Ir al contenido

Ir al índice

Chjénngilee kjoanangitokon kao kjoamatokon xi kisʼele Jesús

Chjénngilee kjoanangitokon kao kjoamatokon xi kisʼele Jesús

“Je Cristo kʼoati tsakjaʼá kjoañʼai xi tʼatsaan. Tsakʼéjnachoyaná ndiaa xi tsʼe, jméni nga kʼoati jon kuimasínio josʼin tsakʼamje nga je.” (1 PEDRO 2:21)

1. Ánni nga ngisa machriantʼanilee je Jeobá kʼianga chjenngilee je Jesús.

KʼIANGA jngo chjota xi nda sasénná ñaki mená kʼoati sʼiaan josʼín je. Je xi ngisa nda koa̱n chjénngilee jéní Jesús. Ánni. Je Jesús i kitso: “Je xi tsabena nga an, tsabe Nʼainá” (Juan 14:9). Kuinga kʼoakitsoni je Jesús nga ñaki kʼoasʼin kjenngile jokjoan je Jeobá. Kʼianga machoyaná jokjoan je Jesús kʼoati machoyaná jokjoan je Jeobá. Kʼianga chjenngilee je Jesús, ngisa machriantʼasalee je Jeobá, je xi ngisasa nʼio ngʼa tíjnale ngʼajmi kao sonʼnde. Nʼio tse kjoanda tjínná.

2, 3. 1) Ánni nga nʼio tse bakóyasíniná Biblia xi tʼatsʼe Jesús. 2) Jméni xi mele Jeobá nga sʼiaan. 3) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi kao xi ijngo.

2 Nʼio tse jmeni xi bakóyaná Biblia xi tʼatsʼe Jesús. Ánni. Kuinga kui xi mele Jeobá nga nda kataʼyaa je Jesús kʼoa nga chjénngiaa choa̱le (tʼexkiai 1 Pedro 2:21). Ya Biblia kʼoatsoná nga kjuintjenngiaa choa̱le Jesús. Nga ñaki kʼoasʼin chjénngilee jokisʼin. Je Jesús alikui chjotajée koan, tonga je Jeobá kʼoati likui kui kʼoatsoná tsa ñaki kuichotjenngilee jokisʼin je Jesús. Je xi mele Jeobá kuinga kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná nga kʼoasʼiaan jokisʼin Jesús.

3 Kataʼyala kʼaa jokoankjoan je Jesús kʼoa josʼin koa̱n chjénngilee. Kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná josʼin tsakakó kjoanangitokon kao kjoamatokon je Jesús. Kʼoa je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná nga kisʼele kjoanʼiojin kʼoa nga kui xi ndatjín kiskoejin. Jan koya tjínni xi jchaa kʼianga chótʼayá jokoankjoan Jesús. Jósʼin tsoyanile. Jósʼin tsakakó Jesús. Kʼoa jósʼin koakoá tsanda ñá.

JE JESÚS TJÍNLE KJOANANGITOKON

4. Jósʼin tsoyanile nga nangitokon maa.

4 Je chjota xi kjoangʼakon tjínle kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsínle kjoanʼiojin je chjota xi nangitokon ma. Tonga a kʼoatjín. Mai. Kʼianga nangitokon maa kui bakoá kʼianga nʼiojiaan. Jósʼin tsoyanile nga nangitokon maa. Je xi nangitokon tsínle kjoangʼakon. Kʼianga nangitokon koaan, xi títjon machjén kuinga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa. Tobʼelañá, jngo diccionario xi tsʼe Biblia kʼoatso nga je kjoanangitokon kui tsoyanile nga ʼyaa nga nʼio nangi tiyoaa ngixko̱n Niná. Xi ijngosani, kʼiatsa tjínná kjoanangitokon, alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa ngisa nda nʼia tikʼoajinni xi ngikʼa (Romanos 12:3; Filipenses 2:3). Kʼianga chjotajée maa sakʼoa ñʼai maná nga bakoá kjoanangitokon. Tonga koaan koakoá. Machjénní nga si̱kjaʼaitsjeen jokji jeya tíjna Jeobá kʼoa kao choa̱le Jesús.

Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon, alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa ngisa nda nʼia tikʼoajinni xi ngikʼa

5, 6. 1) ʼYáni ánkjetítjon xi Miguel ʼmi. 2) Jósʼin tsakakó je Miguel nga nangitokon koan.

