Ir al contenido

Ir al índice

Jé Jeobá tíbándiaale je xá xi tinʼia nga tiʼmiyasoán ngakjijnda Sonʼnde

Jé Jeobá tíbándiaale je xá xi tinʼia nga tiʼmiyasoán ngakjijnda Sonʼnde

“An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai.” (ISAÍAS 48:17)

1. Ánni nga tsín choa ñʼai kjimasínile je choʼndale Jeobá nga tjíotsoyason.

JE CHOʼNDALE Jeobá xi tjío ndʼaibi jetsʼato jngo siento kao kante nó tjínle nga tjíotsoyason. * (Tʼexkiai nota.) Tonga alikui choa ñʼai koanle nga sʼa tsakʼétsʼiakao. Kʼoati koan jokoan je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, tochoa koanni kʼoa alikui kisasenle je chjota jmeni xi kitsoya. Xi ijngosani, nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme kjoachjine kisʼele. Kʼoa kʼianga tsakichonjenngi je Na̱i i̱ Sonʼnde, je choʼndale Jeobá nʼio kitjenngike je chjota (Apocalipsis 12:12). Saʼnda nga kʼia, je choʼndale Jeobá tjíotsoyason je Énle Niná nichxin fetʼa jebi ninga tse kjoañʼai tísʼe (2 Timoteo 3:1).

2. Jósʼin tíbasenkaoná je Jeobá nga tosi tonda tiʼmiyasoán.

2 Je Jeobá kui xi mele nga kuitsoyason jngo tjíjtsa Sonʼnde je choʼndale kʼoa alikui tsjoáʼnde nga jme xi koatechjoale. Kuinga je tíbasenkaoniná kʼianga tiʼmiyasoán. Jósʼin tíbasenkaoná. Xin kisikatíoná xi tʼatsʼe relijión ndiso. Kʼoati kisʼin nichxin kjoatse, kʼianga kisikatíondaí chjota israelita ya Babilonia (Apocalipsis 18:1-4). Xi ijngosani, jmeni xi bakóyaná je Jeobá basenkaoná. Tobʼelañá, tíbakóyaná josʼin kʼuínyasoán kʼoa josʼin nyʼán kuiyokoaa xíngiaa (tʼexkiai Isaías 48:17, 18). * Ninga je Jeobá tíbándiaale je xá xi tinʼia nga tiʼmiyasoán, alikui xi tsonile tsa je xotísʼín jme xi kjima sonʼnde tojoni nga koa̱n kʼuínyasoán. Kjoaixiní nga tíbasenkaoná jmeni xi kjimachon sonʼnde nga tiʼmiyasoán, tonga tojo fitjenngikená je chjota kʼoa sʼená je kjoa nga̱ tojo i tiyosoán je sonʼnde xi kjinentsja je Na̱i. Tonga je Jeobá basenkaoná nga kaná je kjoa xi sʼe kʼoa nga tosi tonda kʼuínyaa (Isaías 41:13; 1 Juan 5:19).

3. Jósʼin tíbitjoson jé én xi tongini kinokjoa ya Daniel 12:4.

3 Je Daniel tongini kʼoakitso nga nʼio nkjín chjota xi koa̱njinle jmeni xi tso je Biblia kʼianga “kuichokjetʼa nichxin” (tʼexkiai Daniel 12:4). * Jósʼin tíbitjoson je én xi tongini kinchja̱. Tongini nga kjesa fitsʼiajin je nichxin fikjetʼa, je Jeobá tsakasenkao je choʼndale kʼianga koanjinle jmeni xi nʼio chjíle xi tso je Biblia kʼoa nga tsakʼasjengi kjoaʼmiya xi tsínni kʼoatjín. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je choʼndale Jeobá tjíotsoyaa jngo tjíjtsa Sonʼnde jmeni xi tso je Biblia. Jeme jin miyón mani xi jetjíobe jotso je Biblia kʼoa tjíotsoyale xi kjaʼaí chjota. Tonga jméni xi tíbasenkaoná nga tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kataʼyala kʼaa.

