Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, a tibinyakaoño je ndsʼee nga tsesa xá kʼoaile

Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, a tibinyakaoño je ndsʼee nga tsesa xá kʼoaile

“Tsen tjínle nichxin tojmeni.” (ECLESIASTÉS 3:1)

1, 2. Jméni xi tjíobe je xi superintendente xi tsʼe circuito tjío.

JNGO superintendente xi tsʼe circuito kichosíxatʼa jngo jtín kʼoa tojeme fetʼale je kjoajtín xi tísʼele kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Ndsʼee jebi nʼio sasénle kʼianga nda tjíosíxá je xi chjotajchínga sʼin tjío. Xi ijngosani, tjínkʼa xi jenʼio jchínga xi jo pale jekjoan. Tonga tjín jmeni xi nʼio makjaojinle je superintendente. Kʼianga sa kichosíxatʼa kʼoakitsole nga katabinyakao je ndsʼee nga tsesa xá kʼoaile. Kʼoa itsole: “Ndsʼe, jósʼin tsakinyakao je ndsʼee nga ngisasa tse xá kʼoaile i̱ jinjtín”. Jngo xi i̱ kitso: “Ali nanda jme xi kinʼiaijin”. Kʼoa kʼoati kitso je chjotajchínga xi ngikʼa.

2 Kʼiatsa chjotajchínga sʼin tijnai, tsakui nichxin kʼoati si. Nʼio nkjín superintendente xi tsʼe circuito xi kʼoatso nga nʼio nkjín mani jtín jñani nga tsín jme xi tjíosʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga tjíobinyakao je ndsʼee nga ngisasa tse xá kʼoaile. Kataʼyala ánni nga kʼoakjimani.

3. 1) Jñáni kʼoatso je Biblia nga nʼio machjén nga kʼuínyale je ndsʼee. 2) Ánni nga katamandosinsíniná ngatsʼiaa kjoaʼmiya jebi kʼoa kao xi ijngo. (Chótsenlai nota.) 3) Ánni nga tjíokʼasíni xi chjotajchínga sʼin tjío xi ñʼai male nga binyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile.

3 Kʼiatsa chjotajchínga sʼin tijnai, nanda ʼyai nga nʼio chjíle nga binyakoaa je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile. * (Tʼexkiai nota.) Kʼoati ʼyai kʼianga nʼio nkjín ndsʼee machjén xi tsjoánganʼiole je jtín xi tjíosatío ndʼaibi kʼoa kao xi sa̱tíosa nichxin xi nroaján (tʼexkiai Isaías 60:22). * Je Biblia kʼoatso nga je xi chjotajchínga sʼin tjío katabakóyale xi kjaʼaí (tʼexkiai 2 Timoteo 2:2). Tsakui nichxin likui maʼali nga kʼoanʼiai nga̱ je familiali nisinlai kʼoa nixání. Kʼoa kʼoati kui nitjosuin je xá xi kjineli ya jinjtín kʼoa tsa jmesa xáni xi nʼio maxátíyale. Tonga tojosʼin jchaa, nʼio machjén nga si̱ʼai kʼianga kuisenkoai je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile.

TINYAKAO NDʼAIBI JE NDSʼEE NGA TSESA XÁ KATABʼAILE

4. Jósʼin síkjaʼaitsjen sakʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío.

4 Ánni nga tsín síʼa kʼasíni xi chjotajchínga sʼin tjío nga binyakao je ndsʼee. Tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa tjínle kjoandosin je xá xi kjaʼaí kʼoa ngisa nʼio maxátíyale nga sʼe̱ndajin. Kʼoa tsa kʼoasʼin síkjaʼaitsjenje̱ nga tsín machjén ndʼaibi nga kuitsoyale je ndsʼee nga xá katabʼaile. Tonga a ndatjín. Kjoaixi nga sʼe kjoa xi ngisa machjén nga sasa sʼe̱ndajinni. Tonga tsa tsín kuisenkoai je ndsʼee ndʼaibi nga tsesa xá katabʼaile tsakui nichxin ñʼai kʼoéjna je jtín nichxin xi nroaján.

