Ir al contenido

Ir al índice

Kixi tʼintʼalai Chjotaxále Jeobá

Kixi tʼintʼalai Chjotaxále Jeobá

“[Je chjotana] ali tsʼe sonʼndejin.” (JUAN 17:16)

KJOAJNDA 18, 54

1, 2. 1) Ánni nga tsín ya nojinsíñá yaoná je kjoa xi síxkoa̱ya je chjota. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.) 2) Jósʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsʼe naxinandále, kostumbrele kʼoa kao equipo xi finile. 3) Jméni xi ma kʼianga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen chjota nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi ngikʼa.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio xkoa̱ya tjío je chjota xi totʼatsʼe nga ngʼa male xi tʼatsʼe naxinandále, josʼin tsen yaole kʼoa jme kostumbre xi tjínle. Tonga ñá xi choʼndale Jeobá maa alikui kʼoanʼia kʼoa alikui ya nojiaan yaoná je kjoa xi síxkoa̱ya chjota. Kuinga tsín kʼoanʼiañá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa nga mená si̱tjosonlee (1 Juan 5:3). Alikui mangínñá jñani tiyoaa kʼoa jñani kitsiaan, kui mangíntjenngiaa kjoatéxomale Jeobá. Xi ngisa mandosinná kuinga bʼainganʼiolee je Jeobá kao chjotaxále (Mateo 6:33). Kʼoa kuinga tsín i̱ nojinsíñá yaoná je sonʼnde (tʼexkiai Juan 17:11, 15, 16; Isaías 2:4).

2 Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa chjíle naxinandále kao kostumbrele tikʼoajinni xi kjaʼaí. Kʼoati tjío chjota xi kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota xi síská nga ngisa chjíle je equipo xi finile. Yaa nroani nga kʼoasʼin kjan chjota, nga jtike ma xínkjín kʼoa nga saʼnda síkʼien je xi tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen. Ninga tsín ya nojiaan yaoná kjoa jebi, tsakui nichxin kʼoati bʼetʼaná, ñá kao familianá. Xi totʼatsʼe jebi tsakui nichxin saʼnda kjoa kuitjátojiaan. Kʼoa aon maná kʼianga jme xi tsín kixi tjín matʼeen, nga̱ je Jeobá kʼoasʼin kisindaná nga ʼyaa jmeni xi kixi tíjna kʼoa jmeni xi mai (Génesis 1:27; Deuteronomio 32:4). Kʼiatsa jme xi tsín ndasʼin jngo chjotaxá, tsakui nichxin mená chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa. Tsa kʼoakjimaa, jónʼia.

3, 4. 1) Ánni nga tsín ya nojinsíñá yaoná je kjoa polítika kʼoa nga tsín kjoajchán mangínjinsíñá. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Nʼio nkjín chjota xi ya tsjonjin yaole je kjoa xi sʼín chjota polítiko nga̱ jé chjotaxá xotsole nga kʼoakatasʼín. Tonga ñá, xi ñaki chjotale Cristo maa, alikui kjoa polítika nojiaan yaoná kʼoa ni kjoajchánjinla mangínjiaan. Ánni. Kuinga je Jesús chjenngilee (Mateo 26:52). Alikui kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi ndatjín i̱ Sonʼndele je Na̱i (2 Corintios 2:11). Kuinga tsín ya nojinsíñá yaoná je kjoa xi tjín sonʼnde (tʼexkiai Juan 15:18, 19).

4 Kʼianga chjotajée maa, tsakui nichxin tjín chjota xi tsín nda ʼyatokoán xi totʼatsʼe nga tsín mangósoán (Jeremías 17:9; Efesios 4:22-24). Kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná josʼin koasenkaoná je Biblia nga tsínkui kʼoéyaa jkoaa jmeni xi síxkoa̱ya je chjota. Kʼoati koasenkaoná nga kʼoasʼin jchatokoán chjota josʼin bekon Jeobá kao Jesús. Kui xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Chjotaxále Niná.

ÁNNI NGA TOJE JEOBÁ BʼAINGANʼIOSÍNILEE

5, 6. 1) Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jesús tʼatsʼe chjota. 2) Ánni nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjensíni.