NGA JAʼATOYA BIBLIA

4. Kʼianga nó 1900, jótjín én jejaʼatoya je Biblia.

4 Nkjín siento nó nga je chjotatítjonle relijión tsakʼéchjoale je chjota kʼianga Biblia kʼoexkia. Kitjenngike xi Biblia tsakʼéxkia kʼoa saʼnda kisikʼien kʼa je xi Biblia kisikʼatoya. Tonga jela jao siento nó tjínle nga nkjín mani je jtín xi kisikʼatoya je Biblia. Ñola siento én kisikʼatoya kʼoa tsakʼasje. Kʼoa kʼianga nó 1900, jeme tjín ngakjijnda je Biblia kʼoa nʼio nkjín én jejaʼatoya, tjín én xi jaʼatoya ngakjijngo Biblia kʼoa tjín xi tochoa libro jaʼatoya. Nʼio nda koan nga kʼoakoan. Tonga me ngatsʼi je chjota nga tsín koanjinle jmeni xi tso je Biblia.

5. Jméni xi tjíosʼín je testigole Jeobá kʼianga nʼio nkjín chjota katamajinle jmeni xi tso je Biblia.

5 Je choʼndale Jeobá tsabe nga tjínnele kuinyakao je chjota kʼianga koa̱njinle jmeni xi tso je Biblia, kʼoa kʼoakisʼin. Kʼianga sʼa títjon kui kisichjén je Biblia xi kjio kʼoa kitsjoale je chjota. Tonga kʼianga nó 1950 jngo Biblia tsakʼasje xi Traducción del Nuevo Mundo ʼmi. Biblia jebi jetsʼato jngo siento kao kan én jaʼatoya nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tjín én xi jaʼatoya ngakjijngo kʼoa tsa maije̱ tjín xi tochoa libro jaʼatoya. Kʼianga nó 2013 kitjo ijngo je Traducción del Nuevo Mundo kʼianga én inglés xi sʼa kisʼendaya. Biblia jebi sasa majinniná kʼoa choa ñʼai tíjna nga faʼatoya. Kʼoati ngisa choa ñʼai tíjna nga ʼmiyalee chjota jmeni xi tso je Biblia.

NICHXIN NGA SʼE KJOANYʼÁN

6, 7. 1) Jmé kjoajchán xi tísʼe xi jngo siento nó jetífaʼato. 2) Jméni xi nʼia kʼianga sʼe kjoanyʼán.

6 Je xi jngo siento nó jetífaʼato nʼio tísʼe kjoajchán. Tobʼelañá, jao kjoajchántse kisatio. Miyón mani chjota xi kjoajchán tjíomʼejin. Tonga ánni kʼoabixónsíñá kʼianga tíbasenkaoná nga ʼmiyasoán nichxin nga sʼe kjoanyʼán. Kataʼyala. Kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, je xá xi tjíosʼín je testigole Jeobá jé tíbándiaale jngo ndsʼee xi Nathan Knorr tsakʼin. Kʼianga nó 1942, ndsʼee jebi jngo kjoanokjoaya kitsjoa xi “Paz... ¿será duradera?” tsakʼin ya jngo kjoajtíntse. Kʼoakitso jmeni xi tsoyanile je én xi tongini kinokjoa ya kapítulo 17 xi tsʼe Apocalipsis. Kʼoakitso nga tsínkʼia kjoaʼaí je Armagedón. Kʼoakitso nga nyʼán koatio je chjota kʼianga jekjoetʼa kjoajchán (Apocalipsis 17:3, 11).

7 Je én xi tongini kinokjoa ya kapítulo 17 xi tsʼe Apocalipsis kitjoson kʼoa nyʼán koanchon. Ali tsakuijin xi tsonile jebi tsa ñaki kjoanyʼán kisʼe jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni tjíosatío kjoajchán kʼoa miyón chjota tjíobiya. Tonga kʼoati nʼio nkjín naxinandá jñani tjín kjoanyʼán, kʼoa ya jñani tjín kjoanyʼán ngisa nʼiosa ʼmiyasoán. Jósʼin tíbichótsjoá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, me jin miyón mañá xi testigole Jeobá maa. Kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni mela jngo siento kao te jmi mañá. Tonga ndʼaibi ngisa nʼio nkjín mañá (tʼexkiai Isaías 60:22). * Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga sʼe kjoanyʼán ngisa nʼio nkjín chjota ʼmiyalee.

