Ir al contenido

Ir al índice

Kʼoailee kjoanda je Jeobá

Kʼoailee kjoanda je Jeobá

“Tʼailao kjoanda je Jeobá, nga̱ nda chjota.” (SALMO 106:1)

1. Ánni nga kʼoaisínilee kjoanda je Jeobá.

JÉ Jeobá títsjoáná “ngayije xi kjoanda, ngayije kjoatjao xi ñaki nda” (Santiago 1:17). Tojo sʼín jngo xi cho̱ntje síkuinda, kʼoati sʼín je Jeobá nga tsjoáná jmeni xi machjénná (Salmo 23:1-3). Jé “basenkaoná nga tsín jme xi katamaná kʼoa jé tsjoánganʼioná” kʼoa ngisa nga kjoañʼai bitjatojiaan (Salmo 46:1). Kuinga kʼoati satíosíni tokoán tojo kitso je salmista: “Tʼailao kjoanda je Jeobá, nga̱ nda chjota; je kjoatsjoachale xi ñaki kjoakixi likuikʼia kjoetʼa” (Salmo 106:1).

Testo xi tsʼe nó 2015: “Tʼailao kjoanda je Jeobá, nga̱ nda chjota.” (Salmo 106:1)

2, 3. 1) Jméni xi koa̱n kʼiatsa tsín tikʼoaiñá kjoanda. 2) Jñánile kjoachjonangi xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Ánni nga machjénsíni nga kʼoailee kjoanda je Jeobá. Tojo tso én xi tongini kinokjoa, je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota alikui tsjoá kjoanda (2 Timoteo 3:2). Nʼio nkjín chjota xi tsín bechjí jme xi tísʼín Jeobá xi tʼatsʼe. Kʼianga kʼoasikji tsojmi tjíobʼatsen ndʼaibi kʼoa nga nʼio bʼaxki̱, miyón mani chjota xi mesale sʼe̱le tsojmi ninga tsínni nʼio machjénle kʼoa alikui majngoni kon jmeni xi jetjínle. Kʼianga kʼoachon tochale kʼoati koaan tsanda ñá. Tojo koan je chjota israelita, tochale kʼoati tsín kʼoee kjoanda kʼoa alikui chjí jchatokoán jme xi tísʼín Jeobá xi tʼatsaan kʼoa tsín timiyoná koa̱nni (Salmo 106:7, 11-13).

3 Kʼiatsa tsín bʼe kjoanda tochale ñʼai koa̱nná kʼianga kjoa kuitjátojiaan. Ánni. Tochale kui ngisa si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoa xi tjínná tikʼoajinni je kjoanichikontʼain xi tjínná (Salmo 116:3). Tonga jméni xi sʼiaan nga katatsjoá kjoanda je ni̱ma̱ná. Kʼoa jméni xi sʼiaan nga tsín chʼao kʼoé tokoán kʼianga jngo kjoa xi ñʼai tjín bitjatojiaan. Kataʼyala.

NʼIO NKJÍN KOYA JMENI XI KISʼIN JEOBÁ XI TʼATSAAN

4. Jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoee kjoanda.

4 Kʼianga tsjoá kjoanda je ni̱ma̱ná machjénní nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tísʼín Jeobá xi tʼatsaan. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tísʼín nga nʼio tsjoakená. Je salmista kʼoakisʼin, kʼianga kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin je Jeobá xi tʼatsʼe ñaki tokʼoakoanle (tʼexkiai Salmo 40:5 * kao 107:43 *).