5, 6. 1) Jmé xi koa̱nle jngo karro kʼiatsa tsín si̱kʼantjaiyale je siti̱le. 2) Jméni xi koa̱n kʼiatsa je xi chjotajchínga sʼin tjío tsín kuinyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile ya jinjtín.

5 Tobʼelañá, jmé xi ngisa machjénle jngo karro kʼianga sixá. A kui nga gasolina sʼe̱yale axo kuinga kʼoantjaiya siti̱le. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain nga ngisa machjén nga gasolina sʼe̱yale ánni nga koa̱n koaisíni. Tonga alikui ndatjín tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain. Nga̱ tsa tsín si̱kʼantjaiyai siti̱le karro chaan kuitsón. Kʼoa ngisani tse tao̱n sʼe̱ngili kʼoa tse nichxin sʼe̱ngili nga kʼoéndayai. Jmé xi bakóyaná choa̱ jebi.

6 Jméni xi ngisa chjíle, a kui je xá xi tjín ya jtín axo kuinga kʼuínyalee je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile. Tsakui nichxin tjínkʼa chjotajchínga xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa chjíle nga kuikjoanla sitjoson je xá xi kjinele ya jinjtín ánni nga tsín jme kjoa katasʼesíni, nga̱ ya Biblia kʼoatso nga kuikjoanla títjon kʼoailee kjoandosin je xá xi ngisa machjén (Filipenses 1:10TNM). Tonga tsa tsín síʼa xi chjotajchínga sʼin tjío nga binyakao je ndsʼee, jmé xi koa̱n. Chan likui tisʼe̱ni je ndsʼee xi xá sʼe̱nele ya jinjtín.

7. Jósʼin jchatokoán je chjotajchínga xi binyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile.

7 Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain tsa tsín nʼio machjén nga kuisenkoai je ndsʼee. Je chjotajchínga xi mandosinle je jtín binyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile. Chjotajchínga jebi nda tjíosítjoson xále kʼoa nʼio chjíle jmeni xi tjíosʼín (tʼexkiai 1 Pedro 4:10). Jósʼin binyakao je jtín kʼianga síkʼaya nichxinle nga binyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile.

NDA TICHJAIN JE NICHXINLI

8. 1) Ánni nga tjínnesínile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile. 2) Jmé xi nʼio maxátíyale nga sʼin je chjotajchínga xi ya tjíotsjoánganʼio ya ʼnde jñani nganʼio machjén. (Chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jngo xá xi nʼio maxátíyale”.)

8 Ánni nga tjínnesínile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile. Saʼnda je chjotajchínga xi nʼio tjínle kjoafaʼaitsjen machjénní nga nangitokon katama kʼoa katasíkjaʼaitsjen nga koa̱njchínga kʼoa nga tsín tikoa̱n kʼoasʼinni jmeni xi tjíosʼín ndʼaibi (Miqueas 6:8). Xi ijngosani, kʼoati katasíkjaʼaitsjen nga sakʼoa toʼi̱ma kjoa faʼainená kʼoa tsakui nichxin likui tikʼoakoa̱nniná nga si̱tjosoán je xá xi kjinená (Eclesiastés 9:11, 12; Santiago 4:13, 14). Je xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoakení je ndsʼee xi tjío ya jinjtín kʼoa kuinga bʼénesínile yaole nga binyakao xi kjaʼaí nga bakóyale jmeni xi male (tʼexkiai Salmo 71:17, 18). *

9. Kʼiáni nga ngisa nʼio koa̱nchjén je ndsʼee xi kʼoasʼin xá kʼoaile ndʼaibi.

9 Je chjotajchínga xi binyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile nʼio binyakao je jtín nga nʼio bʼejna. Mankjínní je ndsʼee xi tsjoánganʼiole je jtín kʼoa ngisa jtín sʼin batio je ndsʼee kʼoa kixi fitʼale Niná. Kʼoa nʼio machjén jebi nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼoa ngisa nʼio koa̱nchjén nichxin xi nroaján kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (Ezequiel 38:10-12; Miqueas 5:5, 6). Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, kʼiatsa tsín tiniʼalao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile, tʼetsʼiakaokjoanño ndʼai.

