Ir al contenido

Ir al índice

Si̱chjén kjoafaʼaitsjenná kʼianga chjénngilee je Jeobá

Si̱chjén kjoafaʼaitsjenná kʼianga chjénngilee je Jeobá

“Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha.” (EFESIOS 5:1)

1. Jmé kjoanda xi títsjoáná je Jeobá.

JE Jeobá jngo kjoanda títsjoáná nga machoyaná jotjío kon xi kjaʼaí chjota ninga tsínkui kjoa tibitjatojiaan xi tjíofaʼatojin (tʼexkiai Efesios 5:1, 2). Jósʼin koa̱n chjénngilee je Jeobá. Ánni nga si̱kuindasínilee yaoná jmeni xi chaniyaa jkoaa.

2. Jósʼe kon je Jeobá kʼianga kjoañʼai chjaʼá.

2 Je Jeobá kʼoakitso nga je xi ya koai ngʼajmi yaa koatio ngantsjai nichxin. Kʼoa je xi kjaʼaí barré ʼmile i koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde. Kʼianga kuiyoaa tokʼia saʼndani ali tijme xi sikjaʼákonniná (Juan 10:16; 17:3; 1 Corintios 15:53). Tonga ndʼaibi je Niná bení jokji kjoañʼai tibitjatojiaan. Nʼio aon male nga kʼoakjima. Tobʼelañá, je Biblia kʼoatso nga nʼio aon koanle kʼianga tsabe je chjota israelita nga kjoañʼai tjíofaʼá ya Egipto (Isaías 63:9). Kʼoa nga tjíobʼéndaya yo̱ngo̱ je chjota israelita, je Jeobá tsabe jotjío kon nga tjíotsokjónle je chjotakontrale. Je Jeobá kʼoakitso nga nʼio aon male kʼianga ʼya xi choʼndale síkao, joxi xkoon tínikao male (Zacarías 2:8). Je Jeobá nʼio tsjoakená kʼoa kuinga basenkaoniná kʼianga kjoañʼai chjaʼá. Kʼoasʼin tsjoakená josʼin tsjoake jngo na̱ je ʼndíleele (Isaías 49:15). Jósʼin koa̱n chjénngilee choa̱le Jeobá. Kʼiaa nga cha̱niyaa jkoaa jósʼe̱ tokoán tsañálani xi kjoañʼai tichjaʼá (Salmo 103:13, 14).

JE JESÚS KʼOATI TSJOAKE KOAN JE CHJOTA

3. Ánni nga koanmakesíni chjota je Jesús kʼoa tsjoake koansíni.

3 Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, koanchoyale je kjoañʼai xi tjíofaʼá chjota ninga tsínkui kjoa jaʼatojin. Tobʼelañá, je chjota kjoañʼai tsakjaʼá xi totʼatsʼe je chjotatítjonle relijión. Chjota jebi énndiso kitsoyale chjota kʼoa tojé kisikʼatsen kjoatéxoma xi tsín tʼatsʼe Niná jaʼaini. Kʼoa je chjota nʼio kitsokjonle (Mateo 23:4; Marcos 7:1-5; Juan 7:13). Je Jesús alikui kitsokjonle chjota xokjoan kʼoa nikuijinla koankjainle je énndisole. Tonga koanchoyale jokisatio kon je chjota kʼoa koanmake. Kʼoakitso nga kʼoasʼin tjío joni tsa barré xi tsínle xi koʼnda (Mateo 9:36). Je Jesús jé Nʼaile kiskenngile, tsjoake koan je chjota kʼoa tsakakóle kjoamatokon (Salmo 103:8).

4. Jméni xi kisʼin je Jesús kʼianga tsabe nga kjoañʼai tjíofaʼá je chjota.

4 Je Jesús tsjoake koan je chjota, kʼoa kuinga tsakasenkaosíni nga kjoañʼai tsakjaʼá. Jé Nʼaile kiskenngile. Ñandia kʼianga nʼio kjin kikakóyason je pastrole Jesús kʼoa jenʼio kijtale kʼoa jngo ʼnde tsakásjai jñani koa̱n sikjáya. Tonga je Jesús tsabe nga nʼio nkjín chjota tjíokoyale. Bení nga nganʼio machjénle chjota jebi kʼoa kuinga “tsakʼétsʼiakao nga tsakakóyale nkjín kjoa” (Marcos 6:30, 31, 34).

