Ir al contenido

Ir al índice

Tikuindalai yaoli je Na̱i

Tikuindalai yaoli je Na̱i

“Tiyochonʼndao, nga̱ je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne.” (1 PEDRO 5:8)

1. Jméni xi kisʼin jngo ánkje xi miyole Jeobá ma tsakai.

KʼIANGA sʼa títjon, jngo ánkje tsakʼejna xi miyole mani je Jeobá. Tonga ánkje jebi chan kui koanmele nga je katabʼétsʼoale chjota ʼndele nga Niná kʼoetsʼoale. Kʼianga tokui kisikjaʼaitsjenʼnde chaan tsakajngijée (Santiago 1:14, 15). Yátsʼin tsakasénle Jeobá “kʼoa nʼaile kjoandiso” tsakʼin (Juan 8:44). Alikui ʼyaa joʼmi xi ñaki jaʼaínle ánkje jebi kʼianga kjesa bajngijéejin, tonga Na̱i ʼmilee.

2, 3. Ánni nga “Satanás”, “Na̱i”, “ye̱” kʼoa “cho̱toán” ʼmisínile je kontrale Jeobá.

2 Je xi nʼio kontra tíjnale je Jeobá kao je chjota jéní Na̱i. Ya Biblia kʼoatsoná jokji tsʼen je Na̱i. Tobʼelañá, “Satanás” tsole kʼoa kui tsoyanile nga tsakʼejnachjoale Niná. Kui kʼoatsonile nga tsín sasénle josʼin batéxoma je Jeobá kʼoa tíbʼejnachjoale. Je Satanás alikui mele nga Jeobá koatexoma.

3 Ya Apocalipsis 12:9, Na̱i tsole je Satanás. Je én xi Na̱i tso kui tsoyanile ʼyani xi énndiso fáne xi kjaʼaí. Je Na̱i kʼoakitso nga chjotandiso je Jeobá. Kʼoa kʼoati “ye̱ jchínga” ʼmile, kui kʼoaʼminile nga ye̱ kisichjén nga tsakʼanachale je Eva. Kʼoati cho̱toán ʼmile nga̱ nʼio tsʼen. Alikui mele nga katabitjoson jmeni xi kitso je Jeobá. Kui xi mele nga katafeson ngatsʼi je choʼndale Niná.

4. Jméni xi kuitsoyaná kjoaʼmiya jebi.

4 Je Na̱i kontra tíjnale Jeobá kao naxinandále. Je Na̱i kui xi mele nga tsín tije Jeobá si̱xánilee. Kuinga i̱ tsosíniná je Biblia: “Tiyochonʼndao, nga̱ je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Pedro 5:8). Kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi kuitsoyaná josʼin koa̱n si̱kuindalee yaoná je Na̱i.

JE SATANÁS TJÍNLE NGANʼIO

5, 6. 1) Tatiola kʼai choa̱ jñani kʼoatso jokji nganʼio tjínle je ánkje. 2) Ánni kʼoatsosíni Biblia nga male síkʼien je Na̱i.

5 Je ánkje tse nganʼio tjínle (Salmo 103:20). Ngisa nʼio tjínle kjoafaʼaitsjen kʼoa ngisa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni ñá. Je ánkje xi kixi tjíofitʼale Niná kui xá síchjénni nganʼiole kʼianga kui kʼoasʼín xi ndatjín. Tobʼelañá, ya Biblia kʼoatso nga jngo ánkje xi 185,000 sondado kisikʼien nga tojngo nitje̱n je xi kontra tsakatiole naxinandále Niná. Alikuijin koa̱nle kʼoasʼin xi to jngo chjota kʼoa ninga chjotakjoajchán (2 Reyes 19:35). Kʼoati ñandia, kʼianga jngo ánkje tsakʼaonsje ya yandoyá je pastrole Jesús. Kiskoʼai xo̱ntjoa, tsakʼaonsje je pastro kʼoa tikʼoasʼin tsakʼéchjoani ndoyá kʼoa saʼnda tsín tsabe je sondado xi ya tjíosíkuinda (Hechos 5:18-23).