10. Jméni xi machjénle nga sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katasʼele nichxin nga kuinyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile.

10 Kʼoati machoyaná nga nʼio tse xá kjineli ya jinjtín nga chjotajchínga sʼin tijnai. Tsakui nichxin machjén nga ngisa choa nichxin si̱kʼayalai xá jebi kʼoa tosa je ndsʼee tisenkoai nga ngisasa tse xá katabʼaile (Eclesiastés 3:1). Kʼiatsa kʼoasʼiain ngisa nda si̱chjain nichxinli kʼoa koasenkao je jtín nichxin xi nroaján.

TIKʼÉJNANDAI NI̱MA̱LE JE NDSʼEE

11. 1) Ánni nga nʼio chjísínile jmeni xi kitso je xi chjotajchínga sʼin tjío xi xinxin naxinandále. 2) Tojo tso Proverbios 15:22, ánni nga machjénsíni nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je chjotajchínga xi kjaʼaí.

11 Je chjotajchínga xi xinxin naxinandále tjíobinyakao je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile kʼoa nʼio nda tíbichótsjoá. Chriansʼa kichjonangi kʼale jósʼin binyakao je ndsʼee. * (Tʼexkiai nota.) Kʼoa me mangóson je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa ninga xinxin ʼndele. Choa̱ jebi kui bakóná nga ngakjijnda tojñani tjío je jtín machjén kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia kʼianga binyakoaa je ndsʼee nga tsesa xá katabʼaile (1 Corintios 4:17). Ya Proverbios 15:22 kʼoatso kʼiatsa jngo chjota xi tsín skónangile xi kjaʼaí alikui nda bichótsjoá kjoa. Kjoaʼmiya jebi kʼoa kao xi ijngo kui jchaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa xi chjotajchínga sʼin tjío. Kui jchaa josʼin koa̱n koaitjenngi je xi chjotajchínga sʼin tjío kjoafaʼaitsjen jebi nga kuinyakao xi kjaʼaí.

12. Jméni xi títjon sʼin je xi chjotajchínga sʼin tíjna, kʼoa ánni.

12 Je xi títjon sʼin je xi chjotajchínga sʼin tíjna kuinga katasíkʼéjnanda ni̱ma̱le je ndsʼee xi koasenkao. Tobʼelañá, tsa jngola chjota xi tsojmi kʼoentje, títjon kjoanla síndachon je nangi. Nga̱ kʼoasʼin nga ngisa nda ma je tsojmintje. Kʼoatisʼinni, kʼiatsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna mele koasenkao jngo ndsʼee, títjon kjoanla katasíkʼéjnanda ni̱ma̱le je ndsʼee ánni nga̱ toje tíjnandasíni kʼianga kʼuínyale. Kʼoa jósʼin sikʼéjnanda je ni̱ma̱le. Koaan koaitjenngi choa̱le je profeta Samuel.

13-15. 1) Jméni xi kitsole Jeobá je Samuel. 2) Jósʼin kisikʼéjnanda Samuel je Saúl. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 3) Ánni nga kuenta sʼinsíni je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin kisikʼéjnanda Samuel je Saúl.

13 Jela kjoan tsʼato jan jmi nó tjínle kʼianga je Jeobá kʼoakitsole Samuel nga jngo chjota xi ya Benjamín tsʼe sikasénle nga katakjoéjin kʼianga je katabasentítjonle je naxinandá Israel (1 Samuel 9:15, 16). Je Samuel koanchoyale nga tsín tije koasentítjonnile naxinandá Israel nga kjaʼaí chjota jekiskoejin Jeobá. Kʼianga kisikʼéjnanda chjota jebi, je Samuel tjín xi kisʼin.