KOAKOÁ KJOATSJOACHA JOSʼÍN JE JEOBÁ

5, 6. Jmé xi sʼiaan tsa mená koakoá kjoatsjoacha josʼín je Jeobá. Jngola choa̱ kʼoasi. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

5 Kʼiatsa mená koakoá kjoatsjoacha josʼín je Jeobá, machjénní nga si̱kjaʼaitsjeen jomale xi ngikʼa. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi sʼa xti, jé tísíkjaʼaitsjen jngo ndsʼee xi jejchínga, xi tsín timatsennile kʼoa xi to yánise fini. Ti jebi faʼaitsjenle nga kʼoakitso Jesús nga kʼoasi̱koaa xi ngikʼa josʼin mená nga si̱kaoná (Lucas 6:31). Tsakui nichxin kui xi mele ti jebi nga katanchja̱le xti xínkjín kʼoa fútbol koai̱síská. Tonga jé síkjaʼaitsjen je ndsʼee xi jejchínga nga tsín ma toka kʼoa tsín ma síská. Kʼoa kuinga i̱ tsosínile yaole: “Tsa anlaña xi jejchínga, jméni xi mena nga sikaona xi ngikʼa”.

6 Ti jebi kui kaníya jko̱ josʼe̱ kon tsa jelani chjotajchínga. Kuinga fákaonajmísíni ndsʼee kʼoa nrʼoésínile jme xi tso. Kʼiaa be nga nʼio ñʼai jemale ndsʼee jebi nga bʼéxkia Biblia kʼoa nga tsoyason xki̱ niʼya. Nga kʼoasʼín ti jebi majinle jme nganʼio xi machjénle je ndsʼee. Kʼiatsa kʼoati sʼin si̱jinlee yaoná jotjío kon je ndsʼee kʼoa koakolee kjoatsjoacha jé Jeobá tichjenngilee (1 Corintios 12:26).

Chjénngilai Jeobá kʼoa nda tikoai xi kjaʼaí (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin.

7 Alikui choa ñʼai maná nga nijinlee yaoná jme xi tjíofaʼatojin xi ngikʼa kʼoa ngisa tsa kje kui kjoa bitjatojinjián. Tobʼelañá, nʼio nkjín ndsʼee xi depresión tjínle kʼoa xi nʼio síkjaojin. Kʼoati tjío xi kjoaxkón jaʼatojin, tjío xi jejchínga kʼoa tjío xi totaon tsaʼya ngasʼa. Tjío xi toje tjíosíjchá ʼndíxtile. Kʼoa tjínkʼa xi tsín kotʼaya familiale, xi toje tjíosíxále Jeobá. Ngatsʼiaa kjaʼaí kjaʼaí kjoa tjínná kʼoa kjaʼaí kjaʼaísʼin machjén nga kʼoainganʼioná. Kuinga machjénsíni nga kʼoénelee yaoná nga kuinyakoaa kʼoa nga koakolee nga tsjoachaa je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin. Kuinóʼyalee jme xi tso kʼoa si̱jinlee yaoná jomale. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee nga nʼio mandosinle Jeobá jme kjoa xi tjíofaʼatojin. Kʼoa tsakui nichxin kʼoati koa̱n kuinyakoaa. Tsa kʼoasʼiaan jé Jeobá tichjenngilee (tʼexkiai Romanos 12:15 kao 1 Pedro 3:8).