5 Kʼianga ñʼai mali nga tsín ʼya xi kʼuíntʼalai, koaan chjónangilai yaoli: “Jméni xi kisʼin tsa jelani Jesús”. Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, je chjota xi tsakatio naxinandá Judea, Galilea kao Samaria alikui nda kikao xínkjín. Tobʼelañá, je chjota judío kao chjota samaritano alikui tsakjákao xínkjín (Juan 4:9). Kʼoa jao relijión tsakatio xi fariseo kʼoa saduceo tsakʼin xi ñaki totsakjáotiʼndee (Hechos 23:6-9). Kʼoa je chjota judío xi kjoatéxomale Moisés kiskotʼaya kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi tsín kiskotʼaya kjoatéxoma (Juan 7:49). Kʼoa nkjín chjota xi jtike koan je xi tao̱nbasen bʼéxkó kao chjota romano (Mateo 9:11). Tonga je Jesús alikui ya kitsjonjin yaole kjoa jebi. Kjoaixiní nga kisitoánntjai xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa bení nga je chjota judío kiskoejin nga naxinandále koa̱n. Tonga ninroajinla nichxin kʼoakitsole je chjotale tsa ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi ngikʼa (Juan 4:22). Tosa kui kitsoyale nga tsjoake katama ngatsʼi chjota (Lucas 10:27).

6 Je Jesús tongóson sʼin tsabekon toʼya chjotani. Niʼyajin xi ngisa ngʼa tsakʼasje. Ánni. Kuinga kui xá kisindani Jeobá je chjota nga kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole xi sitse sonʼnde (Génesis 1:27, 28). Je Jeobá kao Jesús alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsa tjín chjota, tsa naxinandá kʼoa tsa én xi ngisa chjíle tikʼoajinni xi ngikʼa (Hechos 10:34, 35; Apocalipsis 7:9, 13, 14). Kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen tsanda ñá (Mateo 5:43-48).

7, 8. 1) ʼYáni xi bʼainganʼiolee xi chjotale Cristo maa, kʼoa ánni. 2) Jméni xi si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe kjoa xi tjín sonʼnde.

7 Ñá xi chjotale Cristo maa, nijngojinla chjotaxá sonʼnde bʼainganʼiolee. Tojékjoan Jeobá kao chjotaxále xi bʼainganʼiolee. Ánni. Kuinga tojesa xi nʼio nda batéxoma. Je Na̱i kʼoakitso ya ʼndenaxóle Edén nga tsín nda batéxomale Jeobá je chjota. Je Na̱i kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda tísʼín tikʼoajinni je Niná kʼoa kui xi mele nga kʼoatisʼin katasíkjaʼaitsjen je chjota. Je Jeobá títsjoáʼnde nga je xi katatsoni nga jngó jngó chjota ʼyá chjotaxá xi tsjoánganʼiole. Kuinga chjónangisínilai yaoli: “A kuinga sitjosonnile je Jeobá nga ʼbe nga toje xi ngisa nda batéxoma. A ñaki tjínjngo tokoan nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín. Axo kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín machjénná nga Niná koatexomaná” (Génesis 3:4, 5).

8 Tobʼelañá, kʼiatsa ʼya xi skónangili josʼin nikjaʼaitsjain tʼatsʼe jngo partido kʼoa tsa tʼatsʼe jngo jtín xi kʼoati mangóson joni tsa partido, jósí. Kjoaixi nga tjínkʼa xi mele kʼoasʼin jotso kʼoa mele kuinyakao chjota. Tonga si̱kjaʼaitsjenjiaan nga toje chjotaxále Jeobá xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín sonʼnde kʼoa kjoaʼaxin xi tsín kixi tíjna. Kʼoa kuinga toje Jeobá bʼainganʼiosínilee. Kʼiatsa tsín kʼoasʼiaan, xkoa̱yajin sʼin kuiyoaa ya jinjtín.

9. 1) Jmé kjoa xi kisʼe ya jtín xi kisʼejna ya naxinandá Corinto. 2) Jmé xi kitsole Pablo je chjotale Cristo xi ya Corinto tsʼe.