6 Tojosʼin tiʼyaa, je ánkje xi kixi tjíofitʼale je Niná kui xá síchjénni nganʼiole nga kui kʼoasʼín xi ndatjín. Tonga je Na̱i kui xá síchjénni nganʼiole nga kui kʼoasʼín xi chʼaotjín. Kʼoa tse nganʼio tjínle. Kʼoa kuinga “je na̱i xi batéxoma sonʼndebi” kʼoa “je niná xi tsʼe sonʼndebi” tsosínile Biblia (Juan 12:31; 2 Corintios 4:4). Kʼoati tso nga kʼoati male josʼin síkʼien (Hebreos 2:14, TNM). Ali tsakuijin xi tsonile jebi nga ñaki jesoa síkʼien ngatsʼi je chjota. Tonga ánni nga kʼoatsosíni Biblia nga kʼoati male josʼin síkʼien. Xi títjon, kuinga je xosʼín nga jtike katama xínkjín chjota kʼoa tsʼen katama. Xi majaoni, kuinga totʼatsʼe nga tsakajngijée je Adán kao Eva kʼoa nga kʼoasʼin kiskatʼaniná jée kao kjoabiya (Romanos 5:12). Kʼoa kuinga kʼoakitsosíni Jesús nga male síkʼien kʼien je Na̱i (Juan 8:44). Tojosʼin tiʼyaa, je Na̱i tse nganʼio tjínle.

Tokao nganʼiole Jeobá nga koa̱n si̱kinjelee je Na̱i

7. Tatiolai choa̱ xi faʼaitʼa je Biblia jñani kʼoatso nga tjínle nganʼio je na̱i xi ndajin.

7 Kʼianga kontra biyolee je Na̱i kʼoati kontra biyolee xi je fijtakao. Je xi fijtakao je Na̱i jéní na̱i xi ndajin, kʼoati yátsʼi̱n tsakinyále Niná ánkje xokjoan (Apocalipsis 12:3, 4). Ya Biblia faʼaitʼa choa̱ xi bakó nga ngisa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni ñá kʼoa male nga kjoañʼai síkjaʼáná (Mateo 8:28-32; Marcos 5:1-5). Alikui koa̱n si̱chajiaan nga tjínle nganʼio je Na̱i kao je na̱i xi ndajin (Mateo 9:34). Tokao nganʼiole Jeobá nga koa̱n si̱kinjelee.

JE NA̱I NʼIO TSʼEN

8. 1) Jméni xi mele Na̱i. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 2) A kʼoakji chʼao chon je sonʼnde jokji tsʼen je Na̱i, jósingái ji.

8 Je Na̱i nʼio tsʼen. Tojosʼin kaʼyaa ya párrafo 4, je Biblia kʼoatso nga ya mangóson jngo xa xi tíbaté xi nʼio baole. Jé jekjinentsja sonʼnde jña tiyosoán, tonga alikui tokui xi mele (1 Juan 5:19). Je Na̱i kʼoati mele sikjeson je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kao je xi koatio i̱ Sonʼnde “xi kjaʼaí barré” ʼmile (Juan 10:16; Apocalipsis 12:17). Jé xotísʼín nga katafitjenngike chjota je xi ñaki chjotale Cristo ma, kʼoatísʼín saʼnda nga siglo 1 saʼnda ndʼaibi.

9, 10. 1) Jósʼin tsakʼetʼale Na̱i je naxinandá Israel. 2) Ánni nga kʼoasʼin naxinandá Israel tsakʼétʼasínile je Na̱i. 3) Jósʼele je Na̱i kʼianga jngo choʼndale Niná bajngijée.

9 Jngo xa xi baole alikui mamale je cho̱ xi kjine, ni kʼia nga sʼa tísíkʼien kʼoa ni kʼia nga jekakjine. Tikʼoasʼinni, je Na̱i alikui mamake je chjota xi bʼétʼale. Tosi̱kjaʼaitsjenla josʼin tsakʼetʼale je naxinandá Israel. Jé xokisikao Zimrí nga kjoachajngi kisʼin kʼoa kao Guehazí nga kui kiskoé tsojmi xi tsín je bʼakaole. Nga kʼoakisʼin tse kjoañʼai kisʼe. Kʼoa je Na̱i nʼiojin tsjoa koanle nga je kinjele (Números 25:6-8, 14, 15; 2 Reyes 5:20-27).

Je Na̱i ñaki nʼio tsjoa male kʼianga jngo choʼndale Niná bajngijée (Chótsenlai párrafo 10)

10 Ánni nga kʼoasʼin naxinandá Israel tsakʼétʼasínile. Kuinga be nga ya kjoaʼaíni je Mesías. Kʼoa be nga je Mesías kjoaʼaxin kʼoa nga koako nga toje Jeobá xi tiʼndele koatexoma (Génesis 3:15). Je Na̱i kui xi koanmele nga tsín nda koatio ngixko̱n Jeobá je chjota israelita, kʼoa ñaki tsakásjaile kʼianga jée katabajngi. Alikui koanmake je David kʼianga kjoachajngi kisʼin. Kʼoati tsín koanmake je Moisés kʼianga tsín jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile je chjota israelita. Je Na̱i ñaki nʼio tsjoa male kʼianga jngo choʼndale Niná bajngijée. Kui síchjén nga besin je Jeobá (Proverbios 27:11).

