Ir al contenido

Ir al índice

Nʼio katasʼe kjoabixanná kʼoa tsjoa katasʼená

Nʼio katasʼe kjoabixanná kʼoa tsjoa katasʼená

“Kʼiatsa tsín je Jeobá xi kʼoenda je niʼya, toxitsjoajinni ninga nʼio kisixá je xi tsakʼénda.” (SALMO 127:1a)

1-3. Jmé kjoa xi faʼatojin xi jechixan. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

JNGO ndsʼee xi jekanxjaʼaonjan nó nga chixan i kitso: “Kʼiatsa ñá xi kʼoénelee yaoná kʼoa mená nga ndasʼin kuiyokoaa xíngiaa je Jeobá síchikontʼainná”. Xi jechixan koaan naskánasʼin koatiokao xínkjín kʼoa nga tsjoánganʼiole xínkjín kʼiatsa jme kjoa xi ñʼai tjín kjoaʼatojin (Proverbios 18:22).

2 Toxá kʼoamani nga kjoa faʼatojin xi jekabixan. Je Biblia kʼoatso nga kjoañʼai sʼele yaoná (1 Corintios 7:28). Ánni. Kuinga sakʼoa síkijtajinná je kjoa xi bitjatojiaan nga nyaon nyaon. Kʼoa nga chjotajée maa, sakʼoaa nikiʼoaan kjoafaʼaitsjenle je xíngiaa. Kʼoa nga tsín majinná josʼin tísíkjaʼaitsjen xi ijngo tokjoa bichómani (Santiago 3:2, 5, 8). Nʼio nkjín xi jechixan xi tsín nanda maʼale xi totʼatsʼe xále kʼoa tsa ʼndíxti tjíosíjcháje̱. Kʼianga tokui síkijtajin sakʼoa likui maʼale jmeni xi sʼin nga nʼio katabʼejna je kjoabixanle. Jméni xosíkao nga tsín tinanda tsjoake mani xínkjín kʼoa nga tsín tisʼenile kjoaxkóntokon. Tsakui nichxin totʼatsʼe tao̱n, totʼatsʼe chʼin kʼoa tsa jmesa kjoani. Xi jekabixan kʼoati sikuindale yaole “je kjoa xi sʼín yaoná”, jolani: je kjoachajngi, kjoa xi kjoasoa tjenkao, kjoakontra, kjoachini, kjoajti, kjoabixkan (Gálatas 5:19-21).

3 Kʼoa je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi tjín sonʼnde to yaole fini kʼoa alikui bexkón Niná. Kʼoa jebi xkón síkatío xi jechixan (2 Timoteo 3:1-4). Xi ijngosani, jngo kontra tíjnaná xi mele sikitsónjin je kjoabixan. Je pastro Pedro i kitso: “Je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Pedro 5:8; Apocalipsis 12:12).

4. Jméni xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoabixanná kʼoa nga tsjoa satío tokoán.

4 Jngo ndsʼee xi jechixan xi Japón tsʼe itso: “Ñaki nʼio tse kisikjaojian xi tʼatsʼe tao̱n. Kʼoa nga tsín tikichobanajmínijin kao chjoónna, kʼoati tsín tibeni jokisʼin tsanda je. Xi ijngosani, jngo chʼin kiskatʼale. Kʼoa nga tse kjoanikjaojin kisʼenajin sakʼoa tokichobatijin”. Ninga kjoalani sʼele xi jekabixan koaan kʼoendajin. Koaan nʼio sʼe̱jna kjoabixanle kʼoa tsjoa satío kon tonga kui machjénle je nganʼiole Jeobá (tʼexkiai Salmo 127:1). * Aonla koya kataʼyaa jme xi koasenkao xi jechixan nga nʼio katasʼejna kjoabixanle kʼoa nga tsín kuixo̱ya. Kʼoati jchaa ánni nga nʼio machjénsíni je kjoatsjoacha nga nʼio sʼe̱jna je kjoabixan.

KUENTA TʼIAON JE JEOBÁ

5, 6. Jósʼin nga kuenta sʼin je Jeobá xi jechixan.

