Ir al contenido

Ir al índice

Katasʼená kjoanʼiojin kʼoa kui chjoéjiaan xi ndatjín tojo kisʼin Jesús

Katasʼená kjoanʼiojin kʼoa kui chjoéjiaan xi ndatjín tojo kisʼin Jesús

“Alikui tsaʼyao Jesucristo, tonga tjaochanío. Makjainno xi tʼatsʼe nga je, nda tsa tsín tiʼyao ndʼaibi.” (1 PEDRO 1:8)

1, 2. 1) Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená kuijnaa ngantsjai nichxin. 2) Jméni xi koasenkaoná nga tsín xin ndiaa kjuinyaa.

KʼIANGA jechjotale Cristo maa jngoyale sʼa tibʼetsʼiakoaa nga jngo ndiaa timangínyaa. Ndiaa jebi kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kuichokaoná. Je Jesús i kitso: “Je xi jchókjoale saʼnda nga kjoetʼani, jebi kuitjontjai” (Mateo 24:13). Jméni xi sʼiaan tsa mená nga kuijnaa ngantsjai nichxin. Machjénní nga kixi koaan saʼnda nga kuiyá kʼoa tsa maije̱ saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde. Tonga machjénní nga si̱kuindaa yaoná ánni nga tsín xin ndiaa koaikaosíniná jmeni xi chon sonʼnde (1 Juan 2:15-17). Jméni xi koasenkaoná nga tsín xin ndiaa kjuinyaa.

2 Machjénní nga kjuintjenngiaa choa̱le Jesús. Ya Biblia kʼoatsoná jokoankjoan je Jesús. Kʼiatsa chótʼayá Biblia jmeni xi tso xi tʼatsʼe Jesús, tsjoacha koaan kʼoa sʼeená kjoamakjain xi tʼatsʼe (tʼexkiai 1 Pedro 1:8, 9). Je pastro Pedro kʼoakitso nga ñaki nda chjénngilee je choa̱le Jesús (1 Pedro 2:21). Kʼiatsa kʼoasʼiaan, skaaná saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde. * (Tʼexkiai nota.) Je kjoaʼmiya xi jaʼato kui tsaʼyaa je kjoanangitokon kao kjoamatokon xi kisʼele Jesús. Kʼoa kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin sʼe̱ná kjoanʼiojin kʼoa nga kui chjoéjiaan xi ndatjín tojo kisʼin Jesús.

JE JESÚS NʼIOJIN KOAN

3. 1) Jósʼin basenkaoná je kjoanʼiojin. 2) Jméni xi koasenkaoná nga nʼiojin koaan.

3 Kʼianga nʼiojin maa kaná je kjoa xi bitjatojiaan. Kʼoati nitoánntje je xi ndatjín, alikui tokjoan yaoná nijtilee kʼoa kixi male je Niná kʼianga kjoa bitjatojiaan. Kʼianga tjínná kjoanʼiojin kʼoa nga mená nda kuiyoaa ngixko̱n Niná alikui bʼaiʼndee nga kjoajkon síkinjená (1 Samuel 11:7; Proverbios 29:25). Kʼiatsa tjínná kjoanʼiojin kʼoa kui kuenta sʼiaan kjoanichikontʼain xi kjoaʼaíkao Jeobá, kui kuenta sʼiaan nichxin xi nroaján kʼoa alikui kui kjuinñá je kjoa xi tjínná (Salmo 27:14). Kʼiatsa tjínná kjoanʼiojin kʼoa tsjoachaa xi ngikʼa binyakaoñá ninga jexkón titsomaa tsanda ñá (Juan 15:13). Jméni xi koasenkaoná nga nʼiojin koaan. Kuinga si̱nʼiotʼaa je Jeobá kʼoa kjuintjenngiaa choa̱le Jesús (Salmo 28:7).