11. Jméni che̱n xi tsakui nichxin kisikatíole Na̱i je Sara.

11 Je Na̱i jtike koan je familia jñani kjoaʼaíni je Mesías. Tosi̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koan kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Abrahán nga “naxinandáje” sikao (Génesis 12:1-3). Kʼianga tjío ya Egipto je Abrahán kao Sara, je xi rey tíjna naxinandá jebi kikao je Sara nga je kuixankao. Tonga jé Jeobá tsakʼasjentjai (tʼexkiai Génesis 12:15, 17). * Kʼoakjoánti kisʼin ijngo rey xi tsakʼejna ya naxinandá Guerar kʼianga kjesa tsinjin je Isaac (Génesis 20:1-7). A jé Na̱i xokisʼin tsokʼoa kʼianga je rey xokjoan je kisimekon je Sara. Ya Biblia alikui kʼoatso. Tonga tsa si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio naskánakjoan tsojmi kisikatío Sara ya naxinandá Ur kʼoa nga to ndʼianajño kikʼejnaʼya nga jekoanni, tsakui nichxin kui koanmele je Na̱i nga kui katasímekon Sara je tsojmichjí xi tjínle rey xokjoan kʼoa nga yátsʼi̱n katabasénle je xʼinle kao Jeobá. Je Na̱i nʼiojin tsjoa koanle kʼiatsa tsín ya ntje̱le Sara jaʼaini je Mesías. Je Na̱i alikui kini nga kuixo̱ya kjoabixanle chjoón jebi, nga chʼaosʼin kʼoéjna ngixko̱n chjota kʼoa nga tsín timiyole Jeobá koa̱nni. Je Na̱i nʼio chʼao kjoan.

Alikui fini je Na̱i jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín

12, 13. 1) Jméni xi kisʼin je Na̱i kʼianga kitsin je Jesús. 2) Jósʼin bekon Na̱i je xti xi Jeobá tjíosíxále, jósingái ji.

12 Xi jejaʼato siento nó kʼiaa kitsin je Jesús. Je Na̱i alikui kisasenle kʼianga nʼio naskánakisʼe ʼndílee jebi. Tsabe kʼianga ya familiale Abrahán jaʼaini kʼoa nga je xi Mesías koa̱n. Xi ijngosani, je Jesús jé kjoaʼaxin ngayeje jmeni xi tsoʼbasʼín je Na̱i (1 Juan 3:8). A kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Na̱i kʼianga chʼaotjín tsa jngo ʼndí sikʼien. Majain. Alikui fini je Na̱i jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Sasa tsakásjainile kʼianga sikʼien je Jesús. Jméni xi kisʼin.

13 Kʼianga kisʼejinle je rey Herodes nga jekitsin “je chjotatítjonle chjota judíos”, nʼio koanjtile kʼoa koanmele nga sikʼien (Mateo 2:1-3, 13). Kuinga kʼoakitsosíni nga katanikʼien ngatsʼi xtiʼndí xi sʼa jao nóle kʼoa kao xi ngisa ʼndíkjoan ya naxinandá Belén kʼoa kao ʼnde xi tjíondaile (tʼexkiai Mateo 2:13-18). Je Jesús tsʼangi. Tonga jméni xi bakóyaná jebi xi tʼatsʼe Na̱i. Kuinga tsín chjí bekon je kjoabijnachonle chjota ninga tsʼe xtiʼndí. Je Na̱i ñaki kui mangóson jngo xa xi tíbaté. Alikui si̱chajiaan kʼianga nʼio tsʼen.

JE NA̱I MELE KʼOANACHANÁ

14, 15. Jósʼin bʼanachale Na̱i je chjota.

14 Je Jeobá nʼio tsjoakená (1 Juan 4:8). Kʼoa je Na̱i bení nga tokʼia nga koa̱n kontra koatiole Niná je chjota tsa kʼoanachale. Jósʼin bʼanachale. Kuinga tsín katabe je chjota “nga machjénle tʼatsʼe Niná”. Xi tsonile, jé xosʼín nga tsín beni chjota nga tjínnele simiyo je Niná (Mateo 5:3, TNM). Je Na̱i nʼio nkjín chjota tíbʼanachale kʼianga tsín katasʼejinle jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná (2 Corintios 4:4).