9 Kʼianga siglo 1, jngo kjoa kisʼe ya jtín xi kisʼejna ya naxinandá Corinto. Tjínkʼa je chjotale Cristo xi i̱ tjíotso: “An tsʼe Pablo nía, tonga an tsʼe Apolos nía, tonga an tsʼe Cefas nía, tonga an tsʼe Cristo nía”. Kʼianga kisʼejinle Pablo kjoa jebi nʼio koankjáojinle. Nga̱ tísíxkoa̱ya je jtín. Kuinga i̱ kitsosínile: “A nkjín ya mani Cristo”. Kʼoa xijekoan kitsole: “Bʼetsʼoano ndsʼe, xi totʼatsʼe jaʼaínle Nainá Jesucristo, nga ngatsʼio tongóson sʼin kuixón, kʼoa nga tsín tsa jme kjoasi sʼe̱jinno nga jon. Tosa ñaki tojngo tiyo nga tojngo kjoafaʼaitsjen, kʼoa nga tongóson sʼin chósonlao”. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati kui kjoafaʼaitsjen koanngíntjenngiaa. Alikui koa̱n nga xkoa̱ya sʼin kuiyoaa ya jinjtín (1 Corintios 1:10-13; tʼexkiai Romanos 16:17, 18).

10. Jmé xi tsakakóya je Pablo kʼianga je kisingósonkao xi ya koai ngʼajmi kao chjota xi xin ʼnde fikatioyangajaole chjotaxá.

10 Je Pablo ijngokʼa tikʼoakitsongánile je chjotale Cristo nga ya ngʼajmi bʼakaole kʼoa nga tsín koa̱n kui koaitʼale “kjoale sonʼnde” (Filipenses 3:17-20). * Je Pablo kʼoati kitso nga je xi ya koai ngʼajmi jé tjíoyangajaole je Niná kao Cristo. Je chjota xi jngo chjotaxá tíjnayangajaole ya jña xin naxinandá alikui ya tsjonjin yaole je kjoa xi tjín ya naxinandá. Nikuijinla tsjonjin yaole kjoa polítika xi ya tjín. Tikʼoasʼinni je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi, alikui ya tsjonjin yaole kjoa xi tjín sonʼnde kao kjoa polítika (2 Corintios 5:20). Kʼoa je chjotale Cristo xi koatio i̱ Sonʼnde kʼoati tsínkui kjoa tsjonjin yaole. Tojé Chjotaxále Niná tsjoánganʼiole.

KʼOASʼIN JCHATOKOÁN XI NGIKʼA JOSʼIN BEKON JEOBÁ

11, 12. 1) Tsa mená nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná, jmé kjoafaʼaitsjen xi chja̱ʼaxinlee yaoná. 2) Jókisʼe kon jngo tichjaa tʼatsʼe chjota xi Serbia tsʼe. 3) Jmé xi tsakasenkao tichjaa nga tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni.

11 Je chjota ngisa manʼiotʼa je chjota xi me mangóson josʼin tjío, mangóson kostumbrele kʼoa tsakuije̱ én xi nchja̱. Je chjota sakʼoaa nʼio bʼasjengʼa naxinandále. Tonga machjén nga si̱kuindaa yaoná kʼoa nga tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa chjíná ñá tikʼoajinni xi ngikʼa. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen machjénní nga si̱kʼantjaiyaa yaoná. Tsa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen kui xi koasenkaoná nga tsín ʼya xi kjuintʼalee kʼianga jme kjoa sʼe̱. Jmé xi koasenkaoná nga si̱kʼantjaiyaa yaoná.

12 Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi Mirjeta ʼmi. * Tichjaa jebi yaa kitsin ya naxinandá xi Yugoslavia tsakʼin. Yaa koanjchínga ya jñani nʼio jticha je chjota xi Serbia tsʼe. Kʼianga kiskotʼaya Biblia koanjinle nga je Jeobá tongóson sʼin bechjí je chjota tojñani tsʼe kʼoa nga je Na̱i xi kʼoasʼin mele nga jtike katama xínkjín. Kuinga tsakʼénenile yaole nga kisikʼantjaiya yaole. Tonga nga kitsʼia jngo kjoajchán ya naxinandále, tichjaa jebi ti ijngokʼa koanjtikengáni je chjota xi Serbia tsʼe. Saʼnda tsín mele nga je kuitsoyasonle. Bení nga tsín ndatjín nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen, kisijéle nganʼio je Jeobá nga tsín tikʼoakatasʼeni kon. Kʼoati kui kisijéle nga katabasenkao nga precursora sʼin sixá. Tichjaa jebi kʼoatso nga nʼio tsakʼénele yaole nga kiskenngi je kjoatsjoacha xi tjínle je Jeobá kʼianga kitsoyason kʼoa nga kui xi tsakasenkao nga tsín tikʼoasʼin síkjaʼaitsjenni.

