Ir al contenido

Ir al índice

A tiʼyaní josʼin tíbasenkaoli je Niná

A tiʼyaní josʼin tíbasenkaoli je Niná

“Ñaki skoee je ntsja Jeobá je choʼndale.” (ISAÍAS 66:14)

KJOAJNDA 35, 26

1, 2. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa chjota xi tʼatsʼe Niná.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín mandosinle Niná jmeni xi nʼia kʼoa jmeni xi bitjatojiaan. Tobʼelañá, kʼianga sá noviembre nó 2013, jngo kjoaxkón xi supertifón ʼmi kichone ya Filipinas. Kʼianga jekicho kjoaxkón jebi, jngo alcaldele naxinandá kʼoakitso nga kuinga tsín tsakasenkaoni je Niná nga tsín ale nga tokjaʼaíla xá tísʼín.

2 Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín be Niná jmeni xi nʼia (Isaías 26:10, 11; 3 Juan 11). Kʼoakoan nga tsakʼejna je pastro Pablo. Je Pablo kʼoakitso nga tsakatio chjota xi tsín kuenta kisʼin Niná. Chjota jebi tsʼen koan, ché koan kʼoa xkaiʼa koan (Romanos 1:28, 29).

3. 1) Jméni xi chjónangilee yaoná. 2) Jósʼin tínchja̱ sakʼoani je Biblia kʼianga “ntsja” Niná tso.

3 ʼYañá nga be Jeobá ngayeje jmeni xi nʼia. Tonga koaan chjónangilee yaoná: “A ñaki makjainna nga mandosinle Niná xi tʼatsʼan. A tiʼbeña josʼin tíbasenkaona je Niná”. Kʼianga binyakao choʼndale Jeobá, ya Biblia sakʼoaa “ntsja” Niná tso (tʼexkiai Deuteronomio 26:8). * (Chótsenlai je rekuadro xi “Jósʼin tsoyanile” tso.) Kʼoa je Jesús kʼoakitso nga tjíokʼa chjota “xi skoe̱” Niná, xi tsonile, nga skoe̱ nga Niná tjíobinyakao (Mateo 5:8). A tiʼyaní ji nga tíbasenkaoli Niná. Je Biblia kʼoatso nga tjío chjota xi tsín tsabe nga tsakinyakao Niná kʼoa nga tjío xi tsabe. I̱ kjoaʼmiya jebi jchaa kʼaa xi tʼatsʼe chjota jebi. Kʼoa je kjoaʼmiya xi ijngo kui koakoyaná josʼin basenkaoná je kjoamakjain nga ʼyaa josʼin basenkaoná je Niná.

ALIKUI TSABE TSA TÍBASENKAO NINÁ NAXINANDÁLE

4. Jókisʼin je chjotakontrale naxinandá Israel nga tsín koankjainle tsa Jeobá tíbasenkao je naxinandále.

4 Nichxin kjoatse, nʼio nkjín chjota xi tsabe josʼin tsakasenkao Niná je naxinandá Israel. Tobʼelañá, je Jeobá nkjín kjoaxkón tsakatío kʼianga tsakʼaonsje naxinandále ya Egipto kʼoa nga kinjele kjoajchán je naxinandále ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Josué 9:3, 9, 10). Nkjín rey xi tsabe nga kʼoakisʼin Jeobá. Tonga tojo tsakʼéjtín yaole “nga kiskan kao je Josué kao naxinandá Israel” (Josué 9:1, 2). Kʼianga kiskan kao naxinandá Israel, je rey xokjoan tsabe josʼin tsakasenkao Niná je naxinandále. Tobʼelañá, tsabe kʼianga je Jeobá kisikatíojyo je Tsʼuí kao je Sá “saʼnda nga je naxinandá kisikinjele je chjotakontrale” (Josué 10:13). Ningalani tsabe nga je Jeobá tíbasenkao naxinandále, je rey xokjoan xíjin koan, alikui koankjainle kʼoa kuinga kisichasíni kjoajchán (Josué 11:20).