5 Je ʼNdíle Niná tjínntsjaile kjoanangitokon. Kʼianga ya tíjna ngʼajmi, nga ánkje ma, nangitokon koan. Kʼoa kʼoati nangitokon koan nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde. Jósʼin tsakakó nga nangitokon koan. Kataʼyala kʼaa choa̱.

6 Jokisʼin Jesús kui tsakakó nga nangitokon koan. Kʼianga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde, ánkjetítjon koan, jé tsakasentítjonle ngatsʼi ánkje. Kʼoa ya Biblia Miguel tsole. Kʼoa je én xi faʼaitʼa ya Judas kʼoatso nga tjíofáoti je Miguel kao je Na̱i (tʼexkiai Judas 9). Ánni nga tjíofáotisíni. Je Jeobá yaa tsakáñe je Moisés ya ʼnde jñani tsín ʼya xi koa̱nsjaile (Deuteronomio 34:5, 6). Tonga je Na̱i koanmele koaikao je yaole Moisés, tsakui nichxin kui xi koanmele nga je Moisés katabʼétsʼoale je chjota israelita. Jngo libro xi kʼoatso nga tsakui nichxin je Jesús kʼoakitsole je Na̱i nga tsínle ʼnde nga je koaikao je yaole Moisés. Ninga tsakʼéchjoale je Na̱i, je Jesús nangitokon koan kʼoa kʼoakitsole nga je Jeobá kʼoendajin kjoa jebi. Nga̱ be nga tojé Jeobá xi tjínle ʼnde nga kʼoasʼin.

Je Jesús nangitokon koan kʼoa kisitjosonle ngantsjai je Jeobá. Saʼnda kitsjoaʼnde nga kinikʼien

7. 1) Jósʼin tsakakó Jesús nga tjínle kjoanangitokon josʼin nga kinchja̱. 2) Jósʼin tsakakó kjoanangitokon je Jesús tʼatsʼe jmeni xi kisʼin.

7 Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, kʼoati tsakakó kjoanangitokon josʼin nga kinchja̱. Jmeni xi kisʼin alikui je tsakʼasjengʼani yaole. Kui xi koanmele nga toje Jeobá kuitjojeya (Marcos 10:17, 18; Juan 7:16). Xi ijngosani, alikʼia toʼi̱natjín kisikatío je chjotale kʼoa tsa tsakʼasjengi. Tsabexkónní kʼoa kʼoakitsole jñani nda kisʼin. Kʼoasʼin tsakakónile nga kisinʼiotʼa (Lucas 22:31, 32; Juan 1:47). Je Jesús kʼoati tsakakó kjoanangitokon tʼatsʼe jmeni xi kisʼin. Tokoanjngoni kon josʼin tsakʼejna kʼoa alikui nkjín tsojmi kisʼele (Mateo 8:20). Kʼoati kʼoakisʼin je xá xi nangi tíjna, xi tsín koan kon kʼoakisʼin xi ngikʼa (Juan 13:3-15). Xi ijngosani, kisitjosonní (tʼexkiai Filipenses 2:5-8). Je chjota xi ngʼakon alikui sítjosonle xi kjaʼaí. Tonga je Jesús alikui kʼoakisʼin. Nangitokon koan kʼoa kisitjosonle ngantsjai je Jeobá. Saʼnda kitsjoaʼnde nga kinikʼien. Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús nangitokon tsakʼé je ni̱ma̱le (Mateo 11:29).

NANGITOKON KATAMAA JOKISʼIN JESÚS

8, 9. Jósʼin bakoá kʼianga tjínná kjoanangitokon.

8 Jósʼin koa̱n chjénngilee je kjoanangitokon xi kisʼele je Jesús. Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon, jchañá nga tsín tse kjoatéxoma tjínná. Alikui tiʼndená nga ñá jokʼuínlee xi ngikʼa. Kuinga tsín je nikʼaxki̱síñá kʼoa tsín chʼaosʼin nikjaʼaitsjensíñá xi tʼatsʼe (Lucas 6:37; Santiago 4:12). Kʼoati tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsa ngisa maná ñá tikʼoajinni xi ngikʼa kʼoa tokui kjuinñá tsa nʼio maná jmeni xi nʼia kʼoa tsa ngisa tse xá kjinená tikʼoajinni je (Eclesiastés 7:16). Je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi tjínle kjoanangitokon, kʼoati tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsa ngisa nʼio male tikʼoajin je ndsʼe̱. Tosa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nʼio ngʼa tjío xi ngikʼa tikʼoajinni je (Lucas 9:48; Filipenses 2:3).