14 Kʼianga koannyaonni kʼiaa tsabexkon Samuel je Saúl. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “I tíjna ibi je chjota xi kixinnále”. Je Samuel kjitʼanangi kʼoakisʼin jmeni xi tjínndajinle kʼianga tsakjákao je Saúl. Kʼoakitsole nga katafikjenkao kʼoa kui ʼnde xi nʼio nda kitsjoale ya tʼayámixa̱ kʼoa kui yao xi ngisa nʼio nda kitsjoale. Je Samuel kʼoakitsole nga toxá je kisʼejnanile yao jebi. Xi jetsakjen yaa kikao ya ndʼiale kʼoa nda tsakjáonajmí nga tjenya yandiaa. Kʼianga jekicho, yaa kikao ya sonndʼiale kʼoa tjíofáonajmí saʼnda nga kikjayofe. Nga koannyaonni, je Samuel siti tsakʼéjtenson jko̱ Saúl, kʼoasʼin tsakakóni nga je Jeobá kiskoejin. Xijekoan tsakʼéndsoʼa kʼoa kʼoakitsosale jmeni xi sʼin. Kʼoa je Saúl jetíjnanda jmeni xi sʼin (1 Samuel 9:17-27; 10:1).

15 Je Samuel tsakasén xá je Saúl kʼianga jngo naxinandáje koasentítjonle. Kjoaixiní nga tsín mangóson kʼianga jngo ndsʼee nikʼéjnanda nga chjotajchínga kʼoa tsa siervo ministerial katama ya jinjtín. Tonga tsa kuenta sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi kisʼin je Samuel nga kisikʼéjnanda ni̱ma̱le je Saúl nʼio tse xi koakoyale. Jaola koya kataʼyaa.

JAO KOYA XI KOASENKAO JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

16. 1) Jókisʼe kon je Samuel kʼianga kisʼejinle kʼianga kʼoakitso je chjota israelita nga jngo rey katabándiaale. 2) Jméni xi kisʼin je Samuel kʼianga kʼoakitsole Jeobá nga rey katasíkao je Saúl.

16 Tisenkoai je xi kjaʼaí kʼoa kao kjoatsjoa kʼoatʼiain. Kʼianga kisʼejinle Samuel nga kʼoakitso je chjota israelita nga jngo rey katabándiaale, nʼio tsʼe kisʼele kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kichʼasjengi (1 Samuel 8:4-8). Je Samuel koankaile nga jngo rey tsjoále. Kuinga jan kʼa kʼoakitsosínile Jeobá nga katanrʼoéle jmeni xi tjíotso je chjota israelita (1 Samuel 8:7, 9, 22). Je Samuel alikui koanchi̱ni̱ke kʼoa ni koanjtikejin je chjota xi tsakʼejnayangajaole. Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Samuel nga jngo rey katakjoéjin ñaki kao kjoatsjoa kʼoakisʼin. Kuinga kisitjosonni nga tsjoake koan je Jeobá alikui tokui nga kisʼenele.

Ninga tsín ali, chʼa̱sjeʼalai nichxinli je ndsʼee

17. 1) Jósʼin kjenngile je xi chjotajchínga sʼin tjío je choa̱le Samuel. 2) Jósatío kon chjotajchínga jebi.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjotajchínga xi tjínle kjoafaʼaitsjen xi je choa̱le Samuel tjíofitjenngi kʼoa ñaki kao kjoatsjoa binyakao xi kjaʼaí (1 Pedro 5:2). Tsjoále xá je xi kjaʼaí ya jinjtín. Nʼio bechjí je xá xi sʼín je ndsʼee (2 Corintios 1:24; Hebreos 13:16). Kʼoa nʼio nda sʼele kʼianga binyakao jtín je ndsʼee (Hechos 20:35).

18, 19. 1) Je xi chjotajchínga sʼin tjío, jósʼin koa̱n sikatíonda je ndsʼee kʼianga kjesa binyakaojin. 2) Ánni nga nʼio machjénsíni nga kʼoasʼin.