5. Jméni xi sʼiaan tsa mená nga kʼoee kjoanda jokisʼin je Pablo.

5 Je choa̱ xi tsakʼéjna je Pablo basenkaoná nga bʼe kjoanda. Je Pablo kisikjaʼaitsjenjin je kjoanichikontʼain xi kisʼele, ngotjo ngosá kitsjoanile kjoanda je Niná. Bení kʼianga kinchja̱ʼaonle je chjotale Cristo, nga kitjenngikontrale, nga totaon tsabe kʼoa nga énndiso tsakáne. Kʼoa kuinga kitsjoasínile kjoanda je Niná nga kisichatʼale kʼoa nga jngo xá kitsjoale nga kitsoyason (tʼexkiai 1 Timoteo 1:12-14). Je Pablo kʼoati kitsjoale kjoanda je Jeobá nga nda chjota je ndsʼe̱ kʼoa nga kixi tjíofitʼale Niná (Filipenses 1:3-5, 7; 1 Tesalonicenses 1:2, 3). Kʼianga kjoa jaʼatojin, jé Jeobá kitsjoale kjoanda josʼin tsakasenkao je ndsʼe̱ (Hechos 28:15; 2 Corintios 7:5-7). Kʼoa kuijin nga i̱ kitsonile je chjotale Cristo: “Tʼao kjoanda. [...] Nga sin nga nda tijndálao Nainá jajin ni̱ma̱no, nga kʼoailao kjoanda” (Colosenses 3:15-17).

JMÉNI XI KOASENKAONÁ NGA KʼOEE KJOANDA

6. Ánni nga bʼainilai kjoanda je Jeobá.

6 Ñá kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan jokisʼin je Pablo. Si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi tíbakóná nga jngó jngoá je Jeobá (Salmo 116:12). Kʼiatsa kuila chjónanginá tʼatsʼe kjoanichikontʼain xi tísʼená, jókuixoán. A kui kʼoakuixoán nga miyoná mani je Jeobá. A kui si̱kjaʼaitsjeen je kjoabʼechjíntjai xi kitsjoa Cristo kʼianga kao kui chatʼaniná je jéená. A kui kʼoakuixoán tʼatsʼe ndsʼee xi tsín kitsjionkonná nga jngo kjoa kitjatojiaan. Kʼoa tsa jechixan kʼoa jetjínná ʼndíxti, koaan kʼoailee kjoanda Niná. Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjiaan ngayeje kjoanichikontʼain xi tjínná kui xi koasenkaoná nga kʼoailee kjoanda nga nyaon nyaon je Jeobá (tʼexkiai Salmo 92:1, 2). *

Kʼoétsʼoalee je Niná nga kʼoailee kjoanda jmeni xi títsjoáná tojo kisʼin je Ana kao Ezequías

7. 1) Ánni nga machjénsíni nga kʼoailee kjoanda je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee. 2) Jósʼin koasenkaoná tsa kʼoailee kjoanda Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee.

7 Kʼianga kui nikjaʼaitsjenjiaan je kjoanichikontʼain xi tjínná bʼailee kjoanda je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee (Salmo 95:2; 100:4, 5). Tjínkʼa chjota xi tokui xá bʼétsʼoanile Niná nga jme xi síjéle. Tonga je Niná nʼio tsjoa sʼele kʼianga bʼailee kjoanda tʼatsʼe jmeni xi tjínná. Ya Biblia faʼaitʼa choa̱le chjota xi kʼoakisʼin, jolani je Ana kao Ezequías (1 Samuel 2:1-10; Isaías 38:9-20). Chjénngilee je choa̱le chjota jebi, kʼoa kʼoailee kjoanda je Jeobá jmeni xi tísʼín xi tʼatsaan (1 Tesalonicenses 5:17, 18). Tsa kʼoasʼiaan ngisa sʼe̱saná nganʼio, ngisa nʼiosa koa̱ntsjoachaa je Jeobá kʼoa ngisa nʼio koa̱nchriantʼasalee (Santiago 4:8).

Jmé kjoanichikontʼain xi tjínli xi koa̱n kʼoainilai kjoanda je Jeobá (Chótsenlai párrafo 6 kao 7)