9 Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee Walter Thorn tsakʼin. Kʼianga nó 1894, kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga superintendente viajante sʼin kisixá. Kʼoa nga jenkjín nó kʼoasʼin tísíxá, yaa kinikasén ya Nueva York ya jñani jngo granja tíjnale je Testigole Jeobá kʼianga xo̱ʼnda̱ kisíkuinda. Kʼianga kui síkjaʼaitsjen nga ngisa nʼio chjísale xá xi tjínnele sʼin tsakai tikʼoajinni nga xo̱ʼnda̱ sikuinda, itsole yaole: “Ji, xi to chao mai, a yaoli tichʼasjengʼai” (tʼexkiai Isaías 40:12-15). * Ndsʼee jebi tsakakó kjoanangitokon.

10. 1) Jósʼin bakoá kjoanangitokon josʼin nga nokjoaa. 2) Jósʼin bakoá kjoanangitokon jmeni xi nʼia.

10 Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon, kao kui bakoñá josʼin nga nokjoaa (Lucas 6:45). Kʼianga nokjoakoaa je ndsʼee, ali tsa tokui nokjoañá jmeni kjoanda xi jetísʼená kʼoa tsa jmeni xi nda tinʼia (Proverbios 27:2). Tosa kui kʼoaʼmilee xíngiaa jmeni xi nda tjíosʼín (Proverbios 15:23). Kʼoati bakoá kjoanangitokon tʼatsʼe jmeni xi nʼia. Ali tsakui fasjee tsa nʼio katabʼaxkiaa ngakjijnda. Tosa to majngoni tokoán josʼin nga tijnaa tojoni nga ngisa tse si̱xálee je Jeobá. Kʼoa saʼnda kʼoanʼia je xá xi tsín bechjí chjota (1 Timoteo 6:6, 8). Kʼoa josʼin nga ngisasa bakoá kjoanangitokon kʼiaa nga nitjosoán. Kuinga nitjosonsínilee je naxinandále Niná kao xi chjotajchínga sʼin tjío (Hebreos 13:17).

JE JESÚS KISʼELE KJOAMATOKON

11. Jósʼin tsoyanile nga sʼená kjoamatokon.

11 Jósʼin tsoyanile nga sʼená kjoamatokon. Kʼiatsa tjínná kjoamatokon, tsjoachañá xi ngikʼa kʼoa mandosinná xi tʼatsʼe. Je xi tjínle kjoatsjoacha kʼoati tjínle kjoamatokon. Ya Biblia kʼoatso kʼianga je Jeobá kao Jesús tjínle kjoamatokon kao kjoatjaocha (Lucas 1:78; 2 Corintios 1:3; Filipenses 1:8). Jngo libro xi kʼoatso, kʼianga tjínná kjoamatokon tso je Biblia ali tsa tokuijin xi nʼia nga mamachaa je xi kjoañʼai tjíofaʼá. Kʼoatso nga je kjoamatokon basenkaoná nga mandosinná xi ngikʼa kʼoa nga binyakoaa. Tsa tjínná kjoamatokon, kuinyakaojián xíngiaa nga nda katabatio.

12. 1) Jósʼin tsakakó kjoamatokon Jesús jokisʼe kon. 2) Jósʼin tsakakó jmeni xi kisʼin Jesús nga kisʼele kjoamatokon.

12 Jósʼin tsakakó Jesús nga kisʼele kjoamatokon. Janla koya kataʼyaa. Xi títjon, kui tsakakóni kjoamatokon jokisʼe kon. Kʼianga tsabe nga tíkjiʼndá je María kao chjota xi ngikʼa nga kʼoasʼin kʼien Lázaro, je Jesús kʼoati kiskiʼndá (tʼexkiai Juan 11:32-35). Je Biblia kʼoati tso nga ñandia nkjín chjota kicho jña tíjna Jesús, kʼoa je Jesús koanmake (Marcos 6:34). Xi majaoni, jme xi kisʼin Jesús kao kui tsakakóni kjoamatokon. Tobʼelañá, kuinga tjínle kjoamatokon nga kisikjaʼáyanile je tile jngo ʼndíchjoónkʼan kʼoa nga kisikjaʼáyanile Lázaro (Lucas 7:11-15; Juan 11:38-44). Kʼoasʼin kisʼenile kjoachoya Lázaro nga koa̱n ya koai ngʼajmi nga koa̱nskanni. Kʼoa kʼianga kichonrʼoe chjotankjín je Jesús tsakakó nga koanmake, tsakakóyale. Je chjota xi kinrʼoéle ndasʼin tsakatio. Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús ali tsa tokoanmakejin je chjota, tsakasenkaoní (Mateo 15:32-38; 20:29-34; Marcos 1:40-42).