KOAKOÁ KJOANDA JOSʼÍN JE JEOBÁ

8. Jméni xi tsakasenkao Jesús nga tsakakónile kjoanda je xi ngikʼa.

8 Je Jeobá nʼio bakóle kjoanda ngatsʼi chjota kʼoa Jesús kʼoati sʼín (Lucas 6:35). Jmé xi tsakasenkao Jesús nga nʼio tjao tsabe je chjota. Kui kiskaniya jko̱ josa̱tío kon chjota tsa jme xi sʼin kʼoa tsa jme xi kuitso. Tobʼelañá, ñandia jngo chjoón xi nʼio chʼao kisʼin kichokonle. Chjoón jebi nʼio kiskiʼndá kʼoa saʼnda kisikaʼnyi ndso̱ko̱ Jesús kao ndáxko̱n. Je Jesús tsabe nga nʼio kʼoamanile chjoón jebi jmeni xi kisʼin kʼoa nga ngisa chʼao sʼe̱ kon tsa tsín koakole kjoanda. Kuinga tosa kui kʼoakitsosínile jme xi nda kisʼin kʼoa nga kisichatʼasínile. Jngo chjotatítjonle relijión xi tsín kisasenle nga kʼoasʼin kisichatʼale Jesús chjoón jebi. Tonga je Jesús kʼoati tsakakóle kjoanda tsanda je chjota jebi (Lucas 7:36-48).

Kʼiatsa tjín xi mená sʼiaan, cha̱niyaa jkoaa josʼin kʼoetʼaná kʼoa josʼin kʼoetʼale xi ngikʼa

9. Tsa mená nga kʼoatisʼin koakolee kjoanda xíngiaa josʼín je Jeobá, jméni xi tjínnele sʼiaan. Jngola choa̱ tʼejnai.

9 Tsa mená nga kʼoatisʼin koakolee kjoanda xíngiaa josʼín je Jeobá, jméni xi tjínnele sʼiaan. Tiʼani nga kjesa nokjoajián títjon kjoanla si̱kjaʼaitsjeen josa̱tío kon xi ngikʼa jmeni xi kuixoán. Je pastro Pablo kʼoakitso nga je chjotale Cristo “alikui machjén nga chjotakjoasi koa̱n, tonga machjén nga ndʼé koa̱n xi tʼatsʼe ngatsʼi” (2 Timoteo 2:24). Tobʼelañá, jósʼiain kʼiatsa tsín nda tísʼín je xi naili mani. Kʼiatsa jngo ndsʼee xi jenkjín sá tsín titífichóni kjoajtínná, jókʼuínlai. Kʼianga tiʼmiyasuin, tsa jngo chjota sa̱téjin xi kʼoakuitsoli nga tsín ale, jókʼuínlai. Tsa jme xi kabʼendajin kʼoa tsín jokaʼmilai chjoónli, jósʼiain kʼianga skónangili ánni nga tsín jotsakʼinsínilai. Kʼianga kui kjoa bitjatojiaan xi kanikʼaxkiaa, machjénní nga títjon kjoanla si̱kjaʼaitsjeen jotjío kon xi ngikʼa kʼoa josʼe̱ kon jmeni xi kʼuínlee. Tsa kʼoasʼiaan alikui toxkia kuinókjoaa kʼoa jé Jeobá chjénngilee (tʼexkiai Proverbios 15:28). *

CHJINE KATAMAA JONI JEOBÁ

10, 11. Jósʼin nga chjine koaan joni tsa Jeobá. Jngola choa̱ tʼejnai.

10 Je Jeobá nʼio chjine kʼoa be jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján. Ñá alikui ʼyaa jmeni xi koa̱n, tonga kʼoati koa̱n chjine koaan joni tsa Jeobá. Kʼiatsa tjín xi mená sʼiaan, cha̱niyaa jkoaa josʼin kʼoetʼaná kʼoa josʼin kʼoetʼale xi ngikʼa. Alikui kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota israelita. Alikui kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi koa̱n tsa tsín sitjosonle je Jeobá. Alikui tsabechjí kjoamiyo xi kisʼele kao Niná kʼoa alijme kjoanda tsakakó. Je Moisés tsabe nga xin ndiaa tjíofiya je chjota israelita kʼoa kuinga to chjotachini kitsonile. Kʼoakitsole nga tsa jelani xi chjine koan kuijin kisikjaʼaitsjen josʼin kuichotsjoá jmeni xi kisʼin (Deuteronomio 31:29, 30; 32:28, 29).