4. Jósʼin tsakakó Jesús nga nʼiojin koan ya yo̱ngo̱. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

4 Je Jesús nʼiojin koan kʼianga “tíjnajinle chjota xi bakóya kjoatéxoma” ya yo̱ngo̱ (tʼexkiai Lucas 2:41-47). Tokʼia tejao nóle Jesús, kʼoa je chjota relijión xi ya tjío nʼio be jmeni xi tso je kjoatéxomale Moisés. Kʼoati nʼio be je kostumbre xi tjínle chjota judío xi ñʼai koanle nga kisitjoson chjota. Tonga je Jesús alikui kitsokjonle chjota jebi. Nʼio nkjín koya jme xi kiskonangile. Tonga jmeni xi kiskonangi ali tsakuijin jmeni xi kjonangi je xtiʼndí. Kuijin kiskonangi je xi ñaki kisinkjínle kon chjota jebi. Tsakui nichxin kʼoati kiskonangi tsanda je tojoni nga kjaoti, tonga alikui kʼoakoanle. Je xi kinrʼoéle je Jesús, kʼoa saʼnda xi nda be kjoatéxoma, ñaki tokʼoakoanle jmeni xi be kʼoa josʼin kinchja̱. Je Jesús nʼiojin koan kʼoa kisitoánntjai xi kixi tíjna.

5. Jósʼin tsakakó Jesús nga nʼiojin koan nga kitsoyason.

5 Je Jesús nʼiojin koan nga kitsoyason kʼoa nkjín koya josʼin tsakakó. Tobʼelañá, alikui kitsokjon nga kʼoakitsole chjota nga totjíobʼanacha je chjotatítjonle relijión nga to kjoandiso tjíotsoya (Mateo 23:13-36). Je Jesús kʼoati tsín kitsjoaʼnde nga kui kʼoanachale xi chon sonʼnde nga̱ tsín tisitjosonnile Niná (Juan 16:33). Tosi tonda kitsoyason ninga chjota kitjenngike (Juan 5:15-18; 7:14). Xi ijngosani, jao kʼa tsakʼaonsje ya yo̱ngo̱ je chjota xi tsojmi tjíobaténa nga to tao̱n tjíosíkinje (Mateo 21:12, 13; Juan 2:14-17).

Ya ngixko̱n kjoatéxomale chjota judío, je Jesús nʼiojin koan kʼoa kʼoakitso nga je xi Cristo ma kʼoa nga ʼNdíle Niná ma

6. Jósʼin tsakakó Jesús nga nʼiojin koan nichxin nga toje si̱kʼien.

6 Kataʼyala josʼin nʼiojin koan Jesús nichxin nga toje si̱kʼien. Bení jmeni xi koa̱n kʼianga jekoangi je Judas. Ninga kʼoalani i kitsole: “Je xi nʼiai, xítí tʼiain” (Juan 13:21-27). Kʼianga jekichonrʼoe je sondado, alikui tsakʼejnaʼma. Ninga jelani si̱kʼien, kisijyo nga kindoa kʼoa kʼoakitsole je sondado nga katatsjoáʼndele nga katafi je chjotale (Juan 18:1-8). Kʼianga kinijtsoʼa ya ngixko̱n kjoatéxomale chjota judío, je Jesús nʼiojin koan kʼoa kʼoakitso nga je xi Cristo ma kʼoa nga ʼNdíle Niná ma. Je naʼmi títjon xi ya tíjna tíbásjaile josʼin nga katanikʼien Jesús, tonga alikui kitsokjon je Jesús (Marcos 14:60-65). Je Jesús ñaki kixi koan saʼnda nga kinikʼien. Kʼianga toje kuiyá i kitso: “Jejitjoson ngayije” (Juan 19:28-30).

KATASʼENÁ KJOANʼIOJIN JOKISʼIN JE JESÚS

7. 1) Jon xi sʼa xtio, jótjío tokon kʼianga testigole Jeobá mao. 2) Jósʼin koako kʼianga tjínno kjoanʼiojin.

7 Jméni xi sʼin je xi sʼa xti nga nʼiojin katama joni tsa Jesús ya ndʼiaskuelale. Nʼio nkjín xti xi kʼoatsole je xti xi ñatjen tjíotsoma skuela kao maestrole nga testigole Jeobá ma. Kʼiatsa sʼa xti, nʼiojin katamai kʼoa kʼoasi ya skuelali nga testigole Jeobá mai ninga jchasinli. Kʼoasʼin koakoni nga nʼio tsjoa tjínli nga testigole Jeobá mai (tʼexkiai Salmo 86:12). * Tsakui nichxin tjínkʼa maestro xi kʼoakuitsoli nga evolución katamakjainli. Tonga ñaki kʼoatʼai tokuin nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Biblia. Kʼiatsa ʼya xi kʼoakuitsoli ánni nga kui makjainsínili nga tjín xi kisindaná koaan kui si̱chjain je foyeto El origen de la vida kʼianga kʼuínyalai (1 Pedro 3:15). Ñaki nda sʼe̱ tokuin kʼianga nʼiojin kjimai nga tinitoánntjai jmeni xi tso Biblia.