5 Kʼianga ñaki kixi fitʼale Jeobá xi jechixan kʼoa nangi batiole, ñaki nʼio sʼejna je kjoabixanle (tʼexkiai Eclesiastés 4:12). * Kʼianga fitjenngi kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Jeobá kʼoa josʼin bándiaa jé tjíosʼín kuenta. Je Biblia itso: “Je xo̱ñui kjuinrʼoé jngo jta̱ je xi kuitso ya jto̱n yándsʼin: Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao, kʼiatsa ngakixi koanngíon kʼoa tsa ngʼaskón koanngíon” (Isaías 30:20, 21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼianga bʼéxkia Biblia je chjoón kao je xʼin kui nrʼoéle je énle Jeobá (Salmo 1:1-3). Kʼoati nʼio bʼejna je kjoabixanle nga naskásʼin kotʼayajtín Énle Niná ya niʼyale kʼoa binyakao. Kʼoa nga bʼétsʼoale nga jao je Niná kʼoati nʼio bʼejna kjoabixanle, chókjoakaole je che̱n xi kijnabasenle Na̱i i̱ Sonʼnde.

Kʼianga je Jeobá síxále xi jechixan ngisa machriantʼale Niná kʼoa machriantʼale xínkjín kʼoa nda sʼejna je kjoabixanle (Chótsenlai párrafo 5 kao 6)

6 Je Gerhard xi Alemania tsʼe itso: “Kʼianga kjoa sʼenajin kʼoa tsín titsjoa satíoni tokuinjin kʼoa tsa jme xi kaʼmilaijin xíngijin, jé Énle Niná binyakaonajin nga tsejta maijin kʼoa nga nichatʼalaijin xíngijin”. Je Gerhard kʼoatso nga kui xi nʼio machjénle xi jechixan nga nda koaikao kjoabixanle. Kʼianga jngo chjoón jngo xʼin xi síxále nga jao je Niná kʼoa sítjoson je kjoatéxomale machriantʼale je Jeobá kʼoa kʼoati machriantʼale xínkjín.

JON XI XʼION, KAO KJOATSJOACHA TJANDIAALAO KJOABIXANNO

7. Jósʼin tjínnele skoe̱kon je chjoónle jngo xʼin.

7 Josʼin bándiaale jngo xʼin je kjoabixanle kui xi basenkao nga nʼio sʼejna kʼoa ñaki tsjoa sʼele. Je Biblia itso: “Cristo ngʼajko̱le ngatsʼi xi xʼin. Kʼoa je xʼin ngʼajko̱le chjoónle” (1 Corintios 11:3). Jósʼin tsoyanile én jebi. Je xi xʼin tjínnele kʼoatisʼin skoe̱kon je chjoónle tojosʼin tsabekon Jesús je chjotale. Je Jesús alikui tsʼen koan kʼoa alikui totaon tsabe chjotale. Kisʼele kjoatsjoacha, ndʼé koan, kiskosonnile kʼoa nangitokon koan (Mateo 11:28-30).

8. Kʼianga koako kjoatsjoacha kao kjoaxkóntokon je chjoón, jméni xi tjínnele sʼin je xʼin.

8 Je xi xʼin ma, alikui machjénle nga kʼoakuitsole je chjoónle nga katabakóle kjoaxkóntokon. Tosa ñaki bechjí “joni tsa jngo cho̱tsín xi ngisa xjoe” (1 Pedro 3:7). Je xi xʼin, tjínnele skoe̱xkón je chjoónle nga nda tso én xi kjoakao kʼoa nga katabakóle kjoamatokon, ni jinle chjota kʼoa ninga toje tjío. Josʼin bekon kʼoa jotso én xi fákao kʼoasʼin bakóni nga ñaki bechjí je chjoónle (Proverbios 31:28). Kʼianga jngo xʼin xi ñaki nda síkao je chjoónle, je chjoón kʼoati koa̱ntsjoake kʼoa skoe̱xkón kʼoa jé Jeobá sichikontʼain je kjoabixanle.

YÁNCHJÍN XI TJÍNLE KJOANANGITOKON KʼOA XI NANGI BATIOLE XʼINLE

9. Jósʼin bakó jngo chjoón nga nangi bʼejnale je xʼinle.

9 Kʼianga tsjoachaa je Jeobá, nga tjínná je kjoatsjoacha xi ya yʼangini je kjoatéxomale kui xi koasenkaoná nga nangi kuijnaa ya ngixko̱n je “Niná xi tjínle nganʼio” (1 Pedro 5:6). Jngo koya josʼin bakó je chjoón nga bexkón je kjoatéxomale Jeobá kuinga tsjoánganʼiole je xʼinle. Ya Biblia itso: “Jon xi yánchjón xi chixaon, nangi tiyolao xʼinno, josʼin bakinno nga tiyokao Nainá” (Colosenses 3:18). Kjoaixiní nga tsín tosa̱sényejele je chjoón jmeni xi kʼoendajin je xʼinle. Tonga tsa tsín kjoatéxomale Niná tífaʼatone, jngo chjoón xi nangi bʼejna tsjoánganʼiole je xʼinle (1 Pedro 3:1).