5. Jméni xi tsín koankjainle je rey Acab.

5 Kʼoa kʼianga jeki nó, jngo rey xi nkjín kʼa tsabe josʼin tíbasenkao Niná je naxinandále. Jé xi Acab tsakʼin kʼoa tsʼen koan rey jebi. Je profeta Elías kʼoakitsole rey jebi nga tsín kʼoa̱ jtsí saʼnda nga je xi kuitso (1 Reyes 17:1). Tojé Niná xi koanle nga kitsjoale nganʼio je Elías nga kʼoakitso kʼiani nga kʼoa̱ jtsí. Tonga je Acab alikui koankjainle. Xijekoan, je Elías kʼoakitsole je Jeobá nga lʼí katasíkasénni tjen ngʼajmi kʼoa je Jeobá kinrʼoéle. Je Elías kʼoati kitsole je Acab nga síxkón koa̱n jtsí xi sikʼa je Jeobá, kʼoa kʼoakoan (1 Reyes 18:22-45). Tonga je Acab alikui koankjainle tsa je Jeobá tsakatío ngayeje kjoaxkón jebi. Jméni xi bakóyaná párrafo jebi kao párrafo xi jekafaʼato. Kʼiatsa mená jchaa jósʼin basenkaoná je Niná, kuenta sʼiaan josʼin tíbasenkaoná.

TSABE NGA TÍBASENKAO NINÁ NAXINANDÁLE

6, 7. Jméni xi tsabe je chjota gabaonita kao Rahab.

6 Je naxinandá Gabaón alikui koanngóson kao naxinandá xi ngikʼa. Ánni. Je chjota gabaonita kisʼejinle josʼin tsakasenkao Jeobá je naxinandá Israel kʼoa tsabe nga Niná tíbasenkao naxinandále. ʼNdele nga kjoajchán kʼoejna kao chjota israelita, tosa tsakásjaile josʼin nga nyʼán koatio kao je (Josué 9:3, 9, 10). Nʼio nda kisʼin je chjota gabaonita nga tsabe nga je Jeobá tíbasenkao je chjota israelita.

7 Jngo chjoón xi kʼoati tsabe nga Jeobá tíbasenkao je naxinandále jéní xi Rahab tsakʼin. Chjoón jebi ali tsa chjota israelitajin koan, tonga kisʼejinle josʼin tsakʼaonsje Jeobá je naxinandále ya Egipto. Kʼianga jao chjota israelita kichokotsenché ya naxinandále Rahab, je Rahab kʼoakitsole nga tsín jao tjínle nga je Jeobá koasenkao kʼianga tjoéle naxinandá. Je Rahab koankjainle nga Jeobá kʼoasjentjai, je kʼoa kao familiale. Tsakakó nga koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá ninga xkón tsakʼejna (Josué 2:9-13; 4:23, 24).

8. Jméni xi tsabe kʼa je chjota israelita.

8 Ijngokʼala si̱kʼaxki̱ngáñá je Acab. Kʼianga tsabe je lʼí xi jaʼani ngʼajmi, alikui koankjainle tsa kuinga tsakʼétsʼoa je Elías nga kʼoakoanni. Tonga tjíokʼa je chjota israelita xi koankjainle nga Niná tsakʼéjna kjoaxkón jebi. Kuinga i̱ kitsosíni: “¡Jéní Jeobá xi ñaki Niná kjoaixi!” (1 Reyes 18:39).

9. Jósʼin jchañá ndʼaibi nga Jeobá tíbasenkao naxinandále.

9 Jenkjín choa̱ kaʼyaa tʼatsʼe chjota xi tsín tsabe tsa Niná tsakasenkao je choʼndale tonga kʼoati kaʼyaa je xi koankjainle. Je choʼndale Niná xi tjío ndʼaibi kʼoati tjíobe nga tíbasenkaoná je Niná. Tsʼe choa̱ kjuintjenngiaa. Jósʼin jchañá kʼianga je Jeobá basenkao naxinandále. Koaan kao “kjoafaʼaitsjenle” ni̱ma̱ná chótsennilee, xi tsonile, nga tjínnele jchaa Jeobá kʼoa jchaa jokjoan (Efesios 1:18). Kuinga nʼio machjénsíni nga ndasa jchaa je Jeobá kʼoa jchasaa jokjoan. Tonga jméni choa̱ xi tjín nga je Jeobá tíbasenkao naxinandále nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