8. Ánni nga nʼiojin katamasíñá nga ʼmiyasoán.

8 Kʼoati nʼiojin maa kʼianga ʼmiyasoán (Hechos 14:3). Ánni nga nʼiojin katamasíñá nga ʼmiyasoán. Xi títjon, kuinga je xi ʼmiyaa kui xi tso je Biblia kʼoa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso (Juan 17:17). Xi majaoni, je tinixákoaa je Niná, kʼoa basenkaoná nga tsjoáná je nganʼiotsjele (1 Corintios 3:9; Hechos 4:31). Xi majanni, kuinga tsjoachaa je Jeobá kao je chjota. Kʼoa kui xi basenkaoná nga ngisasa nʼio ʼmiyasoán (Mateo 22:37-39). Kʼianga nʼiojin maa, tosi tonda ʼmiyasoán. Ñaki tjíojngo tokoán nga ʼmiyalee je chjota xi tjíobʼanachale je chjotatítjonle relijión (2 Corintios 4:4). Tosi tonda kʼuínyaa ninga tsín kjuinrʼoéná je chjota kʼoa ninga koaitjenngikená (1 Tesalonicenses 2:1, 2).

9. Jósʼin bakoá nga nʼiojiaan kʼianga jngo kjoa bitjatojiaan.

9 Kʼoati bakoá nga nʼiojiaan kʼianga jngo kjoa bitjatojiaan. Kʼiatsa si̱nʼiotʼaa je Jeobá, jé tsjoáná kjoanʼiojin xi machjénná kʼoa kao kjoamakjain nga ska̱ná. Tobʼelañá, kʼiatsa jngo xíngiaa kʼoa tsa jngo miyoná kuiyá, aon maná, tonga kʼoati ʼyaa nga tjínná kjoachoya. ʼYañá kʼianga je Jeobá tsjoáná nganʼio nga̱ jéní “Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon” (2 Corintios 1:3, 4; 1 Tesalonicenses 4:13). Kʼiatsa jngo chʼin tjínná, ninga tsín tikjimaxanniná, alikui kuitjátone kjoatéxomale Niná josʼin koa̱nxkiná (Hechos 15:28, 29). Kʼoa tsa tínroajen tokoán, tsakui nichxin likui tichjí ʼyatokonñá yaoná, tonga alikui bʼaiʼndee nga kui síkinjená. ʼYañá kʼianga binyakao ngantsjai je Jeobá je xi kjoañʼai tjíofaʼá (Salmo 34:18; 1 Juan 3:19, 20). * (Tʼexkiai nota.)

JE JESÚS KUI KISKOEJIN XI NDATJÍN

10. 1) Jméni xi sʼiaan kʼianga kui chjoéjiaan xi ndatjín. 2) Jósʼin bakó je én xi nokjoaa kʼoa jonʼia kʼianga kui chjoejiaan xi ndatjín.

10 Kʼianga kui chjoéjiaan xi ndatjín tjínnele nga kataʼyaa jméni xi ndatjín kʼoa jméni xi chʼaotjín kʼoa xijekoa̱n, kui chjoéjiaan xi kixi tíjna (Proverbios 15:21; Hebreos 5:14). Kʼianga kui chjoejiaan xi ndatjín, kao kui bakoñá josʼin nokjoaa kʼoa jonʼia. Ñaki kui én nokjoaa xi tsín síkiʼaon xi ngikʼa xi tosa binyakao. Je Niná kui xi mele nga kʼoasʼiaan (Proverbios 11:12, 13). Kʼoati bakoá nga kui xi ndatjín chjoejiaan kʼianga tsín tosasa majtininá (Proverbios 14:29). Kʼianga kui chjoéjiaan je xi ndatjín, ngisa nʼio mamiyosaa je Niná. Tonga jméni xi sʼiaan nga kui chjoéjiaan xi ndatjín. Machjénní nga chótʼayá Biblia kʼoa nga si̱tjosoán jmeni xi tso (Proverbios 2:1-5, 10, 11). Kʼoati koa̱n chótʼayá jmeni xi kisʼin Jesús kʼoa kjuintjenngiaa choa̱le.