10. Ánni nga nʼio chjísínile nga nangi biyolee xi ngikʼa.

10 Je Jeobá kʼoati naskánatjín xá títsjoále je chjoón ya jinfamilia. Je chjoón jé basenkao je xʼinle (Malaquías 2:14). Kʼianga jme xi bʼéndajin xi jechixan ya jinfamilia, je chjoón kʼoati tso josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjín kon, kʼianga kʼoasʼín tojo nangi tíbʼejna. Kʼoa jngo xʼin ngasin nganda nrʼoéle jmeni xi títso je chjoónle (Proverbios 31:10-31). Kʼianga nangi biyolee xi ngikʼa, sʼe kjoatsjoa, kjoanyʼán kʼoa jtín sʼin batio je familia. Je chjoón kao je xʼin ñaki tsjoa satíole nga̱ be nga kui kʼoatjíosʼín jmeni xi sasénle je Niná (Efesios 5:22).

TICHATʼANGAÑÁLAO XÍNGIO

11. Ánni nga nʼio machjénsíni nga nichatʼalee xíngiaa.

11 Kʼianga nʼio sʼe̱jna je kjoabixan, machjénní nga sichatʼangañále xínkjín je chjoón kao je xʼin. Kʼianga síchatʼale xínkjín xi jechixan ngisa nda batiokao xínkjín (Colosenses 3:13TNM). Tonga kʼianga ʼya xi tsín síchajin jmeni xi kisʼin xi ijngo kʼoa tikui tima síkʼaxki̱ni alikui nda bʼejna je kjoabixanle. Tojo ma tsa jngo xjáo xi kabakjan alikui tinʼio sʼeni je niʼya, kʼoatima xi jechixan kʼiatsa kjoafaʼaitsjenle sikiʼaon xínkjín kʼoa kjaoti, ngisa ñʼai male nga síchatʼale xínkjín. Tonga je xi male síchatʼa, tojo sʼín je Jeobá, ngisa nʼio sʼejna kjoabixanle (Miqueas 7:18, 19).

12. Jméni xi sʼín je xi ñaki kjoatsjoacha ʼmile.

12 Je xi ñaki kjoatsjoacha ʼmile “likui bʼéjinkon xi chʼao tjín” tosa síchatʼa je jée (1 Corintios 13:4, 5; tʼexkiai 1 Pedro 4:8). Kʼiatsa tsjoachaa je xíngiaa alikui tochoa̱ tjínle jokji nga si̱chatʼalee. Kʼianga kʼoakitsole Jesús je pastro Pedro jotjín kʼa koa̱n sichatʼale jngo chjota, je Jesús i kitso: “Saʼnda ñato kʼa jankan kao te” (Mateo 18:21, 22). Jókitsonile Jesús. Kui xi kitsonile nga tsín tochoa̱ tjínle jokji nga si̱chatʼalee xíngiaa (Proverbios 10:12). * (Tʼexkiai nota.)

13. Jméni xi koasenkaoná nga tsín kʼoéngijtiaa tokoán.

13 Je Annette xi Alemania tsʼe, itso: “Kʼiatsa tsín sichatʼale xínkjín xi jechixan, bʼéngijti kon kʼoa likui tisínʼiotʼani xínkjín, kʼoa jngoyale veneno jebi ya jinkjoabixan. Tonga kʼianga síchatʼale xínkjín ngisa nʼio machriantʼale xínkjín kʼoa ngisa jtín sʼin batio”. Je xi koasenkaoná nga si̱chatʼaa kʼoa nga tsín kʼoéngijtiaa tokoán kuinga kʼoee kjoanda kʼoa kui chótsenlee jmeni xi ndatjín tjínle xi ijngo kʼoa kʼoakʼuínlee jmeni xi nda tísʼín (Colosenses 3:15TNM). Tsa kʼoasʼiaan, nda sʼe̱ kjoafaʼaitsjenná, jtín sʼin kuiyoaa kʼoa nda kuiyoaa ngixko̱n Niná (Romanos 14:19).