15 Je Na̱i bení nga kui xi mele je Jeobá nga toje kʼoétsʼoalee (Éxodo 20:5). Kʼoa kuinga relijión ndiso síchjénsíni nga bʼanachale je chjota. Nʼio nda sʼele kʼianga kui bʼétsʼoale chjota je chjotajchíngale, je tsojmi xi tjín sonʼnde, je cho̱ kʼoa tsa jmesani, nga tsín je Jeobá katabʼétsʼoale. Je xi kui bʼétsʼoale kʼoasʼin makjainle nga kʼoasʼin sasénle je Niná, tonga alijmeni chjíle je kjoamakjain xi tjínle kʼoa kao kostumbre xi tjínle. Kʼianga nichxinle je Isaías kʼoati kui kjoa kitsaojin je chjota israelita. Je Jeobá tsakasenkao kʼoa kui kisingósonkao je relijión ndiso kao tsojmi xi chine xi tsín jme chjíle. Kitsole: “Ánni nga tojo tao̱n tibʼechjísíño xi tsínni nioxtila, ánni nga ya nikjesínilao je xi njesonno xi tsínni maskiño. Ndakjoan tinóʼyanáo kʼoa kui chi̱nao xi ñaki nda” (Isaías 55:2).

Je Na̱i kʼoati bʼanachale je choʼndale Niná

16, 17. 1) Ánni nga “titjájtonnái, ji Satanás” kitsosínile Pedro je Jesús. 2) Jósʼin bʼanacha je Na̱i.

16 Je Na̱i kʼoati bʼanachale je choʼndale Niná. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koan kao Jesús kʼianga kʼoakitsole je chjotale nga tojeme si̱kʼien. Je Pedro nʼio tsjoake koan je Jesús, saʼnda kʼoakitsole nga tsín kʼoakatamatʼain. Tonga Jesús kitsole: “Titjájtonnái, ji Satanás” (Mateo 16:22, 23). Ánni kʼoakitsosíni Jesús. Kuinga be nga xá tjínnenile si̱kʼien nga kʼoasjentjai je chjotasonʼnde kʼoa nga koako nga to chjotandiso je Na̱i. Nʼio chjíle nga kʼoasʼin kʼoa alikui koa̱n tsa to yaolela koaini je Jesús. Nʼiojin tsjoa kisʼele je Na̱i kʼiatsa tsín tjenyatokon tsakʼejna je Jesús.

17 Jetochoasa nichxin tíjnale jmeni xi chon je sonʼnde. Kuinga kʼoati nʼio chjísínile nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Na̱i kui xi mele nga kui kuenta sʼiaan jmeni xi kjimachon kʼoa nga kʼoétsaojiaan jmeni xi chon je sonʼnde. Kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga nʼiosa tse chale nga kjoetʼa xi chon sonʼnde kʼoa tsa maije̱ nga likʼia kjoaʼaí kjoafetʼa. Tonga alikui kʼoatjín. Tjenyatokon kuiyoaa kʼoa alikui si̱chajiaan nga nichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi (Mateo 24:42).

18, 19. 1) Jméni xi mele je Na̱i nga katamakjainná. 2) Jósʼin basenkaoná je Jeobá.

18 Je Na̱i kʼoati kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga tsín tsjoakená je Jeobá kʼoa nga tsínkʼia sichatʼa je jéená. Tonga kʼoati toxokʼoatjín. Je Biblia itso: “Niná tjínle kjoakixi, likui chajinle xáno kao je kjoatjaocha xi tsen tsaʼyanino xi tʼatsʼe jaʼaínle” (Hebreos 6:10). Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá nʼio bechjí ngayeje jmeni xi nʼia xi tʼatsʼe (tʼexkiai 1 Corintios 15:58). Tonga je Jeobá, alikui tsjoake kʼoa alikui sichatʼale je Na̱i. Kuinga tsín kʼoaiʼndesínilee je Na̱i nga kao kjoandisole kʼoanachaná.

19 Kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa nga tjínle nganʼio je Na̱i, nga nʼio tsʼen kʼoa mele kʼoanachaná. Tonga koaan si̱kinjelee nga̱ jé Jeobá basenkaoná. Ya Biblia tongini bájinkonná tʼatsʼe che̱n xi síchjén je Na̱i ánni nga tjenyatokon kuiyosíñá (2 Corintios 2:11). Tonga ali tsa tokui xi machjén nga jchaa jme che̱n xi síchjén je Na̱i. Machjénní nga kuixkantʼakoaa. Kuinga i̱ tsosíni je Biblia: “Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino” (Santiago 4:7). Ya kjoaʼmiya xi ijngo jan koya che̱n jchaa je xi síchjén je Na̱i kʼoa kui kuitsoyaná jósʼiaan nga tsín ya jtsaoyaa.

^ párr. 11 Génesis 12:15, 17: “Kʼoa je chjotatítjonle Faraón kʼoati tsabe kʼoa nda kinchja̱le Faraón xi tʼatsʼe, kʼoa je chjoón yaa kichani ya ndʼiale Faraón. Kʼoa je Jeobá nʼio tse kjoañʼai kichokaone Faraón kao yaniʼyale xi totʼatsʼe Sarai, je chjoónle Abrán”.