NGISA TJÍN JE KI̱CHA̱ XI SASA FIKAONINÁ JÑANI MENÁ KOANNGIÁN

8, 9. 1) Ánni nga ngisa choa ñʼai masíniná ndʼaibi kʼianga xin ʼnde mangián. 2) Jméni xi koa̱n sʼiaan kʼianga tjín je ki̱cha̱ xi ma bitsomakoaa.

8 Kʼianga sʼa tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason je testigole Jeobá nʼio ñʼai koanle jñani nga mele ki. Tobʼelañá, kʼianga nó 1900 ya Estados Unidos to jin jmi karro kisʼe kʼoa to choa mani je karretera xi ndakjoan. Tonga ndʼaibi jngo tjíjtsa Sonʼnde tsʼato jngo jmi basen miyón karro tjín, kʼoa nʼio nkjín ʼnde jñani nda chon je karretera. Kuinga choa ñʼai masíniná nga mangínkʼinyaa ninga nʼio kjin ʼnde. Kʼoa ninga ya tiyoaa jñani to ndso̱koaa bitsomañá kʼoa ñʼai maná nga mangián jñani xin ʼnde kʼoati bʼenelee yaoná kʼianga mangínnrʼoe jñani tjío je chjota kʼoa ʼmiyalee (Mateo 28:19, 20).

Bʼenelee yaoná kʼianga mangínnrʼoe jñani tjío je chjota kʼoa ʼmiyalee

9 Kʼoati tjínsa jmeni xi binyakaoná kʼianga ma ʼmiyaa. Tobʼelañá, nga tjín camión, chitso kʼoa kao tren, tochoa xomana bichónile Biblia kao xo̱n xi nichjén je ndsʼee xi ya tjío jñani kjintʼa. Kʼoa je ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito tjío, xi comité xi tsʼe sucursal tjío kʼoa xi misionero ma, avión fikao kʼianga fitsjoá kjoanokjoayale ya kjoajtíntse xi satío kʼoa nga fitsjoánganʼiole jotjín jtín tjín. Xi ijngosani, je ndsʼee xi bándiaaná xi testigole Jeobá maa kao je ndsʼee xi tjíosíxá ya oficina xi tíjnatítjon, avión fikao nga xin naxinandá fitsjoánganʼiole je ndsʼee kʼoa nga fikakóyale. Ngayeje jebi kui xi basenkao nga jtín sʼin tíjna je naxinandále Niná (Salmo 133:1-3).

ÉN INGLÉS KJIMACHJÉN KʼOA TÍFAʼATOYA XI KJAʼAÍ ÉN

10. Jókji kjimachjén ndʼaibi je én inglés.

10 Kʼianga siglo 1, me ngatsʼi je chjota xi kisʼe jñani tjen tsakatéxoma Roma nga én griego kinchja̱. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde xi én inglés nchja̱. Jngo libro kijna xi kui bʼéyanajmí xi tʼatsʼe én inglés, kʼoatso kʼianga ño chjota jngo mani xi male nchja̱ kʼoa tsa majinleje̱ én jebi. Nʼio nkjín chjota xi kui én kotʼaya nga̱ kui nʼio machjén nga negosio sʼín, tʼatsʼe polítika, ciencia kao tecnología.

11. Jósʼin tinichjén je én inglés ñá xi testigole Jeobá maa.

11 Ñá xi testigole Jeobá maa ndʼaibi, kʼoati nʼio tinichjén je én inglés kʼoa kui jebi xi tíbasenkaoná nga tíʼmiyale je chjota. Nichxin kjoatse, je xo̱n xi nichjén én inglés títjon bitjo. Kʼoa nga nʼio nkjín ʼnde tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde jñani én inglés nokjoa nʼio nkjín chjota tsakʼéxkia je xo̱n jebi. Xi ijngosani, én inglés nokjoa ya oficina xi tíjnatítjon xi tsʼe testigole Jeobá. Kʼoati kui én síchjén je ndsʼee xi xin naxinandále kʼianga fi je skuela xi sʼejna ya Patterson (Nueva York).

12. 1) Jótjín én tífaʼatoya je xo̱n xi nichjén. 2) Jósʼin tíbasenkaoná je programa xi tjínle computadora.