8. Jméni xosikaoná nga tsín tikʼoainilee kjoanda je Jeobá.

8 Tsa tsín si̱kuindaa yaoná likuijin tichjí jchatokonñá je kjoanda xi títsjoáná Jeobá. Ánni. Kuinga toje kʼoasʼin kichʼá nga tsín bʼe kjoanda. Si̱kjaʼaitsjenla je Adán kao Eva, je xijcháná xi títjon. Yaa tsakatio ya ʼndenaxó, kisʼele tojmeyejeni kʼoa koan kisʼele kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Génesis 1:28). Tonga alikui tsabechjí kjoanda xi tsakʼaile, xkaiʼa koan kʼoa mesale nga tse sʼe̱le. Kʼianga kʼoakisʼin kisicha ngayeje kjoanda xi kisʼele (Génesis 3:6, 7, 17-19). Je chjota xi tiyojinlee alikui tsjoá kjoanda, kʼoa tsa kʼoati sʼiaan tsanda ñá tochale tsín tijchachjíñá jme xi títsjoáná je Jeobá. Jolani nga miyole maa kʼoa nga ya tiyojinlee naxinandále xi tíjna jngo tjíjtsa Sonʼnde (1 Juan 2:15-17). Jméni xi sʼiaan nga tsínkui che̱n katatsaoyaa. Kjitʼa si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanichikontʼain xi tjínná kʼoa kʼoailee kjoanda je Jeobá (tʼexkiai Salmo 27:4). *

KʼIANGA KJOA BITJATOJIAAN

9. Ánni nga ndatjínsíni nga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanichikontʼain xi tjínná kʼianga kjoa bitjatojiaan.

9 Je xi tsjoá kjoanda kʼoati koasenkao nga ska̱le je kjoa xi kjoaʼatojin. Kʼianga toʼima kjoa bitjatojiaan, tobʼelañá, tsa chjoónná kʼoa tsa xʼinná xi yátsʼi̱n kabasénná, tsa jngo chʼin xi nʼio táo kakatʼaná, tsa jngo xíngiaa kabiya kʼoa tsa jngo kjoaxkón kafaʼainená, tochale likui tiʼyañá josʼiaan. Kʼianga kui kjoa bitjatojiaan, tsjoánganʼioná kʼoa sínʼio tokoán nga kui nikjaʼaitsjeen je kjoanichikontʼain xi tjínná. Kataʼyala kʼaa jmeni xi koanle je xíngiaa.

10. Jósʼin tíbasenkao je Irina nga síkjaʼaitsjenjin je kjoanichikontʼain xi títsjoále Jeobá.

10 Je Irina * (tʼexkiai nota), jngo precursora xi ya Estados Unidos tsʼe, je xʼinle xi chjotajchínga sʼin tíjna ngasʼa, yátsʼin tsakasénle kʼoa kitsjionkon je Irina kao xtile. Jméni xi tsakasenkao je Irina nga ñaki kixi kitʼale Niná. Itso: “Tsjoale kjoanda Jeobá nga tísíkuindana kʼoa nga mandosinle xi tʼatsʼan. Kʼianga nyaon nyaon sikjaʼaitsjen josʼin tísíchikontʼainna, ñaki majinna nga tíjnana jngo Nʼai xi bexkonna kʼoa xi síkuindana. ʼBeña nga tsínkʼia tsjiónkonna”. Ninga nʼio tse kjoa tífaʼatojin je Irina, alikui tísícha kjoatsjoa xi tjínle. Kjoatsjoa jebi tíbasenkao kʼoa kʼoati tsjoánganʼio tsanda je ninga kjoa tífaʼatojin.

11. Jméni xi tíbasenkao je Kyung-sook nga tíkale je chʼintáo xi tjínle.

11 Jngo tichjaa xi Asia tsʼe, xi Kyung-sook ʼmi, jetsʼato kan nó nga precursor sʼin tjíosíxá kao xʼinle. Toʼikoan kʼoakitsole je chjinexki nga cáncer tjínle xa̱nle kʼoa nga jenʼio táo kʼoa nga to jansa kʼoa tsa jaonsa sá kʼoéjnakon. Ninga nʼio tse kjoa xi kjaʼaí jaʼatojin, alikui jme chʼin kisʼele. Je tichjaa itso: “Ñaki tokʼoakoanna nga chʼin tjínna. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tijme xi tjínnina kʼoa nʼio kitsokjoan”. Jméni xi tsakasenkao je tichjaa. Itso: “Kʼianga jemanjio, nga kjesa bajnajian, yaa fikian ya sonngʼá kʼoa nʼio nchja nga bʼetsʼoa. Aon koya xi ndatjín kamatʼen sikʼaxkia. Kui xi nyʼán bʼé tokoán kʼoa basenkaona nga kʼoaxinle je Jeobá nga tsjoake̱”. Kʼoa jósʼin tíbasenkao tichjaa kjoabʼetsʼoa jebi. Itso: “Jeʼbe ndʼaibi nga je Jeobá basenkaoná kʼianga kui bitjatojiaan kjoa xi ñʼai tjín kʼoa nga ngisa tse kjoanichikontʼain tjínná tikʼoajinni kjoa”.