CHOA̱ XI TJÍN NGA TÍBASENKAONÁ JEOBÁ

10. Jmé choa̱ xi tjín nga tojo tíbasenkao Jeobá je xi mele nda koatio ngixko̱n. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

10 Nkjín choa̱ tjín nga tíbasenkao Jeobá je xi mele nda koatio ngixko̱n. Kjitʼaa noʼyá josʼin nrʼoéle Jeobá je chjota kʼianga síjé nganʼio (Salmo 53:2). Tobʼelañá, kʼianga títsoya jngo ndsʼee xi Allan ʼmi ya jngo ʼnde xi ndáchikon tíjnajin ya Filipinas toxijñaxó kiskiʼndá jngo chjoón xi tífákao. Je Allan kʼoatso kʼianga chjoón jebi tanjioxó tsakʼétsʼoale Niná nga jngo testigole Jeobá katabichókonle. Kʼianga sʼa tsoti tokʼoa jexó kiskotʼaya Biblia kao testigole Jeobá. Tonga kʼianga jechixan, xinxó kikʼejna kʼoa alikuixó tikiskotʼayani. Chjoón jebi nʼio kitsjoale kjoanda je Niná kʼianga sasa kinrʼoénile nga kʼoasʼin tsakʼétsʼoale. Kʼoa saʼnda tsín jngo nó kisʼenngindáni.

Machjénní nga kuenta sʼiaan josʼin tíbasenkaoná je Jeobá (Chótsenlai párrafo 11 saʼnda 13)

11, 12. 1) Jósʼin basenkao Jeobá je choʼndale. 2) Jósʼin tsakasenkao Jeobá jngo tichjaa.

11 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tíbasenkao choʼndale. Tobʼelañá, kʼianga kjesa testigole Jeobá majin, tjínkʼa chjota xi na̱jno̱ kisken, xi droga kisikao kʼoa xi pornografía kiskotsenle. Ninga mele kisikatío kjoa jebi alikui kʼoakoanle. Tonga kʼianga jekiskotʼaya Biblia kʼoa kisijéle nganʼio je Jeobá, kitsjoale “je nganʼio xi nʼio tse” kʼoa koan kisikatío kjoa jebi (2 Corintios 4:7; Salmo 37:23, 24).

12 Je Jeobá kʼoati tíbasenkao nga jngó jngó choʼndale kʼianga kjoa faʼatojin. Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi Amy ʼmi. Kʼoatsakʼinle nga ya katafi jngo ʼnde xi ndáchikon tíjnajin ya Pacífico nga koaitsjoánganʼio jñani tísʼenda jngo Ndʼia jña chotʼayá kao jngo ndʼia xi tsʼe misionero koa̱n. Tonga ya ʼnde jebi nʼio ñʼai chon. Sakʼoaa koantsínle nandá kao lʼí, kʼoa je ndiaa me totsendá ngantsjai. Yaa tsakʼejnani jngo hotel kʼoa nʼio ʼndí kji kuarto xi tsakʼejnaʼya kʼoa nʼio kisikjáojin familiale. Ñandia kʼianga toxkia tsakjákao jngo tichjaa xi ñatjen síxá kʼoa nʼio chʼao kisʼe kon nga kʼoakisʼin. Nga kicho kuartole alikui tisin tjínnile. Nga kʼia tsínle lʼí, ñaki tonjio chon kuartole. Kʼoa tsakʼétsʼoale je Jeobá. Kʼianga jaʼani lʼí, jngo artículo koansjaitʼale rebista La Atalaya jñani tsjoále kjoafaʼaitsjen je xi misionero tjíosíxá. Artículo jebi kuikjoán tínchja̱ni je kjoa xi tífaʼatojin je tichjaa. Joxi jé Jeobá tífákao koanle je Amy kʼoa kui xi tsakasenkao nga tsín kisikinroajen kon (Salmo 44:25, 26; Isaías 41:10, 13).