KJUINTJENNGIAA KJOATÉXOMA XI KITSJOA JESÚS

14, 15. 1) Jósʼin tsoyanile kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús. 2) Ánni nga binyakaosíni xi jechixan je kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús.

14 Ngatsʼiñá nga nda sʼe tokoán kʼianga bakóná kjoaxkóntokon kʼoa nda síkaoná je chjota. ʼYachjíñá nga nrʼoé xi ngikʼa jme xi bixoán kʼoa nga kuenta sʼín jotjío tokoán. Tonga tsakui nichxin jesa kinoʼyai nga i̱ tso je chjota: “Kʼoakjoánti sikaoña jokasíkaona”. Tsakui nichxin toxá kʼoabixónñá nga ʼya xi jokasíkaoná, tonga je Biblia itso: “Ali i̱jin si: Kʼoakjoánti sikaoña jokasíkaona je” (Proverbios 24:29). Je Jesús kitsoya jmeni xi sʼiaan nga kʼoéndajiaan jngo kjoa xi ñʼai tjín. Kitso: “Josʼin nga meno nga sikaono chjota, jon kʼoatisʼin tikaonio nga je” (Lucas 6:31). Kui xi kitsonile je Jesús nga kʼoasʼin si̱koaa je chjota josʼin mená nga katasíkaoná je. Alikui koa̱n kʼoasi̱kaongajaoñá tsa jme xi kasíkaoná. Kui xi tsonile nga je xi jechixan, kui kʼoakatasʼín jmeni xi mele nga si̱kao.

Machjénní nga kui kʼoakatasʼín je chjoón kʼoa tsa je xʼin jmeni xi mele nga si̱kao

15 Nʼio sʼejna je kjoabixan kʼianga je chjoón kao je xʼin kuenta sʼín je kjoafaʼaitsjenle xínkjín. Jngo ndsʼee xi ya África tsʼe itso: “Tibʼenelaijin yaonajin nga tinichjainjin je kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús. Kjoaixiní nga sakʼoa nijtilaijin xíngijin tonga bʼenelaijin yaonajin nga kʼoasʼin ʼyatokuin xíngijin josʼin menajin jcha̱tokonnajin. Menajin nga nda jchatokuinjin xíngijin kʼoa koakolaijin kjoaxkóntokon xíngijin”.

16. Jméni xi tsín koa̱n sikao xínkjín je chjoón kao je xʼin.

16 Alikui koa̱n nga ʼya xi kʼoéyanajmílee jñani saténgi tsa chjoónná kʼoa tsa xʼinná. Alikui koa̱n kʼoéyanajmiá jmeni xi tsín sasénná jokjoan, alikui koa̱n ninga to énská si̱chjén nga kʼoakuixoán. Si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkui xá tiyokaoñá xíngiaa nga jchaa ʼyáni xi ngisa taja, ʼyáni xi ngisa nʼio nchja̱ kʼoa ʼyáni xi ngisa chʼao tso én male. Kjoaixiní nga sakʼoa toxá kʼoamani nga tsín sasénná josʼín xi ijngo nga̱ chjotajéeñá ngatsʼiaa, tonga ninga kʼoalani, alikui koa̱n nga chʼao kʼuínlee kʼoa tsa kjoasoa si̱kʼéjnajiaan. Kʼoa xi ngisa chʼaotjín nga si̱koaa xíngiaa kui tsa kuinótsjá kʼoa tsa kʼoélee (tʼexkiai Proverbios 17:27 * kao 31:26 *).

17. Jósʼin je xi xʼin nga koaitjenngi je kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús.

17 Tjínkʼa ʼnde jñani nga nʼio xʼin ʼyatokon je chjota xi bʼéle yánchjínle. Tonga je Biblia itso: “Je xi tsín tokjoan síjtile yaole ngisa nda tikʼoajinni je xi tjínle nganʼio, kʼoa je xi tsejta ngisa nda tikʼoajinni je xi síkinje jngo naxinandá” (Proverbios 16:32). Nʼio tse nganʼio machjén nga kʼoéchjoalee yaoná jonʼia kʼoa nga chjénngilee je Jesucristo. Jngo chjota xi bʼéle chjoónle kʼoa xi totaon be jotsole alikui nʼio xʼin kjima. Jngo xi kʼoasʼín alikui miyole Jeobá ma. Je David, jngo chjota xi nʼio kisʼele nganʼio kʼoa nʼio tajajin koan, kitso: “Katamajtino, tonga ali bijnyijéejion. Kʼoatixón tojmeni ya jinni̱ma̱no, ya sonnachanno, kʼoa jyó tiyo” (Salmo 4:4).