13. Jósʼin tsakakó Jesús nga kisʼele kjoamatokon josʼin kinchja̱. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

13 Xi majanni koya josʼin tsakakó Jesús nga tjínle kjoamatokon kui josʼin kinchja̱. Kui kjoamatokonle xokisikao nga nda tso én kisichjénni nga tsakjákao je xi totaon tjíoʼya. Je Mateo, kʼianga kinchja̱ni tʼatsʼe Jesús, kui kisichjén je én xi tongini kinchja̱ je profeta Isaías. Kitso: “Je yána̱xo̱ xi chikjan, likui skótʼaó. Je xka̱ xi totjoʼndi̱, likui sikitsʼao” (Isaías 42:3; Mateo 12:20). Jósʼin tsoyanile én jebi. Je Jesús nikʼiajin nga totaon tsabe chjota, kʼianga kinchja̱ ñaki nda kisatio kon je chjota. Xi ijngosani, je Jesús kui tsakakóyason je én xi kitsjoale kjoachoya “je chjota xi kjoaʼaon tjíojin ni̱ma̱le” (Isaías 61:1). Kisikinjenyʼánjon je chjota xi kjoañʼai tjíofaʼá (Mateo 11:28-30). Je Jesús kʼoakitsole chjotale nga nʼio mandosinle Jeobá xi tʼatsʼe, kʼoa nga kʼoati mandosinle je ʼndíchjota xi tsín bechjí chjota xi ngikʼa (Mateo 18:12-14; Lucas 12:6, 7).

KOAKOÁ KJOAMATOKON JOKISʼIN JESÚS

14. Jósʼin koakoá jotjín tokoán.

14 Kʼiatsa mená koakoá kjoamatokon jokisʼin Jesús kao kui koakoñá jotjín tokoán. Tsakui nichxin ñʼai maná nga kʼoaʼmilee xi ngikʼa nga tsjoachaa, tonga je Biblia kʼoatsoná nga kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan. Kʼiatsa koakolee kjoatsjoacha xíngiaa kʼoakjimakjoaan josʼin mele Niná nga koa̱nkjoan je chjotale Cristo (tʼexkiai Colosenses 3:9, 10, 12). Jósʼin koakoá kjoatsjoacha. Je Biblia kʼoatso nga tjínnele kʼoakʼuínlee xíngiaa nga tsjoachaa (2 Corintios 6:11-13). Tjínnele nga nda kuinóʼyalee kʼianga ʼya xi kʼoatsoná jotjín kon kʼoa tsa jme xi tísíkjaojin (Santiago 1:19). Xijekoa̱n koaan chjónangilee yaoná: “Tsa anlaña, jósʼe̱ tokoan. Jméni xi koasenkaona” (1 Pedro 3:8).

15. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je xi kjoañʼai tjíofaʼá kʼoa tsa jeje̱ xi tjín xi kʼienle.

15 Ijngosa koya josʼin bakoá kjoamatokon kui jmeni xi nʼia. Je kjoamatokon koasenkaoná nga kuinyakoaa xi ngikʼa, kʼoa ngisa je xi kjoañʼai tjíofaʼá kʼoa tsa jeje̱ xi tjín xi kʼienle. Jósʼin kuinyakoaa. Romanos 12:15 itso: “Chjíʼndákao ʼya xi kjiʼndá”. Je xi machjénle chjota kuinga si̱nʼioá kon, ali tsakuijin nga kui kʼoakʼuínlee josʼin kʼoendajin kjoa xi tjínle. Kui xi machjénle nga ʼya xi kjuinrʼoéle kʼoa nga katamandosinle xi tʼatsʼe. Jngo tichjaa xi tsakʼainganʼiole kʼianga kʼien je tsotile itso: “Nʼio kitsjoa kjoanda kʼianga kʼoasʼin jaʼaikonna je ndsʼee kʼoa nga kiskiʼndákaona”. Kʼoati bakoá nga tjínná kjoamatokon kʼianga binyakoaa xíngiaa. Tobʼelañá, tsakui nichxin jngo ʼndíchjoónkʼan machjénle nga jme xi sʼe̱ndaya ya niʼyale. Kʼoa jngo ndsʼee xi jejchínga tsakui nichxin kui machjénle nga tjín xi koaikao ya kjoajtínná, nga koaitsoyason kʼoa tsa kʼiaje̱ nga koai tsʼe chjinexki. Tseni kuinyakoaa xíngiaa ninga tochoa jmeni xi sʼiaan (1 Juan 3:17, 18). Tonga nga nʼiosa bakoá kjoamatokon kʼianí nga ʼmiyasoán jokji tjen kʼoamaná. Kʼoasʼin nga ngisasa nda kuinyakoaa je chjota xi ndatjío ni̱ma̱le.