Sheryl kao tiʼndíndsʼe̱ xi John ʼmi xi kinjengi (Chótsenlai párrafo 13)

12. Jméni xi tsakasenkao je Jason nga kiskale kjoaba xi jaʼatojin nga kʼoasʼin kʼien chjoónle.

12 Je Jason, xi ya síxá ya sucursal xi tíjna ya África xi jetsʼato kante nó nga nʼio tísíxále Niná, itso: “Jeñato nó tjínle nga kisicha je chjoónna. Kʼianga kui kisikjaʼaitsjen nga nyaon nyaon jokji tse kjoañʼai tsakjaʼá nga cáncer kisʼele nʼio aon koanna”. Jméni xi tíbasenkao ndsʼee. Itso: “Ñandia kui jaʼaitsjenna jmeni xi naskákoantʼainjin. Kitsjoale kjoanda Jeobá tʼatsʼe jebi kʼoa ñaki nyʼán kisʼe tokoan. Saʼnda nga kʼia, kjitʼa tsjoale kjoanda Jeobá jmeni xi ndatjín koantʼainjin. Kʼoa nʼio tíbasenkaona nga kʼoasʼian. Ningalani nʼio aon mana nga kʼoasʼin kʼien je chjoónna, tsjoale kjoanda Jeobá nga naskánasʼin tsakiyokoaijin xíngijin kʼoa nga je tsakatejnakoa jngo chjota xi nʼio tsjoake Niná”.

“Tsjoaña kjoanda nga ya tjen tíjnakaona je Jeobá.” (Sheryl)

13. Jméni xi tsakasenkao je Sheryl nga kʼoasʼin kʼien je familiale.

13 Kʼianga tífe nó 2013, nga jngo kjoaxkón kichone Filipinas je xi supertifón Haiyan ʼmi, je Sheryl tosʼa tejan nóle. Ñaki kisicha ngayeje xi tjínle. Je Sheryl itso: “Kisichaña niʼyana kʼoa kʼien familiana”. Je xijchále kao nga jan xtindsʼe̱ yaa kʼienjin kjoaxkón jebi. Jméni xi tíbasenkao nga tsín chʼao tísʼe kon ninga nʼio tse kjoaxkón jaʼatojin. Kuinga tsjoá kjoanda kʼoa nga tsín tísíchajin je kjoanichikontʼain xi tjínle. Itso: “Tsaʼbeña josʼin tsakinyakaonajin kʼoa kitsjoanganʼionajin je naxinandále Niná. ʼBeña nga tsakʼétsʼoantjaina je ndsʼee xi tjío ngakjijnda. Tsjoaña kjoanda nga ya tjen tíjnakaona je Jeobá. Tsjoáná ngantsjai jmeni xi machjénná”. Kʼoatjín jokitso, kʼianga kuenta nʼia je kjoanichikontʼain xi tjínná kui basenkaoná nga tsín tokoán nikinroajeen. Kʼianga bʼe kjoanda kui xi basenkaoná nga tosi tonda bʼenelee yaoná ninga tojme kjoa xi faʼainená (Efesios 5:20; tʼexkiai Filipenses 4:6, 7).