13. Jmé choa̱ xi tjín nga tíbasenkao Jeobá je choʼndale ya ngixko̱n kjoatéxoma nga katatjoʼndele nga katatsoyason.

13 Je Jeobá kʼoati tíbasenkao je choʼndale ya ngixko̱n kjoatéxoma nga katatjoʼndele nga katatsoyason (Filipenses 1:7). Tobʼelañá, kʼianga tjíobatio kʼa chjotaxá xi tjíobatiochjoa nga kʼuínyasoán yaa timangián ngixko̱n kjoatéxoma nga tinitoánntje yaoná. Jela 268 kjoa kinjená ya ngixko̱n kjoatéxoma xi nʼiosa ʼyale jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tobʼelañá, saʼnda tjen nó 2000 jekanño kjoa kinjená ya Tribunal Europeo de Derechos Humanos. Jebi kui xi bakó nga nijmejinla xi kʼoechjoale je Jeobá nga koasenkao je naxinandále (Isaías 54:17; tʼexkiai Isaías 59:1). *

14. Jmé choa̱ xi tjín nga Niná tíbasenkaoná.

14 Jmé choa̱ xi tjínsa nga tíbasenkaoná je Niná. Kuinga tiʼmiyasoán jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mateo 24:14; Hechos 1:8). Kʼoati kuije̱ nga jtín sʼin tjío ngatsʼi je choʼndale Jeobá ninga tojñani tsʼe. Tsínsa ijngo relijión xi kʼoasʼin jtín tjío. Kʼoa saʼnda je chjota xi tsín Jeobá síxále itso: “Ñaki kjoakixi [nga] Niná tíjnajinno” (1 Corintios 14:25). Tojosʼin tiʼyaa, nʼio nkjín choa̱ tjín nga Niná tíbasenkaoná (tʼexkiai Isaías 66:14). * Kʼoa ji, a tiʼyaní josʼin tíbasenkaoli je Jeobá.

A TIʼYANÍ JOSʼIN TÍBASENKAOLI JE NINÁ

15. Ánni nga sakʼoa tsín ʼyasíñá josʼin basenkaoná je Jeobá.

15 Tsakui nichxin likui jchaa josʼin tíbasenkaoná je Jeobá. Ánni. Tsakui nichxin tokui nʼio timangínñá je kjoa xi tjínná koa tosi̱chajiaan josʼin tíbasenkaoná ngantsjai je Jeobá. Je profeta Elías kʼoakoan. Profeta jebi nʼiojin koan. Tonga kʼianga je reina Jezabel mele sikʼien, je Elías kisichajin josʼin tsakasenkao je Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga nʼio kitsokjon je Elías kʼoa nga kʼoakitso nga mele kuiyá (1 Reyes 19:1-4). Jósʼin kitjonganʼionile je Elías. Tokʼiaa nga tsakásjai je nganʼiole Jeobá (1 Reyes 19:14-18).

16. Kʼianga kjoa tjínná, jméni xi koasenkaoná nga jchaa nga tíbasenkaoná je Jeobá.

16 Je Job kʼoati koan jokoan je Elías. Tokui kini je kjoa xi kisʼele tonga je Jeobá kjaʼaísʼin tsabe je kjoa xi jaʼatojin Job (Job 42:3-6). Kʼoa ñá jónʼia kʼianga kjoa sʼená. Tsakui nichxin kʼoati tsín ʼyaa josʼin tíbasenkaoná je Jeobá. Jméni xi koasenkaoná nga jchaa. Kuinga kʼoéxkiaa Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjeen je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Kʼoa nga jchaa josʼin basenkaoná jchañá nga je Jeobá tífákaoná kʼoa nga ñaki tíjna. Kʼoa koaan kʼoakuixoán jokitso Job: “Ndʼaibi ñaki tiʼbenile kao xkoan”.

Je Jeobá koaan sichjénná nga kuinyakoaa xi kjaʼaí (Chótsenlai párrafo 17 kao 18)

17, 18. 1) Jósʼin tíbasenkaoná je Jeobá. 2) Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jósʼin tíbasenkao Jeobá je choʼndale.