11 Nga katamachoyaná josʼin nga chjine koaan, jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Kʼiatsa jetjínli xi chjakoai, tsakui nichxin ñʼai koa̱nno nga si̱kuindao yaono nga tsín kjoachajngi jtsaojion. Jósʼiain nga chjine koai̱n. Kuinga kʼoéchjoalai yaoli. Alijmejin xi nʼiai xi chʼaosʼin sikʼéjnali ngixko̱n Jeobá. Je Niná kui xi mele nga chjine katamai. Kʼiatsa tsín si̱kuindalai yaoli tochale kjoa ska̱jin (Proverbios 22:3).

SI̱KUINDALEE YAONÁ JMENI XI NIKJAʼAITSJEEN

12. Ánni nga si̱kuindasínilee yaoná jmeni xi nikjaʼaitsjeen.

12 Kʼiatsa chjinee si̱kuindajinlee yaoná jmeni xi nikjaʼaitsjeen. Je kjoafaʼaitsjenná mangóson joni tsa lʼí. Je lʼí ma nda machjén nga̱ ma kui bʼendañá tsojmi. Tonga tsa tsín chónlee je lʼí koaká je niʼyaná kʼoa saʼnda sikʼienná. Kʼoatisʼin mangóson je kjoafaʼaitsjenná. Kʼiatsa kui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tsoyaná je Jeobá nda kjuinkoaa yaoná. Tonga tsakui si̱kjaʼaitsjeen xi chʼaotjín kʼoa kui cha̱niyaa jkoaa nga tinichajngiaa tochale kui kjoa jtsaojiaan. Kʼoa alikuijin timiyoná koa̱nni je Jeobá (tʼexkiai Santiago 1:14, 15).

13. Jméni xi kiskaniya jko̱ je Eva.

13 Kataʼyala je choa̱le je Eva, je chjoón xi títjon tsakʼejna. Je Jeobá kʼoakitsole je Adán kao Eva nga tsínkui katakjine “je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín” (Génesis 2:16, 17). Tonga je Na̱i i kitsole Eva: “Likui kuiyáo. Je Niná bení kʼianga je nichxin nga kui chi̱nao tjóxʼángi xkon kʼoa koa̱nngósonño kao Niná, nga jchao xi ndatjín kao xi chʼaotjín”. Kui xi kitsonile nga koa̱n je kʼoakuitso je Eva jmeni xi ndatjín kao xi chʼaotjín. Je Eva kʼoasʼin kiskaniya jko̱ nga ngisa nda kʼoéjna. Kʼianga kui kisikjaʼaitsjen kui koanmekon nga ski̱ne je tole yá, kʼoa kʼoakisʼin. Xijekoan, kʼoati kitsole je xʼinle nga katakjine kʼoa kʼoati kiskine (Génesis 3:1-6). Kʼoa xi totʼatsʼe jebi kui “xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde” kʼoa “kʼoasʼin tjín kjoabiya xi totʼatsʼe jéebe” (Romanos 5:12). Je Eva alikui kisikuindale yaole jmeni xi kisikjaʼaitsjen.

14. Jméni xi tso je Biblia xi tʼatsʼe kjoachajngi.

14 Kjoaixiní nga tsín tsa kjoachajngi kisʼin je Eva. Tonga ya Biblia kʼoatsokixi nga chʼaotjín nga kjoachajngi chaniyaa je jkoaa. Je Jesús kʼoakitso kʼianga jngo chjota xi kjoachajngi kaníya jko̱ kao jngo chjoón xi tsín tsa chjoónle mani jetísíchajngi “jajin ni̱ma̱le” (Mateo 5:28). Je pastro Pablo kʼoati kitso nga tsín tongini kuiyondalee nga kui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín (Romanos 13:14).

15. 1) Jméni xi ngisa nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan. 2) Ánni nga nʼio kʼoénesínilee yaoná nga kʼoasʼiaan.