“KOAYATSJOAÑA TOKOAN XI KAO JEOBÁ”

14. Jmé kjoanda xi nʼio naskánatjín tichoyalee. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

14 Saʼnda ngasʼa, je Jeobá tíbasenkao je naxinandále, kʼoa je naxinandále tsjoále kjoanda. Tobʼelañá, kʼianga jetsakʼasjentjai xi tʼatsʼe faraón ya ndáchikon Ní, je chjota israelita ñaki tsjoa kisatio kon kʼoa ñaki kisele je Niná nga tsakʼasjengʼa kʼoa nga kitsjoale kjoanda (Éxodo 15:1-21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jngo kjoachoya títsjoáná Niná nga jeme kjoaʼaxin je kjoaba kʼoa kao kjoaʼaon (Salmo 37:9-11; Isaías 25:8; 33:24). Cha̱niyala jkoaa josa̱tío tokoán kʼianga jesikjeson Jeobá ngatsʼi je kontrale kʼoa nga kui tsjoáná jngo sonʼnde chjotse jñani tjín kjoanyʼán kao kjoatéxoma xi kixi. Nga kʼia, ñaki nʼiojin kʼoailee kjoanda je Niná (Apocalipsis 20:1-3; 21:3, 4).

Jngo kjoachoya títsjoáná Niná nga jeme kjoaʼaxin je kjoaba kʼoa kao kjoaʼaon

15. Jméni xi sʼiaan i̱ nó 2015.

15 Jetichoyalee nga nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoáná je Jeobá nó 2015. Tsakui nichxin kʼoati kuitjátojin kʼaa kjoa. Tonga tojmeyeje xi koa̱n, ʼyañá nga tsínkʼia tsjiónkonná je Jeobá (Deuteronomio 31:8; Salmo 9:9, 10). Je Jeobá tsjoáná ngayeje jmeni xi machjénná nga kixi kjuintʼalee. Kʼoati kʼoé tokoán jotsakʼé kon je Habacuc kʼianga kitso: “Ninga tsín kuitjole naxó je yá higo, kʼoa ninga tsín sʼe̱le to je xka̱totsee; ninga tsín nda koa̱n je olivo, kʼoa ninga tsín koa̱n tsojmi xi ma chine ya jinxjóe; ninga sʼe̱tia je nyʼoábarré, kʼoa ninga koa̱ntsín nra̱ja̱ ya nyʼoále; tonga an, koayatsjoaña tokoan xi kao Jeobá, nʼio tsjoa sʼe̱na xi kao Niná xi kʼoasjentjaina” (Habacuc 3:17, 18). Si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanichikontʼain xi títsjoáná je Niná kʼoa si̱chjén je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je testo xi tsʼe nó 2015: “Tʼailao kjoanda je Jeobá, nga̱ nda chjota” (Salmo 106:1).

^ párr. 4 Salmo 40:5: “Nʼio nkjín koya jmeni xi tinʼiai, ji Jeobá Ninána, saʼnda je xáli kʼoa kao je kjoafaʼaitsjenli xi tibakonáijin; tsínsa ʼya xi kjaʼaí xi koa̱nngósonkaoli. Kʼiatsa an xi kʼoeyanajmía kʼoa kuinchjaña xi tʼatsʼe, nʼio toxkia nkjín mani, alikuijin an koa̱nxki̱na”.

^ párr. 4 Salmo 107:43: “Je xi chjine sitjoson kjoa jebi kʼoa nʼio kuenta sʼin je xále Jeobá xi kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi tjenkao”.

^ párr. 6 Salmo 92:1, 2: “Ndatjín nga bʼailaijin kjoanda Jeobá, kʼoa jndalaijin nga chʼasjengʼaijin jaʼaínli, ji Niná xi nʼio ngʼa tijnai; nchjaña nga tanjio xi tʼatsʼe kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi xi tjínli, kʼoa nchjaña nga manjio xi tʼatsʼe kjoakixili”.

^ párr. 8 Salmo 27:4: “Jngo koya xi tisijéle je Jeobá, kʼoa kui xi koasje, nga ya koatejna ya niʼyale Jeobá jokjitse nga koatejnakoan, kʼianga skoe je kjoandale Jeobá kʼoa nga ñaki skoechjía je yo̱ngo̱le”.

^ párr. 10 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.