼoa kao yánchjínle. 2) Jméni xi koa̱n sʼiain nga kuisenkoai je xi superintendente sʼin tjíosíxá.

13 Je superintendente xi tsʼe circuito kʼoa kao je yánchjínle nʼio taja tjío kjoamakjainle kʼoa tsjoánganʼioná. Tonga alikui koa̱n si̱chajiaan nga kʼoati machjénle nganʼioná tsanda je. Kʼoati machjénle nga kuitjotsoyasonkao je ndsʼee kao tichjaa. Kʼoa kʼoati tsjoa satíole tsa jñani koaikʼétsaojinkao je ndsʼee. Kʼianga jngo superintendente viajante kʼoa tsa chjoónle xi hospital kijna kʼoa tsa chʼin tíjnakao koaan kjuinchónlee kʼoa kuisenkoaa tsa jmeni xi chale. Je Lucas je xi “chjinexki” koan kitsjoanganʼiole je Pablo kʼoa kao je xi ya tsakʼetsomakao kʼianga jme xi koanchjénle (Col. 4:14; Hech. 20:5–21:18).

14 Je superintendente viajante kʼoa kao yánchjínle machjénle nga koakolee kjoatsjoacha kʼoa nga katasʼele miyo. Jngo superintendente xi i̱ kitso: “Je miyona bení kʼiani nga kjoanʼiojin machjénna. Nda be jmeni xi kjonangina kʼoa bʼeyanajmíle jme xi kjimakjaojinna. Ninga tokjuinrʼoéna jenda sʼe tokoan”. Je superintendente nʼio bechjí kʼianga mandosinná xi tʼatsʼe.

JOSʼIN KʼOAINGANʼIOLEE JE XI BETEL TJÍOSÍXÁ

15, 16. 1) Jméni xá xi sʼín je xi ya tjíosíxá ya Betel kʼoa kao xi ya síxá ya Ndʼia jña satíoná kjoajtíntse. 2) Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee ndsʼee jebi.

15 Je xi Betel tjíosíxá kʼoa kao je xi ya tjíosíxá ya Ndʼia jña satíoná kjoajtíntse kui tjíotsjoánganʼio je xá xi kjima nga tíʼmiyale chjota je énnda chjotse. Kʼiatsa tjío xi Betel tjíosíxá ya jtín jña tijnai kʼoa tsa circuito jña tijnai, jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolai.

16 Kʼianga sʼa bichó ya Betel je ndsʼee kao tichjaa síkjaojinjin je miyole kʼoa kao xínkjín xi kisikatío. Je xi tjíosíxá ya Betel nʼio tsjoá kjoanda kʼianga símiyo je ndsʼee xi kʼoati ya tjío kʼoa kao xi tjío ya jtín jñani fi (Mar. 10:29, 30). Je xá xi tjíosʼín ya Betel je ndsʼee kʼoati tsjoále nichxin nga fi je kjoajtín kʼoa nga fitsoyason je Énle Niná kʼianga xki̱ xomana. Tonga sakʼoa tse xá sʼele kʼoa tsín maʼale. Kʼoa nga kʼoama, machjénní nga kʼoati katamachoyale je jtín kʼoa nga katabakóle nga bechjí je xá xi tjíosʼín je xi ya tjíosíxá ya Betel (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 2:9).

JÓSʼIN KʼOAINGANʼIOLEE JE XI XIN NAXINANDÁLE

17, 18. Jmé xá xi sʼín je xi xin naxinandá tjíosíxále Niná.

17 Tjínkʼa je xi to xále Niná tjíosʼín xi xin naxinandá tjíosíxá. Ya ʼnde jñani bichó kjaʼaíkjoan tsojmi xi chine, kjaʼaí én nokjoa, kjaʼaí kostumbre tjín kʼoa kjaʼaísʼin tjíosíjchá yaole chjota xi ya tsʼe. Ánni nga xin fisíni kʼoa jméni xá xi sʼín ndsʼee jebi.