12 Ningalani nʼio tinichjén je én inglés, ʼyañá kʼianga kui xá kjinená nga kʼuínyalee tojo kji chjotani jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kuinga je xo̱n xi nichjén tsʼato ñato siento én tífaʼatoya. Tonga jméni xi tinichjén. Tinichjénñá computadora kʼoa kao jngo programa xi MEPS ʼmi je xi basenkaoná nga ma nʼio nkjín én faʼatoya je xo̱n xi nichjén. Kʼianga tjín jebi, je testigole Jeobá jtín sʼin tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa kjimajinle je “én xi tsje” tíjna, xi tsonile, jmeni xi bakóya je Biblia (tʼexkiai Sofonías 3:9). *

KJOATÉXOMA KAO XI SʼENDAJIN NGIXKO̱N KJOATÉXOMA XI NGʼA TJÍO

13, 14. Jósʼin tjíobinyakaoná je kjoatéxoma kao xi sʼendajin ngixko̱n kjoatéxoma xi ngʼa tjío.

13 Kʼianga siglo 1, je kjoatéxoma xi kisʼe Roma tsakinyakao je chjotale Cristo kʼianga kitsoyason. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín naxinandá tjín jñani binyakaoná je kjoatéxoma xi tjínle nga ma ʼmiyasoán. Tobʼelañá, ya Estados Unidos tjín kjoatéxoma xi tsjoáʼndele je chjota jme relijión xi koatiojin, kʼoa nga kuinchja̱ni jmeni xi makjainle kʼoa nga koa̱n koa̱nña. Kui jebi xi binyakaoná nga ma mañaa kʼoa nga tiʼndená nga ʼmiyasoán. Kʼoati títjoʼndená nga ya Estados Unidos tíjna je oficina xi tíjnatítjon jñani tjen tísʼendiaani nga tíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kjoaixiní nga tsín ñaki totítjoʼndentsjainá. Sakʼoaa tibichokinyaa ngixko̱n kjoatéxoma kʼianga tinitoánntje je xáná nga koa̱n kʼuínyasoán (Filipenses 1:7). Kʼoa nga tsín tsjoáʼndená ya ngixko̱n kjoatéxoma, yaa mangián ya ngixko̱n kjoatéxoma xi ngisa ngʼa tjío kʼoa me ngantsjai nga ñá binyakaoná.

14 Kʼoa jñani xin naxinandá kʼoati ngixko̱n kjoatéxoma tibichokinyaa nga katatsjoáʼndená nga koa̱n kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa katatsjoáʼndená nga kʼuínyasoán. Kʼoa nga tsín tsjoáʼnde yaa mangínnrʼoe je kjoatéxoma xi nkjín naxinandá kjinentsja nga bʼendajinle kjoa. Tobʼelañá, sakʼoa ya Tribunal Europeo de Derechos Humanos mangián. Kʼianga sá junio nó 2014, kjoatéxoma jebi ñachan xjaʼaonjao kʼa nga ñá tsakinyakaoná. Kʼoa je naxinandá xi kjinentsja je Europa tjínnele nga sitjoson jmeni xi tso kjoatéxoma jebi. Ninga jtikená je chjota ngakjijnda “naxinandá”, nʼio nkjín naxinandá tjín jñani kui binyakaoná jmeni xi tso je kjoatéxoma nga ma nixálee je Jeobá (Mateo 24:9).

JMÉNI XI TJÍOSÍKʼATSEN CHJOTA XI KʼOATI TÍBASENKAONÁ

15. 1) Jmé xi kjima tʼatsʼe ki̱cha̱ xi bʼasje xo̱n. 2) Jósʼin tjíobinyakaoná nga tjíosʼe ki̱cha̱ xi tjíobʼasje xo̱n.

15 Nʼio nkjín nó kʼianga kui kisichjén chjota jngo ki̱cha̱ xi libro bʼasje xi kʼia kisʼenda nichxin kjoan aon siento nóján. Tonga xi jao siento nó jejaʼato kjimatsen chjotse je ki̱cha̱ xi ma sínda je xo̱n kʼoa jebi nʼio tjíobinyakaoná. Kʼianga tjín ki̱cha̱ jebi ngisa sasa mandani je libro kao rebista kʼoa alikui nʼio chjí sʼengi kʼoa nʼio nda kjimakjoan. Tobʼelañá, je Xo̱n xi Bájinkonná (La Atalaya) kʼiaa kitjo títjon nga nó 1879, kʼoa to én inglés kitjo, likui jaʼaitʼa foto ni sénjinla jaʼaitʼa kʼoa to jaon jmi kitjo. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, xo̱n jebi jetsʼato jao siento én tíbitjo. Naskánakjoan foto xi faʼaitʼa kʼoa ñaki colorní kʼoa tsʼato ñachante miyón bitjo nga ñandia ñandia.