11. Jósʼin tsakakó Jesús nga kui xi ndatjín kiskoejin kʼianga kinchja̱.

11 Jméni xi kisʼin je Jesús nga kui kiskoejin xi ndatjín. Janla koya kataʼyaa. Xi títjon, kui xi ndatjín kiskoejin kʼianga kinchja̱. Kʼianga kitsoyason, ñaki tokʼoakoanle je chjota xi kinrʼoéle nga naskánasʼin kitsoya (Mateo 7:28; Lucas 4:22). Kʼoati tsakʼéxkia je Énle Niná kʼoa nkjín kʼa nga kui kisikʼaxki̱. Kʼianga jngó jngó kjoa jaʼatojin tsabení jotso Énle Niná xi kisichjén (Mateo 4:4, 7, 10; 12:1-5; Lucas 4:16-21). Xi ijngosani, kʼianga kitsoyale Énle Niná je chjota ñaki kitsaojin ni̱ma̱le. Kʼianga jejaʼáyanile, je Jesús tsakjákao chjotale nga tjenya yandiaa kʼoa kui kitsoyale je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe. Je chjotale nʼio kitsjoanganʼiole je én xi tsakjákao kʼoa saʼnda i kitso: “A tsí tsa kjaí tsjoaya koanle ni̱ma̱ná, kʼia nga tsakjákao najmíná yaya ndiaa” (Lucas 24:27, 32).

12, 13. Jmé choa̱ xi bʼéjnaná je Jesús nga tsín tokjoán koanjtile kʼoa nga kiskosonnile jokisʼin.

12 Xi majaoni, kʼianga kui xi ndatjín kiskoejin Jesús kao kui tsakakóni jokoankjoan. Je Jesús alikui tokjoan kisijtile yaole (Proverbios 16:32). Nʼio ndʼé koan kʼoa koanle kiskoéxkó yaole (Mateo 11:29). Kʼoati tsejta koan kʼianga jñani kisatengi je chjotale (Marcos 14:34-38; Lucas 22:24-27). Xi ijngosani, alikui kisitoán ninga to taon tsaʼya (1 Pedro 2:23).

13 Je Jesús kʼoati kiskosonnile jme xi kisʼin. Si̱kjaʼaitsjenjinla tʼatsʼe je chjoón xi njín tíxijtenle (tʼexkiai Marcos 5:25-34). Je chjoón jebi jaʼatojinle je chjotankjín nga kichotjenngile Jesús kʼoa kisikao je najñole. Tojo tso kjoatéxoma je chjoón jebi aliʼya xi tjínnele sikao (Levítico 15:25-27). Tonga je Jesús alikui kinchja̱tikao. Bení anni nga kui kjoatéxoma kitsjoani je Niná. Bení nga ngisa chjíle je kjoatsjoacha kao kjoamatokon tikʼoajinni nga ñaki kʼoakjoansʼin sitjoson jotjín kjoatéxoma (Mateo 23:23). Kuinga i̱ kitsosínile: “ʼNdínaa, kui nga koankjainli, kamandani. [Tʼinlanandai], katamandai chʼinli”. Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjna.

14. 1) Jméni xi ngisa nʼio chjí tsabekon Jesús. 2) Jméni xi kisʼin nga kui títjon kisikʼéjna nga kitsoyason.

14 Xi majanni, je Jesús kui kiskoejin xi ndatjín josʼin nga tsakʼejna. Je xi ngisa tsabechjí je Jesús kuinga kitsoyason (Lucas 4:43). Kui kiskoejin je xi tsakasenkao nga kitsoyason. Jméni xi kisʼin. Tokoanjngoni kon josʼin tsakʼejna kʼoa tosa ya kisikʼayale nichxinle nga kitsoyason (Lucas 9:58). Kʼoati kisikatíonda je chjotale kʼianga je kuitsoyason nga jekuiyá (Lucas 10:1-12; Juan 14:12). Xi ijngosani, kʼoakitsole nga je tsjoánganʼiole saʼnda nga kjoetʼa xi chon sonʼnde (Mateo 28:19, 20).