17 Jósʼin tíbasenkaoli je Jeobá. Aonla koya si̱kʼaxkiaa. Xi títjon, tsakui nichxin tsaʼyai nga je Jeobá tsakasenkaoli nga koansjaili je relijión xi ñaki kixi. Xi majaoni, tsakui nichxin jngo kjoanokjoaya kinoʼyai ya jinjtín kʼoa i̱ kisi: “Kuikjoán jebi xi machjénna”. Xi majanni, tsakui nichxin kinrʼoé je Jeobá jmeni xi tsakʼinlai nga tsakʼetsʼoalai. Xi mañoni, tsakui nichxin jekichotjenngi je xá xi meli xi tsʼe Jeobá nga tsesa si̱xálai. Xi maʼaonni, tsakui nichxin kitsjoali Jeobá jmeni xi koanchjénli kʼianga kinikʼéjnai je xáli jñani tse nichxin tsakjáʼali kʼoa ñʼai koanli nga kʼin kjoajtín kʼoa nga tsakʼinyasuin (Hebreos 13:5). Kʼiatsa miyole maa je Jeobá, ʼyañá nga nkjín koya josʼin basenkaoná.

18 Ya naxinandá Kenia, je tichjaa xi Sarah ʼmi jngo chjota bakóyale Biblia xi kʼoasʼin matsen nga tsín bechjí jmeni xi tíʼmiyale. Je Sarah tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa kʼoakitsole tsa tosa tsín tikuitsoyanile chjota jebi. Kʼoa nga jetsakʼétsʼoa, tiʼakʼiaa kinchja̱nile teléfono je chjoón xi bakóyale Biblia kʼoa kʼoakitsole tsa koa̱n koai je kjoajtín. Tokʼoakoanle je Sarah. Tsa kuenta sʼiaan jmeni xi sʼín Niná xi tʼatsaan jchañá josʼin basenkaoná. Kʼoa ya naxinandá Asia, jngo tichjaa xi Rhonna ʼmi kʼoatso nga tse bichómani nga ʼyaa josʼin basenkaoná je Jeobá. Kʼoa tichjaa kʼoatso nga kʼianga kʼoanʼia, tokʼoamaná jokji mandosinle xi tʼatsaan.

19. Kʼiatsa mená jchaa josʼin basenkaoná je Niná, jméni xi sʼiaan.

19 Kʼiatsa mená jchaa josʼin tíbasenkaoná je Jeobá, machjénní nga katasʼená jngo ni̱ma̱ xi “tsje tíjna” (Mateo 5:8). Kui xi tsonile jebi nga kui xi ndatjín si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga tsín tikui kʼoasʼianñá xi chʼaotjín (tʼexkiai 2 Corintios 4:2). Kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa nga kui xi machjén nga nʼio si̱miyoaa je Jeobá kʼiatsa mená jchaa josʼin basenkaoná. Kʼoa kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayá nga kui kjoamakjain xosíkaoná kʼianga ʼyaa josʼin basenkaoná je Jeobá.

^ párr. 3 Deuteronomio 26:8: “Chan tsakʼaonsjená Jeobá ya Egipto kao nganʼiole ntsja kʼoa nga tsakjén xjale, nga ñaki nokjonlee jme xi kisʼin, tsakatío choa̱ kao kjoaxkón”.

^ párr. 13 Isaías 59:1: “¡Koeni! Je ntsja Jeobá ali tsa kotojin kji nga tsín kʼoasjentjaini. Kʼoa ali tsa tíchjoajin xo̱ño nga tsín kjuinrʼoéni”.

^ párr. 14 Isaías 66:14: “Kʼoa jchaño, kʼoa tsjoa sʼe̱le ni̱ma̱no, kʼoa je nindano ñaki koa̱nchjotseyaa joni tsa jñá xi sʼa tíbʼéjtsʼén. Kʼoa ñaki skoee je ntsja Jeobá je choʼndale, tonga kjoañʼai tsjoále je chjotakontrale”.