Nʼio nkjín én tíbitjo je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa

16. Jméni xi tosʼa tjíofaʼatsen xi tjíobinyakaoná nga kjima tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

16 Jela jao siento nó tjínle nga nʼio nkjín tsojmi kjifaʼatsen xi tjíobinyakaoná nga ma tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jekanikʼaxkiaa tren, karro kao avión. Tonga kʼoati nichjén bicicleta, makinachji, ki̱cha̱ xi bʼasje je xo̱n xi síchjén je chjota xi tsín matsenle, telégrafo, teléfono, cámara xi bʼasje foto, grabadora xi noʼyalee, cámara xi sʼín grabar video, radio, telebisión, pelíkula, computadora kao Internet. Kjoaixiní nga tsín tsa je testigole Jeobá tjíosíkʼatsen ki̱cha̱ jebi. Tonga tinichjénñá kʼianga kjimanda je Biblia kao xo̱n xi nichjén xi kjaʼaí én faʼaitʼa kʼoa nga kataʼmiyale chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoasʼin tíbitjoson jmeni xi kitso je Isaías, kʼianga kʼoakitso je Jeobá nga “ndáchikile je naxinandá” koaki je naxinandále (tʼexkiai Isaías 60:16). *

Je Jeobá tsjoakená kʼoa mele nga si̱xákoaa

17. 1) Jméni xi tísʼín je Jeobá nga tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. 2)  Ánni nga mesínile je Jeobá nga je si̱xákoaa.

17 Tojosʼin tiʼyaa, jé Jeobá tíbándiaaná nga tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je Jeobá alikui nganʼioná machjénle nga kuitjoson xá jebi, tonga kuinga ñá tísíchjénniná nga tsjoakená kʼoa nga mele si̱xákoaa. Kʼoasʼin tibakonilee nga tsjoachaa kʼoa nga tsjoachaa je chjota (Marcos 12:28-31; 1 Corintios 3:9). Bʼailee kjoanda Jeobá kʼianga tíbasenkaoná nga tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kuinga chjakaosíñá je chjota xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Chjotaxále tojñani nga tsaojiaan.

^ párr. 1 Fitsʼialani nga nó 1870 nga Chjota xi kotʼaya Biblia tsakʼin je choʼndale Jeobá. Kʼoa kʼiaa nga nó 1931 nga testigole Jeobá tsakʼin (Isaías 43:10).

^ párr. 2 Isaías 48:17, 18: “Kui jebi xi títso Jeobá, je xi tsakatseyali, je xi Tsje sʼin tíjna i̱ Israel: An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai. Kʼiatsa koasenñolani je kjoatéxomana, ñaki nyʼánjin sʼin kuijnai joni tsa jngo xo̱ngáje kʼoa je kjoakixili ñaki jo xóle ndáchikonjin koa̱n”.

^ párr. 3 Daniel 12:4: “Tonga ji Daniel, ʼma tʼai én jebi kʼoa tʼetʼai seyo libro jebi, saʼnda nga kuichokjetʼa nichxin. Nkjín xi sinkjínle kon josʼin tsoyanile, kʼoa je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n”.

^ párr. 7 Isaías 60:22: “Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi ʼndí kji kui kʼónya jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle. An Jeobá, ansoa sixátíyale nga kuichoka nichxin”.

^ párr. 12 Sofonías 3:9: “Kʼoa kʼiaa sikʼantjaiya je én xi male naxinandá nga jngo én xi tsje katanchja̱, ánni nga sikʼaxki̱síni ngatsʼi je jaʼaínle Jeobá, nga tojngo sixájtínle ngatsʼi”.

^ párr. 16 Isaías 60:16: “Kʼoa ji koakilai je ndáchikile je naxinandá, kʼoa chikile je xi rey tjío koakilai; kʼoa jchaní kʼianga an je Jeobá, je xi bʼasjentjaili, kʼoa je Ninále Jacob xi tse nganʼio tjínle xi tíbatseyanili”.