18 Ali tsa to maestrojin mai, kʼoati katasʼeli kjoamiyo. Kʼianga tsabexkon Saúl je Samuel, koan kjitʼanangi rey kisikao nga tsakʼéjtenson siti̱ ya jko̱ ninga kjesa tíjnandajin. Tonga je Samuel títjon kjoanla kisikʼéjnanda je ni̱ma̱le Saúl. Jméni xi kisʼin. Kʼianga kjesa rey síkaojin, títjon kjoanla tsakjenkao xínkjín, tsakʼetsoma, tsakjáonajmí kʼoa ñatjen kisikjáya. Je Samuel kui xi koanmele nga títjon kjoanla kʼoéjnanda je Saúl kʼoa kʼiaa rey kisikao.

Kʼianga kjesa binyakaojián je ndsʼee títjon kjoanla si̱miyoaa (Chótsenlai párrafo 18 kao 19)

19 Kʼoati koa̱n sʼiain tsanda ji. Kʼianga kjesa jme xi ʼmiyajinlai je ndsʼee, títjon kjoanla timiyui. Kʼoakoa̱nni nga ngisa nda sʼe̱ kon. Jochon ya ʼndeli kui xi kuitsoni jmeni xi sʼiain nga si̱miyui je ndsʼee. Ninga tsín ali, chʼa̱sjeʼalai nichxinli. Kʼoasʼin koakonilai nga nʼio mandosinli xi tʼatsʼe (tʼexkiai Romanos 12:10). Kʼoa tsjoájinli kjoanda kʼiatsa kuisenkoai kʼoa koakolai kjoatsjoacha.

20, 21. 1) Jméni xi sʼín jngo chjotajchínga xi ñaki nda sítjoson je xále. 2) Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Jngo chjotajchínga xi ñaki nda sítjoson je xále ali tsa tobinyakaojin je ndsʼee kʼoati tsjoake (kʼoati me tso én xi koa̱nsjaili ya Juan 5:20). Ánni nga nʼio machjénsíni nga kʼoasʼin. Kʼiatsa bele kon je ndsʼee nga nʼio kjimandosinli xi tʼatsʼe ngisajin koa̱nle jmeni xi kʼuínyalai (Proverbios 17:17; Juan 15:15).

21 Kʼianga jekanikʼéjnandai je ni̱ma̱le je ndsʼee, jekoa̱n kuisenkoai. Jósʼin. Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jmeni xi koa̱n sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga kuinyakao je ndsʼee.

^ párr. 3 Kjoaʼmiya jebi kʼoa kao xi ijngo tsʼení je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga machjénní nga katamandosinná ngatsʼiaa. Nga̱ kui kuinyakao je ndsʼee nga ngisasa tse katasíxá ya jinjtín. Kʼoa kuinga machjénsíni nga kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tjole nganʼio je jtín kʼianga ngisa nkjín mani je ndsʼee xi xá tjínle.

^ párr. 3 Isaías 60:22: “Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi ʼndí kji kui kʼónya jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle. An Jeobá, ansoa sixátíyale nga kuichoka nichxin”.

^ párr. 8 Salmo 71:17, 18: “Ji Niná, ji tsakʼinyanái saʼnda nga sʼa xtia, kʼoa saʼnda ndʼaibi tojo tixinyaña nga naskánatjín je xáli. Saʼnda nga jekoa̱njchínga kʼoa jekoa̱nchxoa ntsja̱jkoa, ji Niná, ali njiotokonjinnái. Tʼaiʼndenái nga xínyale jokji tajai je chjota xi sʼa koatio kʼoa nga xínyale ngatsʼi xi sʼa nroa jokji tse nganʼio tjínli”.

^ párr. 11 Chjotajchínga jebi yaa tsʼe ya Australia, Bangladesh, Bélgica, Brasil, Corea, Estados Unidos, Francia, Guayana Francesa, Japón, México, Namibia, Nigeria, Reunión, Rusia kao Sudáfrica.