13. 1) Jmé xi koantʼain jngo tichjaa xi Zoila ʼmi. 2) Jókisʼe kon tichjaa nga kʼoakoantʼain. 3) Jmé xi bakóyaná jokoantʼain je tichjaa Zoila.

13 Jngo tichjaa xi México tsʼe, xi Zoila ʼmi, yaa kikʼejna ya Europa. Ya jtín jña fi tjín ndsʼee xi xin naxinandále, xi kʼoati América Latina nchja̱ni. Tichjaa jebi kʼoatso nga tjínkʼa ndsʼee jebi xi tobijnoke naxinandále tichjaa, kostumbrele kʼoa kao músika xi ya tjín. Tichjaa jebi jti male nga kʼoaʼmile. Tonga tsakʼétsʼoale Jeobá nga katabasenkao, nga tsín katamajtile. Jméni xi bakóyaná jmeni xi koantʼain je Zoila. Kui bakóyaná nga tjínkʼa ndsʼee xi ñʼai male nga tsín síjtile yaole kʼianga ʼya xi chʼaosʼin síkʼaxki̱ naxinandále. Alikui koa̱n nga jme xi kuixoán tʼatsʼe chjota xi kjaʼaí, xi kʼoasʼin koa̱ntsen nga ngisa tichʼasjengʼaa tikʼoajinni xi ngikʼa. Alikui mená nga chjota si̱xkoa̱yaa ya jinjtínná kʼoa tsa jeje̱ chjota xi tsín ya tjíojin (Romanos 14:19; 2 Corintios 6:3).

14. Jmé xi koasenkaoli nga kʼoasʼin jchatokuin xi ngikʼa josʼin bekon Jeobá.

14 Je choʼndale Jeobá xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde nʼio jtín tjío. Kuinga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá nga ngisa chjíle jngo naxinandá tikʼoajinni xi ngikʼa. Tsakui nichxin nʼio tsjoachaa naxinandáná nga̱ je familianá kʼoa tsa jeje̱ chjota xi kʼoasʼin kitsoyaná. Kʼoa tsakui nichxin, tsín nanda tsjoachaa je chjota xi xin naxinandále, xi kjaʼaí kostumbre tjínle, xi kjaʼaí én nchja̱ kʼoa xi kjaʼaísʼin tsen yaole. Kʼiatsa kʼoamai, jmé xi koasenkaoli nga si̱kʼantjaiyai kjoafaʼaitsjenli. Tikjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe chjota xi nʼio ngʼa basje naxinandále kʼoa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa chjíle je tikʼoajinni xi ngikʼa. Tijnyísjai je xo̱n xi nichjén xi kui tínchja̱ni kʼoa chótʼayai toji kʼoa tsa kao familiali. Kʼoa tʼetsʼoalai Jeobá nga katabasenkaoli nga kʼoasʼin jchatokuin chjota josʼin bekon je (tʼexkiai Romanos 12:2).

Tsa mená nga kixi kjuintʼalee je Jeobá, tjínnele nga si̱tjosonlee ngantsjai ninga jme xi kuitsoná xi ngikʼa (Chótsenlai párrafo 15 kao 16)

15, 16. 1) Jósʼín je chjota kʼianga be nga tsín kʼoanʼia josʼín je. 2) Jósʼin kuinyakao je ʼndíxtile xi xijchá ma nga kixi katafitʼale Jeobá.