“KATAMATSJOACHAO XÍNGIO”

18. Ánni nga nʼio chjísínile nga tsjoake koa̱n xínkjín xi jechixan.

18 (Tʼexkiai 1 Corintios 13: 4-7.) Je kjoatsjoacha kui xi ngisasa chjíle nga katasʼele xi jechixan. Je Biblia itso: “Tikʼantjaiyao yaono, katasʼeno kjoamatakon, kao kjoanda, kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Je nga títjonle ngayije kjoabi, katamatsjoachao xíngio, nga jé kjoatjaocha xi nda bʼékjaoná, kʼoa síjngoná” (Colosenses 3:12, 14). Machjénní nga tsjoake katama xínkjín xi jechixan, nga tsín to yaole katasíkjaʼaitsjen, nga katakjenngile je Jesucristo, nga saʼnda kitsjoantjai yaole xi tʼatsaan. Tsa kʼoasʼin tsjoake koa̱n xínkjín xi jechixan, nʼio satío kjoabixanle kʼoa kjoaʼatojin je kjoa xi sʼe̱le. Jolani, tsa tsín sasénle jme xi sʼín xi ijngo, tsa chʼin ska̱tʼale, tsa ñʼai koa̱nchonle tao̱n kʼoa tsa jme kjoa sʼe̱le kao xínkjín xʼinle kʼoa tsa kao xínkjín chjoónle.

19, 20. 1) Jméni xi sʼin xi jechixan nga nʼio sʼe̱jna kjoabixanle kʼoa nga tsjoa sʼe̱le. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

19 Kʼianga nda koatio xi jechixan machjénní nga katasʼele kjoatsjoacha kʼoa nga kixi katamale xínkjín. Kʼianga kjoa sʼele, alikui koa̱n nga to sikinroajenle kon, machjénní nga katasíchriantʼasale xínkjín. Je xi tsjoake Jeobá kʼoa xi tsjoake xínkjín bʼénele yaole nga bʼéndajin kjoa xi sʼele nga̱ “je kjoatjaocha nikʼiajin fetʼa” (1 Corintios 13:8; Mateo 19:5, 6; Hebreos 13:4).

20 Je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, ñʼai tjínle nga nʼio sʼe̱jna kjoabixan kʼoa nga tsjoa sʼe̱ná (2 Timoteo 3:1). Tonga koaan nda kuiyoaa nga̱ jé Jeobá koasenkaoná. Xi jechixan kʼoati tjínnele nga nʼio koatio nga tsínkui jtsaojin je kjoa xi tjín sonʼnde xi tʼatsʼe kjoachajngi. Je kjoaʼmiya xi ijngo yaa kuitsoyaná jmeni xi sʼin xi jechixan nga nʼio sʼe̱jna kjoabixanle.

^ párr. 4 Salmo 127:1: “Kʼiatsa tsín je Jeobá xi kʼoenda je niʼya, toxitsjoajinni ninga nʼio kisixá je xi tsakʼénda. Kʼiatsa tsín je Jeobá xi sikuinda je naxinandá, toxitsjoajinni ninga tsakʼejnakonʼnda je chjota xi síkuinda”.

^ párr. 5 Eclesiastés 4:12: “Tsa tojngo mani chjota tochale sicha kʼiatsa ʼya xi kʼoeele, tonga tsa jao mani chókjoakaole. Kʼoa jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso”.

^ párr. 12 Ninga síchatʼale xínkjín xi jechixan kʼoa bʼéndajin je kjoale, kʼiatsa jngo xi kjoachajngi kasʼín, je Biblia tsjoáʼndele nga je xi kuitsoni xokamatʼain tsa sichatʼale kʼoa tsa tsjión xi kasíchajngi (Mateo 19:9). Chótʼajin jñani “El punto de vista bíblico” tso je ¡Despertad! xi tsʼe 8 de agosto de 1995 ya jñani “Adulterio: perdonar o no perdonar” tso.

^ párr. 16 Proverbios 17:27: “Je chjota xi tjínle kjoankjíntokon alikui tokjoán nchja̱, kʼoa je chjota xi sínkjínle kon alikui tokjoán síjtile yaole”.

^ párr. 16 Proverbios 31:26: “Nga nchja̱ kjoachjine bitjoni tsʼoa; je kjoatéxoma xi tsʼe kjoanda kui tíjnason ni̱je̱n”.