18 Tjínkʼa xi misionero síxá kʼoa ngayeje nichxinle ñaki to bakóyasonní. Je jtín nʼio binyakao je kjoafaʼaitsjen xi tjínle ndsʼee jebi kʼoa kao xá xi male. Je sucursal kʼoati tjíole niʼya xi tsʼe misionero jñani bationi kʼoa kʼoati tsjoále je gasto xi machjénle. Kʼoati tjío xi ya nikasén ya Betel nga ya katasíxá kʼoa tsa maije̱ nga ya sixá jñani sʼa tísʼenda sucursal, ndʼia jña faʼatoya xo̱n xi Énle Niná nroatʼa, Ndʼia jña satío kjoajtíntse kao Ndʼia jña chotʼayá. Je sucursal kʼoa kao jtín jñani tjíoni jé kjinele nga tsjoále jmeni xi ski̱ne, jñani bationi kʼoa tsa jmesani xi machjénle. Tojo sʼín je xi Betel tjíosíxá, je xi ya tjíosíxá jñani sʼenda Ndʼia xi nichjén kʼoati fi ngantsjai je kjoajtín kʼoa fitsoyason je Énle Niná. Je jtín kʼoati nʼio basenkao jokji kjoafaʼaitsjen tjínle ndsʼee kao tichjaa jebi.

19. Jósʼin kʼoainganʼiolee je xi to xále Niná tjíosʼín je xi xin naxinandále.

19 Jósʼin nga kuenta sʼiaan je xi xin naxinandále. Kʼianga sʼa faʼai títjon tsakui nichxin likui ngale je tsojmi xi chinee. Kʼiatsa ya niʼyaná kuinókjoalee kuenta sʼiaan jmeni tsojmi xi chinee kʼoa chjónangilee tsa mele ski̱ne kʼoa tsa tjínje̱ tsojmi xi tsín mele. Kʼiatsa sʼa tjíokotʼaya je én xi nokjoaa kʼoa sʼa tjíobe jme kostumbre xi tjín tsejta katamaa xi kao je, nga̱ tsín tokjoán ndi̱to̱n koa̱nle kʼoa koaan kuinyakoaa. ʼYañá nga mele koa̱nle.

20. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je xi to xále Niná tjíosʼín kʼoa kao je xijchále.

20 Kʼianga tífaʼato nichxin, je xi ñaki to xále Niná tjíosʼín xi tsín ya tjío ya niʼyale kʼoati machjén nga katasíkjaʼaitsjenjin josʼin sikuinda je xijchále kʼiatsa jekjimajchínga. Kʼianga testigole Jeobá ma je xijchá, kuijin xi mele nga tsín katasíkatío je xále Niná xi tjíosʼín je xtile (3 Juan 4). Je xi to xále Niná tjíosʼín kʼoati bʼénele yaole nga síkuinda kʼoa nga fikotsen kjitʼale xijchále. Tonga je xi chrian tjíole xijchále koaan kuinyakao tsa jme nganʼio xi machjénle xijchále. Alikui si̱chajiaan nga nʼio tse xá tjínle nga tjíotsoyason je Énle Niná, nga̱ kui xá jebi xi ngisa nʼio chjíle ndʼaibi (Mat. 28:19, 20). A koa̱n kʼoainganʼiolai je xi to xále Niná tjíosʼín nga kuinyakoai je xijchále.

21. Jósatío kon je xi to xále Niná tjíosʼín kʼianga binyakao kʼoa nga tsjoánganʼiole je ndsʼee.

21 Nʼio nkjín chjota xi nʼio síxá nga mele kʼianga nyiná koa̱n. Tonga je xi to xále Niná sʼín kui xi mele nga ngisa nʼio nda sixále je Jeobá kʼoa nga kuinyakao je chjota. Kʼoati nʼio tsjoá kjoanda tojme nganʼio xi kʼoailee. Jngo tichjaa xi xin naxinandá tísíxále Niná, itso: “Ninga to jngo xo̱n tsjoáná xíngiaa jñani kʼoatso nga bechjíná kui bakóná nga kuenta sʼínná kʼoa nga tsjoa tjíole nga kʼoasʼin tinixá”.

22. Jósʼin nikjaʼaitsjain tʼatsʼe nga ñaki to xále Niná nʼia.

22 Je xi ñaki to xále Niná tjíosʼín kui xi nʼio ndatjín kiskoejin. Xá jebi nʼio tsjoa fáya kon. Je xi kʼoasʼin tjíosíxá nʼio tse kjoachjine sʼele kʼoa tse jmeni xi bakóyale ndʼaibi je xi koa̱nchjénle ya sonʼnde chjotse. Ngatsʼi je choʼndale Jeobá jeme tokui kʼoasʼin je xá xi nʼio tsjoa koaya kon. Tosi tonda kʼoainganʼiolee je xi to xále Niná tjíosʼín kʼoa koakolee nga tsín tinichajiaan je xá xi tjíosʼín (1 Tes. 1:3).