KUI CHJOÉJIAAN XI NDATJÍN TOJO KISʼIN JESÚS

15. Jósʼin nga kui chjoéjiaan xi ndatjín kʼianga nokjoaa.

15 Ijngosa koya josʼin chjénngilee je choa̱le Jesús kʼianga kui chjoéjiaan xi ndatjín kʼianí nga nokjoaa. Kʼianga nokjoakoaa je ndsʼee, kui nichjén je én xi tsjoánganʼiole, ali tsakuijin kʼoaʼmilee xi sikinroajen kon (Efesios 4:29). Kʼianga ʼmiyasoán, je énná ñaki kʼoasʼin katamangóson “joni tsa tsojmi xi nda chine”, xi tsonile, nga ñaki kao kjoaxkóntokon chja̱koaa je chjota (Colosenses 4:6). Kʼoénelee yaoná nga kataʼyaa jmeni xi machjénle je chjota kʼoa jmeni xi koa̱nndosinle ánni nga jchasíñá jme én xi chja̱koaa. Kʼiatsa ñaki naskátso én kuinókjoaa, tsakui nichxin kjuinrʼoéná je chjota kʼoa tsaojin ni̱ma̱le je én xi kabichokaolee. Xi ijngosani, ñaki kui Biblia nichjén ngantsjai kʼianga ʼmiyalee chjota jmeni xi makjainná. Kui kʼoanʼiañá nga ngisa tjínle nganʼio je Biblia tikʼoajinni tojmeni xi kuixoán (Hebreos 4:12).

Tjínnele nga si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi machjénle je chjota ánni nga jchasíñá jme én xi chja̱koaa (Chótsenlai párrafo 15)

16, 17. 1) Jméni xi koasenkaoná nga tsín sasa koa̱njtininá. 2) Jósʼin bakoá nga chosonnilee. 3) Jméni xi koasenkaoná nga kui títjon si̱kʼéjnaa nga kʼuínyasoán.

16 Jokjoaan kui bakó nga kui xi ndatjín chjoejiaan. Jósʼin. Kʼianga maná chjoéxkoá yaoná. Jméni xi koasenkaoná nga tsín tokjoan si̱jtilee yaoná (Santiago 1:19). Kʼiatsa ʼya xi jokuitsoná kʼoa tsa josikaoná, si̱choyalee yaoná ánni nga kʼoakasʼínni. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisa choa ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee (Proverbios 19:11). Kʼoati koakoá nga chosonnilee. Jósʼin. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa tsínkʼia sa̱téngi je ndsʼee. Tsakui nichxin kui kjoa tjíojin xi saʼnda tsín machoyaná ñá. Ijngo koya josʼin bakoá nga chosonnilee kuinga noʼyalee josʼin síkjaʼaitsjen xi ngikʼa. Alikui koa̱n nga nʼio kʼoéne tsa jmeni nga ñaki kʼoasʼin katabitjoson josʼin mená ñá (Filipenses 4:5).

17 Josʼin nga tiyoaa kʼoati kui bakó nga kui chjoejiaan xi ndatjín. Nʼio tse kjoanda tjínná nga kʼoasʼin ʼmiyalee je chjota. Jméni xi koasenkaoná nga ñaki kui xá sʼiaan. Kuinga kui títjon si̱kʼéjnaa je xále Jeobá kʼoa nga tokoa̱njngoni tokoán josʼin nga tijnaa. Kui xi koasenkaoná nga chʼa̱sjeʼaa nichxinná tongini nga kjesa fetʼajin xi chon sonʼnde (Mateo 6:33; 24:14).

18. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená kuiyoaa ngantsjai nichxin.

18 Nʼio tsjoa maná nga ʼyaa xi tʼatsʼe Jesús nga kisʼele kjoanangitokon, kjoamatokon, kjoanʼiojin kʼoa nga kui kiskoejin xi ndatjín. Kʼianga chótʼayá jokoankjoansa je Jesús nʼio koasenkaoná. Kuinga tosi tonda kjuintjenngisíñá choa̱le Jesús. Kʼoasʼin nga ngisa koa̱nchriantʼasalee je Jeobá kʼoa koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin.

^ párr. 2 Je én xi faʼaitʼa ya 1 Pedro 1:8, 9 jé xotsakʼinle je chjotale Cristo xi ya koatio ya ngʼajmi. Tonga kʼoati bakinle tsa nda je xi i̱ koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde.

^ párr. 7 Salmo 86:12: “Bʼasjengʼale ji Jeobá Ninána kao ngayeje ni̱ma̱na, kʼoa ñaki kʼoasjejeyaña jaʼaínli ngantsjai nichxin”.

^ párr. 9 Yaa koa̱nsjaitʼa kʼali je choa̱le chjota xi nʼiojin koan ninga kjoa jaʼatojin ya rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de diciembre de 2000, pájina 24-28; ¡Despertad! xi tsʼe 22 de abril de 2003, pájina 18-21, kao ¡Despertad! xi tsʼe 22 de enero de 1995, pájina 11-15.