15 Je Biblia kʼoati tso nga kui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi mele Jeobá kʼoa nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen nga tse tao̱n si̱kinjee. Nikʼiajinla nga tsjoa koaya tokoán je tao̱n kʼoa nga nda sikatíoná (Proverbios 18:11). Je Jesús kʼoakitso kʼiatsa jngo chjota xi nʼio bʼénele yaole nga tse tao̱n kuinje̱le kʼoa kui títjon síkʼéjna tikʼoajinni je Jeobá to chjotachininí. Ninga tísʼele tao̱n tonga “ali nyinájin tʼatsʼe Niná” (Lucas 12:16-21). Ngisa chjíle nga kʼoénelee yaoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Niná nga̱ jngoyale kui tibʼejnatjoá “kjoanyiná ya ngʼajmi” (Mateo 6:20). Kʼoasʼin nga tsjoa sʼe̱ya tokoán kʼoa tsjoa kʼoé kon je Jeobá (Proverbios 27:11). Nga miyole Jeobá maa ngisa nʼio chjíle tikʼoajinni jotjín tao̱n tjín i̱ Sonʼnde.

ALIKUI NʼIO SI̱KJAOJIAAN

16. Jmé xi sʼiain tsa jme xi nʼio kjimakjaojinli.

16 Kʼiatsa mená nga nyiná koaan i̱ Sonʼnde, nʼio tse kjoanikjaojin sʼe̱ná (Mateo 6:19). Je Jesús kʼoakitso nga nʼio ñʼai koa̱nná nga je Jeobá si̱kʼéjnatítjoán kʼiatsa tokui tinikjaʼaitsjeen ngantsjai je tao̱n (Mateo 13:18, 19, 22). Xi ijngosani, tjínkʼa chjota xi nʼio síkjaojin nga kui kaníya jko̱ nga tjín xi koa̱nle. Kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen, tsakui nichxin tjóchʼinná kʼoa alikui tije Jeobá si̱nʼiotʼañá. Je Biblia kʼoatso nga tse kjoaba bʼejnajin je chjota xi nʼio síkjaojin, tonga jngo “én xi nda tso” kui xi tsjoa báya kon (Proverbios 12:25). Jmé xi sʼiain tsa jme xi nʼio tinikjaojin. Tinókjoakoai jngo testigole Jeobá xi nda bexkonli. Koaan kuinókjoakoai tsa je xijcháli, xʼinli, chjoónli kʼoa tsa jngo xi nʼio miyoli mani. Koaan tsjoánganʼioli nga si̱nʼiotʼai je Jeobá kʼoa nga tsín tinʼio si̱kjaojinni.

Kʼiatsa jme xi nʼio makjaojinli, tʼetsʼoalai Jeobá kʼoa tikjaʼaitsjain je nganʼio xi tsjoáná

17. Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga jme xi tinikjaojiaan.

17 Je Jeobá ngisa nʼio nda be jmeni xi tibitjatojiaan tikʼoajinni toʼyani kʼoa koaan koasenkaoná kʼiatsa ba tjínná. Je Pablo i kitso: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo” (Filipenses 4:6, 7). Kʼiatsa jme xi nʼio makjaojinli, kui tikjaʼaitsjain je nganʼio xi tsjoáná je Jeobá nga tosi tonda miyole koaan. Tobʼelañá, nga basenkaoná jé síchjén je ndsʼee xi tjío ya jinjtín, je xi chjotajchínga sʼin tjío, je choʼnda xi nʼiotʼakon, je ánkje kʼoa kao Jesús.

18. Jméni xi koa̱n cha̱niyaa jkoaa.

18 Kjoaʼmiya jebi kui kabakóyaná josʼin koa̱n si̱chjén kjoafaʼaitsjenná nga chjénngilee je Jeobá nga katamachoyaná jomale je xi ngikʼa (1 Timoteo 1:11, TNM; 1 Juan 4:8). Kui kaʼyaa kʼianga ngisa tsjoa sʼe̱ná kʼiatsa koakoá nga tsjoachaa xi ngikʼa kʼoa koakolee kjoanda, nga si̱kjaʼaitsjeen josʼin kuichotsjoá jmeni xi nʼia kʼoa nga tsín nʼio si̱kjaojiaan. Kuinga cha̱niyasíñá jkoaa jokoa̱nchon ya ʼNdenaxó kʼoa chjénngilee je Jeobá (Romanos 12:12).

^ párr. 9 Proverbios 15:28: “Je ni̱ma̱le chjota xi kixi títjon kjoanla síkjaʼaitsjenjin kʼoa kʼiaa nchja̱, tonga je tsʼoa chjotatsʼen toxkia nchjaa én xi chʼaotjín”.