A ñaki mandosin kjoaixiná je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 15)

16. Jmé xi koa̱n kʼuínlee je xi ba tjíole.

16 Je kjoamatokon kʼoati kao énná bakoñá. Je Biblia kʼoatso nga si̱nʼioá kon je xi ba tjíole (1 Tesalonicenses 5:14). Jmé xi koa̱n kʼuínlee. Koaan kʼoakʼuínlee nga nʼio makjaojinná xi tʼatsʼe. Koaan kʼoakʼuínlee jmeni xi nda tjíosʼín. Koaan kʼoakʼuínlee nga nʼio bechjí je Jeobá kʼoa kuinga ya tjíojinni jtínle (Juan 6:44). Koaan kʼoakʼuínlee nga nʼio mandosinle Jeobá je choʼndale xi kjoañʼai tjíofaʼá kʼoa kao xi ba tjíole (Salmo 34:18). Tsa kjoamatokon tjenkao je én xi kuinókjoaa nʼio kuinyakao je xi kjoanʼiotokon machjénle (Proverbios 16:24).

17, 18. 1) Je xi chjotajchínga sʼin tjío, jósʼin mele Jeobá nga katabekon je ndsʼe̱. 2) Jméni xi chótʼayá kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Je Jeobá kui xi mele nga je xi chjotajchínga sʼin tjío katabakóle kjoamatokon je ndsʼee (Hechos 20:28, 29). Je xi chjotajchínga sʼin tjío jé tjínnele nga kuitsoyale ndsʼee, nga sinʼio kon kʼoa nga tsjoánganʼiole (Isaías 32:1, 2; 1 Pedro 5:2-4). Kʼoa alikui kjoanʼio bʼénele nga jme xi katasʼín. Kʼoati tsínkui bʼénele jmeni xi tsín kʼoakoa̱nle nga sʼin. Tosa kui xi mele nga tsjoa katasatío kon je ndsʼe̱. Be nga je ndsʼee tsjoake je Jeobá kʼoa nga bʼénele yaole jokji tjen kʼoamale nga síxále (Mateo 22:37).

18 Kʼianga kui nikjaʼaitsjeen josʼin tsakakó kjoanangitokon kao kjoamatokon je Jesús, kui xi basenkaoná nga chjenngilee. Kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná nga katasʼená kjoanʼiojin kʼoa nga kui chjoéjiaan xi ndatjín tojo kisʼin Jesús.

^ párr. 9 Isaías 40:12-15: “ʼYáni xi kao yantsja tíbʼéchoyani je nandá, kʼoa xi ntsja tíbʼéchoyani je ngʼajmi. ʼYáni xi tíbʼéxkó nga tíbʼéchoya je chaole nangi, kʼoa xi libra tíbʼéchoyani je nindo, kʼoa libra tíbʼéchoyani sonxi̱ngi̱. ʼYáni xi tíbʼéchoya je nganʼiole Jeobá, kʼoa ʼyáni xi koa̱nle nga tsjoále kjoafaʼaitsjen. ʼYáni xi kisijéle kjoafaʼaitsjen kʼianga kisʼele kjoamajintokon, kʼoa ʼyáni xi kʼoatsole nga ya koaiya je ndiaa xi kixi, kʼoa xi tsjoále kjoankjíntokon, kʼoa xi kʼoatsole jokjoansʼin tíjna je kjoamajintokon. ¡Koeni! Ngatsʼi naxinandá kʼoasʼin mangóson joni tsa jngo tin nandá xi yaya xjoa̱; kʼoasʼin tíʼyakon joni tsa chao xi yajon libra. ¡Koeni! Kjomingʼa je ʼnde xi tjíojin ndáchikon joni tsa chao”.