15 Nga nitjosoán kjoatéxomale Jeobá, bení je chjota ndainiʼyaná, xíngiaa, xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela nga tsín kʼoanʼia josʼín chjota xi ngikʼa (1 Pedro 2:19). Je Jesús kʼoakitso nga tjín chjota xi koa̱njtikená nga tsín kʼoanʼia josʼín je. Chjota jebi alikui be xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Kuinga tsín majinsínile anni nga nʼio chjínile nga toje bʼainganʼiolee je Chjotaxále Niná.

16 Tsa mená nga kixi koanngíntʼalee je Niná machjénní nga si̱tjosonlee ngantsjai ninga jokuitsoná xi ngikʼa kʼoa ninga josikaoná (Daniel 3:16-18). Tsakui nichxin ñʼai male je xi sʼa xti nga tsín kʼoasʼín josʼín xi ngikʼa. Tjínkʼa xi tsokjón nga tsín sʼín saludar je bandera kʼoa tsa maije̱ nga tsín ya tsjonjin yaole je sʼuí xi naxinandá bʼasjengʼa. Kuinga machjénsíni nga je xi xijchá ma katabinyakao ʼndíxtile nga katasʼele kjoanʼiojin ya ndʼiaskuela. Kʼianga kotʼayajtín ya yaniʼya koaan kui kjaoyani josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsʼe jebi. Koaan koakoyale ʼndíxtile josʼin kuitsoya jme xi makjainle kʼoa nga kao kjoaxkóntokon kʼoasʼinni (Romanos 1:16). Kʼoa tsa machjén koaan kjoakao je maestro nga kʼoakuitsole josʼin makjainná.

NKJÍN KOYA TSOJMI KISINDA JEOBÁ

17. 1) Jméni xi tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. 2) Ánni nga tsín kʼoakuixónsíñá nga ngisa nda jonʼia ñá tikʼoajinni xi ngikʼa.

17 Toxá tsjoachañá je tsojmi xi chine jñani tsaan, tsa je én xi nokjoaa kʼoa tsakuije̱ kostumbre xi ya tjín. Tonga alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa ngisa nda jme xi tsjoachañá tikʼoajinni xi tsjoake xi ngikʼa. Ánni. Kuinga toxá nkjín koya tsojmi kisindani Jeobá kʼianga kʼoétsaojinkoaa (Salmo 104:24; Apocalipsis 4:11). Toxitsjoaní tsa kʼoakuixoán nga ngisa nda jonʼia ñá tikʼoajinni xi ngikʼa.

18. Jósʼin basenkaoná nga kʼoasʼin ʼyatokoán xi ngikʼa josʼin bekon je Jeobá.

18 Je Jeobá kui xi mele nga katabe toʼya chjotani, nga katabexkón kʼoa nga katabatio tokʼia saʼndani (Juan 3:16; 1 Timoteo 2:3, 4). Kuinga machjénsíni nga kuinóʼyá jme xi tso je ndsʼee kʼoa sakʼoa kʼoasʼiaan jotso ninga tsínkjoan kui xi mená ñá tonga tsa tsín kjántʼa jme xi tso Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan ngisa nda kuiyoaa kʼoa ngisa nda sʼe̱ tokoán kʼoa nyʼán kuiyokoaa je ndsʼee kao tichjaa ya jinjtín. Tojosʼin tiʼyaa, toje Jeobá kao Chjotaxále bʼainganʼiolee, alikui ya nojiaan yaoná kjoa xi tjín sonʼnde. Alikui tsjoachaa je kjoangʼakon xi tjín sonʼndele Na̱i kʼoa alikui ngʼa nʼosjee yaoná. Bʼailee kjoanda je Jeobá nga bakóyaná nga tsjoacha koaan kjoanyʼán kʼoa nga nangitokon koaan. Kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen jokitso je xi kiski Salmo 133:1 nga kitso: “¡Nʼio nda kʼoa nʼio naskásʼin matsen nga jtín tjío je xi ndsʼe̱ fáo!”.

^ párr. 10 Tsakui nichxin kisʼe kʼa chjotale Cristo xi Filipos tsʼe xi kʼoati ya Roma kitjenni kʼoa kuinga ngisa tse jme xi koan kisʼinni tikʼoajinni je ndsʼe̱ xi ngikʼa.

^ párr. 12 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.